Interpretacije dale pogrešnu sliku stanja u Narodnom muzeju: Ne znači da su svi predmeti nestali ili da su ukradeni

Brojka od 2.914 nedostajućih muzejskih predmeta iz Narodnog muzeja odnosi se na broj predmeta koji nedostaju fondovima Narodnog muzeja po različitim osnovama i kriterijumima. To ne znači da su svi predmeti bespovratno izgubljeni ili otuđeni, saopšteno je na konferenciji za novinare Narodnog muzeja, koja je juče održana na Cetinju.

“Kao karakterističan primjer navešćemo Izvještaj revizije u Umjetničkom muzeju prema kojem fondu nedostaje 96 predmeta. Tu spada legat od 62 rada koji je na zahtjev vlasnika vraćen i dat muzeju Hercegovine u Trebinju. Tu spada i šest predmeta koji su u ranijem periodu vraćeni vlasnicima na njihov zahtjev, kao i dva predmeta koji su zamijenjeni za druge radove, jer muzejska dokumentacija do sada nije nikada zaključena, pa se uočena nepravilnost može ispraviti j edino kod reinventara, a nakon zaključivanja muzejske dokumentacije poslije usvajanja revizije” kazao je menadžer za programske politike i planiranje i PR NMCG Ivan Mijanović.

Kako je Mijanović objasnio u brojku 2. 914 predmeta ulaze i predmeti koji su u ranijem periodu pozajmljivani za potrebe državnih organa ili pozajmljeni za izložbe pa nijesu vraćeni, tu umjetnine pozajmljene drugim ustanovama a nijesu vraćene. On je naveo i jednu utvrđenu krađu (2 predmeta) i nekoliko otvorenih pitanja gdje, između ostalog postoje i radovi za koje se pretpostavlja da su propali u konzervatorskom smislu.

Posebno je skrenuo pažnju na Izvještaj revizije u Njegoševom muzeju gdje je uočen veliki broj nedostajućih predmeta 1.333. Od tog broja , kako je kazao, čak 1.142 predmeta je svojevremeno stručna muzejska komisija kategorisala u pomoćni materijal. Riječ je o 979 dopisnih karata razglednica štampanih povodom obilježavanja 100 godišnjice objavljivanja Gorskog vijenca; 100 poštanskih markica u čast jubileja 100 godišnjice Njegoševe smrti; 13 fotoreprodukcija dokumenata, 9 komada pokućstva; 40 komada fotoreprodukcija presnimljenih iz raznih publikacija i Njegoševa bista rad Draga Đurovića koja je preuzeta po nalogu Ministarstva prosvjete NRCG.

“Prema podacima iz 1972. godine nedostaju 122 preštampane reprodukcije autora Anastasa Jovanovića čiji je nedostatak konstatovan u zapisniku od strane tadašnjeg direktora Sava Vukmanovića, uz opasku da su iste, kao promotivni materijal, poklanjane raznim institucijama. Prema Knjizi inventara iz 1972. godine, sa spiska ostavštine Đuka Sredanovića nedostaje 10 predmeta. Takođe, od ukupno 160 znački i spomenica rađenih prigodom značajnih jubileja 100 godišnjice Njegoševe smrti i štampanja Gorskog vijenca nedostaje 51 komad. I na kraju jedna knjiga iz biblioteke Petra II Petrovića Njegoša”, kazao je Mijanović.

Iz ovog primjera, prema njegovim riječima, može se zaključiti da je riječ o predmetima koji, objektivno, ne mogu imati muzejsku vrijednost ali su se nalazili u ranijim popisnim knjigama kao muzejski materijal.

“Nije isto kada nedostaju predmeti kao što su razglednice, a njih je u ovom slučaju 979 ili 122 preštampane reprodukcije, zatim značke i poštanske markice, u odnosu na neki vrijedan muzejski predmet kao što je pomenuta knjiga iz Njegoševe biblioteke, a tretiraju se na isti način u Izvještaju”, rekao je Mijanović.

On je naveo i da u Muzeju kralja Nikole nedostaje 967 predmeta. Kako je kazao u periodu od 1941. do 1945, po nalogu guvernera za Crnu Goru Pircija Birolija, iz Državnog muzeja odnijeto je 362 muzejska predmeta (među njima su antička skulptura boginje Dijane sa Duklje, nekoliko komada oružja, namještaja, posuđa i ostalog). U periodu poslije 1945, po nalogu državnih vlasti i stručne procjene da ne zavrjeđuju status muzejskih predmeta raznim institucijama je predato 599 predmeta.

Komisija za reviziju muzej skog materijala u Muzej u kralja Nikole je u početni izvještaj uključila i 3.679 predmeta zlatnog i srebrnog posuđa koje je odnijeto sa Dvora 1919. godine, sedam godina prije formiranja Državnog muzeja, objasnio je Mijanović.

“Te godine su, po nalogu nadležnog Ministarstva, predmeti odnijeti u Zagreb radi prodaje, a kako nijesu prodati, predati su Ministarstvu finansija u Beogradu, koje ih je pohranilo u trezor. Oni nijesu imali status muzejskih predmeta jer je muzejska institucija sa zatečenim fondom bivšeg crnogorskog dvora formirana tek 1926. godine. Dakle, imamo veliki broj predmeta koji su prije osnivanja Državnog muzeja, odlukom tadašnjih vlasti odnijeti iz Dvora kralja Nikole”, rekao je Mijanović.

Podsjetio je i da stalnoj postavci Istorijskog muzeja nedostaje ukupno 324 predmeta od čega su 153 fotografije iz perioda NOB-a i 71 fotokopija originalnih dokumenata.

Mijanović je dodao i da je manastirskoj riznici 1946. godine ustupljeno na čuvanje i izlaganje 107 predmeta.

“Od strane Mitropolije je prvobitno bilo saopšteno da će se Komisiji dozvoliti da izvrši reviziju, da bi nakon toga dobili obavještenje da stručnjaci iz Narodnog muzeja, kao predstavnici matične ustanove za muzejsku djelatnost, mogu obaviti stručni nadzor odnosno uvid ali ne i reviziju muzejskog materijala. U međuvremenu iz Mitropolije je saopšteno da će dozvoliti da se izvrši stručni nadzor, ali da ne prihvataju da se eksponati tretiraju kao predmet revizije muzejskog materijala Narodnog muzeja, jer smatraju da su predmeti njihovo vlasništvu”, naglasio je Mijanović.

Dokaz da su predmeti o kojima je riječ u vlasništvu Narodnog muzeja, odnosno Muzeja kralja Nikole, prema riječima Mijanovića, je Rješenje iz 1962. godine, kojim se potvrđuje da je zbirka crkvenih utvari svojina Državnog muzeja iz Cetinja.

Kako je naveo Mijanović od ukupno 2.914 nedostajućih predmeta, za 2.586 predmeta je utvrđen period u kojem nedostaju iz Muzeja, dok se za 328 predmeta nije moglo sa sigurnošću utvrditi. Na osnovu dokumentacije, sa sigurnošću se može utvrditi da od 2.586 predmeta, u periodu 1941-1945 nedostaje: 362 predmeta; u periodu 1945. -1990: 2.107; u periodu 1990 – 2008: 99 predmeta i u periodu 2008. do 2018: 18 predmeta. Medijske objave o nestanku eksponata iz Narodnog muzeja i revizije u toj ustanovi Mijanović je okarakterisao kao “pogrešne interpretacije koje su davale neadekvatnu sliku o stanju fondova Narodnog muzeja Crne Gore”.

“Eklatantni primjeri tih zloupotreba su slučaj Njegoševog sata koji je pronađen u Manastirskoj riznici, prvog štampanog izdanja ‘Gorskog vijenca, ili četiri zlatnika koji su deponovani u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja”, rekao je Mijanović.

Dodao je da je Narodni muzej Crne Gore nadležnom tužilaštvu i policiji podnio prijave za sve predmete, za koje se u postupku revizije utvrdilo da nedostaju.

“Takođe se planira da se u narednom periodu, kroz fazu kustoskog rada i postupke obrade fonda, kao i u saradnji sa nadležnim organima, pokuša ući u trag nedostajućim predmetima i izvrši povraćaj pronađenih”, zaključio je Mijanović.