Muzejsko blago mnogi su otimali, revizije nisu propisno rađene

Jelena Boljević

Revizijske komisije koje nisu do sada predale Izvještaje o završenoj reviziji moraju to učiniti do 26. oktobra, kazao je Vikend novinama Radomir Jurić, predsjednik Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore koju je imenovala Vlada.

Nakon toga, ističe Jurić, slijedi analiza Izvještaja.

“Državna komisija odgovorno i predano nadzire rad svih revizionih komisija NMCG. Još jednom ističem da Revizijske komisije moraju sve detaljno popisati. Državna komisija nakon toga provjerava, kroz metodu slučajnog uzorka te komisije, to jest da li je sve stručno i prema propisima prikazano. Odlukom Vlade propisano je da Državna komisija dostavlja polugodišnje izvještaje Ministarstvu kulture. Tako je učinjeno i u junu ove godine. U našem radu imali smo i imamo potpunu logističku i administrativnu podršku Ministarstva kulture, Uprave Narodnog muzeja Crne Gore i svih revizijskih komisija”, pojasnio Jurić.

Prema tvrdnjama muzejskog tehničara Aleksandra Berkuljana, iz Narodnog muzeja nestalo je više od 9.000 predmeta. U izvještaju komisija bilo je riječi o nešto više od 100 predmeta. Kada ćemo znati tačnu brojku nestalih predmeta?

JURIĆ: Mnogi osvajači, okupatori, vlastodršci, pojedinci nedobronamjernici i “ljubitelji” starina posljednjih stotinjak godina mnoge vrijedne muzejske i druge kulturno-istorijske predmete odnijeli su iz Crne Gore, Cetinja i Narodnog muzeja Crne Gore koji je u svojoj burnoj prošlosti više puta mijenjao naziv i muzejske sadržaje. Može se to, na primjer, ilustrovati jednim dokumentom iz 1987. godine. Naime, tadašnjem Republičkom komitetu za obrazovanje, nauku i kulturu dostavljen je Izvještaj Komisije za utvrđivanje stvarnog stanja u vezi s eksponatima koji su iz Muzeja Cetinje uzeti na reverse ili na neki drugi način (40 stranica otkucanih na pisaćoj mašini). Potpisao ga je Jovan Markuš, predsjednik Komisije.

Uz ostalo izrađen je tabelarni prikaz otuđenog materijala. Tako se čita da je u razdoblju od 1916. do 1940. otuđeno 3.679 predmeta (u Napomeni se kaže da nije poznat broj otuđenih eksponata koje i Niko Đurašković odnio u Zagreb kao i predmeti koji su odnešeni 1918. godine), dok su u razdoblju od 1941. do 1945. otuđena 362 eksponata. Međutim, nepoznat je broj i tipovi eksponata koje su odnijeli Italijani od 2. do 14. novembra 1942. godine.

A kako stvari stoje u periodu nakon II svjetskog rata?

JURIĆ: U razdoblju poslije 1945. pa do 1987, otuđen je broj od 599 predmeta.

U napomeni se navodi da postoji mogućnost vraćanja pojedinih izložaka pregledom u sklopu terenskih istraživanja. Pocrtano je da je ukupan poznat broj otuđenih eksponata od 1916. do danas (to jest 1987) 4.640. Naročito se ističe da ovom broju treba dodati i ukradeni sat Smail-age Čengića.

Nažalost, u određenom broju su i kasnijih godina nestajali predmeti što će se vidjeti iz konačnog Izvještaja Državne komisije. Na Konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture Crne Gore 1. jula ove godine predstavljen je III. Izvještaj o radu Državne komisije od 14. februara do 10. juna 2019. Uz ostalo su izneseni podaci o predmetima koji su prema Izvještajima Revizijskih komisija nestali iz Etnografskog i Umjetničkog muzeja NMCG. Ukupno u ta dva muzeja to iznosi 131 predmet. Krivo je shvaćeno da su to jedini nestali predmeti. Postupak revizije još traje u više muzejskih jedinica. Kad bude završen cjelokupan postupak krajem 2019. godine izaći će se podatkom koliko predmeta nedostaje. Zato, za sada, ne mogu komentarisati tvrdnje gospodina Berkuljana o broju nestalih predmeta.

Šta je, po Vašem mišljenju, dovelo do ovakvog stanja u crnogorskim muzejima?

JURIĆ: Prema mom saznanju, a na osnovu podataka iz publikacije Ministarstva kulture iz 2006. godine Stanje kulturne baštine Crne Gore, a i iz kasnijih zapisnika i izvještaja o nadzoru u muzejskim ustanovama, vidi se da je problem u vođenju muzejske dokumentacije bio prisutan i ranije. Faktički, zatečena muzejska dokumentacija nije davala relevantan uvid u stanje muzejskog materijala, a revizije ili nisu nikada rađene, ili su rađene u fragmentima, bez utvrđivanja anomalija, zaključivanja muzejske dokumentacije i sprovođenja postupka reinventara, u skladu sa propisima i muzejskom strukom.

Dodatno, problem se očitovao i u stanju muzejskih predmeta i zbirki sa statusom kulturno dobro, budući da se dokumentacija o navedenim predmetima nije inovirala od dana prvog upisa, 60-ih godina prošlog stoljeća, do donošenja novih propisa iz kulturne baštine, 2010. godine. Koliko sam upoznat, u Crnoj Gori imamo tri nacionalna muzeja i 14 opštinskih javnih ustanova koje obavljaju muzejsku djelatnost, od čega su četiri centri za kulturu i 10 muzeji. Želim istaći da, prema crnogorskim propisima, nadzor nad nacionalnim ustanovama vrši Ministarstvo kulture, a nad opštinskim opštinske vlasti, kao osnivači, i naravno, inspektor za kulturnu baštinu. Takođe, znam da se u određenim muzejima trenutno sprovodi revizija, upravo radi utvrđivanja relevantnih činjenica o stanju i broju muzejskih predmeta, posebno onih sa statusom kulturno dobro.

Koje vrste problema biste posebno istakli u dosadašnjem postupku revizija?

JURIĆ: Prema podacima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a na temelju dokumentacije koja je dostupna Državnoj komisiji, u 13 ustanova koje obavljaju muzejsku djelatnost, zapaženi su problemi u identifikovanju predmeta unutar muzejske zbirke sa statusom kulturno dobro. Cijenim da je u pitanju složena aktivnost brojnih subjekata, ali i namjera da se dođe do relevantnih podataka. U pogledu muzejske djelatnosti, ovo su specifični istraživački poslovi, koji se završavaju službenim aktom, ali muzeološki, istraživanje neidentifikovanih predmeta je kontinuirani posao ili obaveza zaposlenih i ustanova, pri čemu je značajan svaki novi podatak ili otkriće, odnosno, riječ je o poslu koji traje.

Ko je za stanje u muzejima najodgovorniji? Rukovodioci muzeja, kustosi kojima su zbirke bile povjerene? Zašto se do sada nije govorilo o tim problemima u javnosti?

JURIĆ: Dopustite mi kazati da sa podacima kojima raspolažem nisam relevantan sagovornik za utvrđivanje nečije odgovornosti. To će utvrđivati nadležne službe Crne Gore. Kao stručnjaku za muzeje, misija mi je da istražujem činjenice, dajem stručnu i svaku drugu profesionalnu pomoć, zarad očuvanja kulturne baštine čovječanstva, bez obzira gdje se ona nalazila. Takođe, napominjem da se problemu mora prići kompleksno, imajući u vidu i istorijski kontekst, vrijeme koje je neminovno uticalo na određene pojave, nedostatak stručnog kadra, specijalizovanog za karakteristične muzejske poslove, jer radi se o određenom broju ustanova koje su počele da rade početkom 20. vijeka, ili prije.

Po imenovanju na dužnost predsjednika Državne komisije za nadzor revizije u Narodnom muzeju kazali ste da ćete dati sve od sebe kako bi razmrsili taj Gordijev čvor. Da li se nazire rješenje ovog problema ili će on ostati Gordijev čvor?

JURIĆ: Tačno je da sam to rekao i dalje stojim iza toga. Državna komisija i ja zaista dajemo sve od sebe da razmrsimo taj Gordijev čvor. On je već sada olabavljen i iskreno se nadam da neće ostati čvor.

Domaća stručna javnost nije se oglašavala tim povodom osim kada su odgovarali na pitanja novinara? Zbog čega je, po Vašem mišljenju, izostala kakva takva reakcija iz redova profesionalaca?

JURIĆ: Teško mi je odgovoriti na ovo opravdano pitanje. Moguće je da se izjasne naknadno kad budu imali još više relevantnih podataka o ovom gorućem problemu. U neke druge razloge ne mogu ulaziti.

Nakon skandala oko nestanka predmeta bačena je stigma na NMCG. Da li će biti lako povratiti ugled te institucije?

JURIĆ: Slažem se s Vama da je nakon svega ovog bačena stigma na ovu ustanovu nacionalnog nivoa. Naravno da je to uticalo i utiče na ugled ove institucije. Očito je da je u ukupnom radu Narodnog muzeja bilo većih i manjih propusta. Greške bi trebalo popraviti i to brzo, iako to neće biti lako. Ministarstvo kulture Crne Gore, Uprava i svi djelatnici Muzeja će sigurno znati odrediti kako dalje. Valja izraditi nove strategije razvoja za budućnost. Jako važna građa čuva se u ovoj vodećoj muzejskoj ustanovi Crne Gore. Toj muzejskoj građi i dokumentaciji treba nadalje posvetiti još veću pozornost posebno u njezinu inventiranju, čistoj muzejskoj obradi i prezentaciji, sprovodeći do kraja zakone koji se tiču ove djelatnosti. Sve to uz kvalitetan stručan kadar. Siguran sam da to Muzej ima. Žao mi je što je sve ispalo ovako. Međutim, treba cijeniti što je Narodni muzej učinio dobro. Sve je to ostalo u sjenci, pa su time zakinuti vrijedni muzejski radnici. Iz grešaka se zna i treba mnogo toga naučiti. Ponavljam i ovom prilikom da je možda sve ovo što se dogodilo zalog za bolju budućnost ovog muzeja, ali i drugih crnogorskih muzeja. Treba to biti novi, kvalitetni uzlet Narodnog muzeja Crne Gore.

Što bi prvo NMCG trebalo da uradi?

JURIĆ: Govori se stalno o nestalim predmetima i muzejskoj dokumentaciji. Naravno da je to veliki problem, kojeg treba sistemski razjasniti. Međutim, velikom broju postojećih predmeta potrebni su konzervatorski i restauratorski zahvati. Na to su naročito upozorile Revizijske komisije u kojima su i muzejski konzervatori. Treba primjereno urediti depoe i fizički ih odvojiti da se ne miješaju zbirke i da u njih ulaz bude ograničen. U tom slučaju direktnu odgovornost za građu imaju kustosi i drugi stručni muzejski radnici. Sigurnost svih stalnih muzejskih postavki, depoa i drugih odjeljenja je najvažnija. Uprava muzeja je svjesna svoje odgovornosti. Završetkom revizije i prihvatanja Izvještaja Revizijskih komisija od Savjeta Narodnog muzeja proizilaze i dalje zakonske obaveze koje ta ustanova treba preduzeti o mogućim počiniocima.

BERKULJANOVA DOKUMENTACIJA JE KORISNA

Da li ste se sa Berkuljanom sastajali i razgovarali, jesu li ti susreti bili od koristi? Da li Vam je dao na raspolaganje dokumentaciju? Smatrate li je validnom?

JURIĆ: S gospodinom Aleksandrom Berkuljanom sam se nekoliko puta sastao i konkretno i korektno razgovarao. Ti susreti su bili korisni. Više puta mi je na raspolaganje dao brojnu dokumentaciju koju smatram vrijednom. Na tome mu zahvaljujem. Najvećim dijelom je to dokumentacija Narodnog muzeja koju je on vremenom sakupio i treba je uzeti u obzir. Tražimo od Revizijskih komisija Muzeja da se o njoj izjasne. Prije neki dan mi je dostavio tabelarni prikaz s naslovom Hronologija, značajnih manjkova u Narodnom muzeju na osnovu muzejske dokumentacije (taksativno popisano ili proizlazi na osnovu uporednih izvora, ne uzimajući u obzir nalaze Uprave za kulturna dobra). Naravno da i ove podatke treba dobro proučiti i uzeti u obzir u razjašnjenju nedostajućih predmeta u ovoj najznačajnijoj muzejskoj ustanovi Crne Gore.

OVAKAV SLUČAJ MI NIJE POZNAT

Da li znate za sličan slučaj nestanka ovako velikog broja muzejskih eksponata, u Hrvatskoj, u regiji, u Africi?

JURIĆ: Ovako kompleksan slučaj nije mi poznat u Hrvatskoj, u okruženju pa niti u dalekoj Africi. Nažalost, u mnogim muzejima, galerijama i raznim nalazištima događaju se otuđenja vrijednih kulturno-istorijskih predmeta, bilo otimanjem raznih osvajača, bilo ratnim djelovanjima (kao i u nedavnim ratovima u Hrvatskoj,
Bosni i Hercegovini i u regiji). Spominjem da je iz Muzeja Makedonije u Skoplju 2013. ukradeno 166 vrijednih arheoloških predmeta, pretežno iz rimskog doba.

KAKO RADE KOMISIJE

Sprovođenje revizije muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije regulisano je Zakonom o muzejskoj djelatnosti (2010) i Pravilnikom o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala (2011). Naime, revizijom muzejskog materijala utvrđuje se broj i stanje muzejskih predmeta, nivo dokumetacione obrade i mjere zaštite. Muzej je dužan vršiti reviziju toga materijala, zavisno od vrste i obima, periodično, a najmanje jednom u pet godina.

Po navedenim propisima provodi se revizija muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije. Postupak revizije bibliotečnog fonda Bibliotečno-arhivskog odjeljenja i revizija arhivskog fonda istog odjeljenja u istom muzeju provedena je prema Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti i Zakonu o arhivskoj djelatnosti.

Unutar Državne komisije postoje radni timovi za razmatranje usklađenosti Izvještaja s fondom, o usklađenosti Izvještaja s dokumentacijom i o usklađenosti Izvještaja Revizionih komisija sa propisima. Državna komisija je obavljala i obavlja poslove i zadatke koji su definisani Odlukom Vlade o formiranju Državne komisije, koja je objavljena u Službenom listu Crne Gore broj 13 od 28.02.2018. i Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o obrazovanju Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore (Službeni list Crne Gore broj 013/19 od 1.03.2019). Državna komisija je u razdoblju od 14.02.2019. do sada održala niz sastanaka, konzultacija, neposrednih uvida u rad Revizijskih komisija, izvršila analizu brojnih dokumenata i radila na pripremi i izradi III Izvještaja o radu Državne komisije.