Na prostoru bivše Jugoslavije jedino jače od kulture zločina je kultura zaborava, ocijenjeno je na otvaranju izložbe fotografija “IZA SEDAM LOGORA: Od zločina kulture do kulture zločina” autora Hrvoja Polana, koja su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemački Forum ZfD u sklopu X jubilarnog Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ danas u Crnogorskom narodnom pozorištu.
“Na fotografijama Hrvoja Polana zabilježeni su domovi kulture pretvoreni u tokom ratova devedesetih u mjesta torture i zločina i to onako kako danas izgledaju. Ni na jednome od njih – ukoliko se nalaze na teritoriji država koje su „delegirale“ logorske čuvare i zločince – nema obilježja o žrtvama i njihovom stradanju. Tako su, samo naizgled paradoksalno, svi nacionalni kolektiviteti, koji su bili spremni proliti rijeke krvi, ne bi li naglasili (a vrlo često i izmislili), međusobne kulturne razlike, naposljetku ukinuli sve posebnosti njegujući jedinstvenu i unificiranu, takoreći zajedničku, kulturu poricanja“, rekla je Nataša Govedarica, programska direktorka Kancelarije Foruma ZfD Beograd prilikom otvaranja izložbe.
Istoričar i savjetnik u CGO-u Miloš Vukanović kazao je da su ovakve izložbe tu da posjete na neprijatnu istinu i da pomognu da se loše stvari iz prošlosti ne ponove.
“Ukazujući da se na nekom lokalitetu kulture desio zločin, mi nećemo umanjiti značaj tog lokaliteta u smislu kulturno-turističke valorizacije, a dodatno ćemo doprinijeti izgradnji kulture sjećanja, ” naglasio je Vukanović.
Izložene fotografije nastale su kao dio istraživanja čiji je rezultat foto-monografija „IZA SEDAM LOGORA: Od zločina kulture do kulture zločina”, koju uz Polana potpisuju pisac i novinar Viktor Ivančić i novinar Nemanja Stjepanović, u izdanju organizacije forumZFD Beograd.
Izložba je nastala u produkciji organizacija forumZFD Beograd i PAX Holandija, a podgorička postavka je rezultat saradnje Centra za građansko obrazovanje i forumZFD-a. Ranije je postavljena u Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Rijeci, Prijedoru, Šibeniku i Haagu, dok je Porečki Annale predstavio četiri odabrane fotografije kao dio kolektivne izložbe.
“Dok je Stjepanović obavio faktografski dio posla, ispisavši – na temelju haških i domaćih sudskih presuda te dostupnih arhiva – činjenične opise zvjerstava u mučilištima što su do rata trebala služiti kao mjesta ljudskog oplemenjivanja, Hrvoje Polan, iskusni ratni fotoreporter domaćih i inozemnih agencija, ta je mjesta fotografirao. Mirnodopske su to fotografije, snimljene više od dvadeset godina poslije zvjerstava, kada su svi njihovi opipljivi tragovi izbrisani – osim u devastiranom Domu kulture u selu Pilica, ‘jednome od toponima etničkog čišćenja Republike Srpske’, u istočnoj Bosni, nedaleko Zvornika, na čijim se oronulim zidovima i danas vide rupe od metaka – u tom se mjestu masovno ubijalo dvaput, i 1992. i 1995”, istakao je novinar Novog lista Boris Pavelić opisujući sadržaj foto-monografije.
“Posve namjerno, Polanove su fotografije naizgled bezizražajne, većina njih snimljena iz najjednostavnijih uglova, ‘iz prve’, da namjerno prikažu svakodnevicu i običnost koja iz tih mjesta isijava, služeći zaboravu krvavih tajni što ih ta mjesta kriju. Štoviše, Polanova fotografija ulaza u Vojno-istražni centar Lora u Splitu, ‘poligon za mučenje zatočenih Srba i Crnogoraca’, uhvatit će, s leđa, slučajne dokone prolaznike: oca i dijete u majici s uzorkom šahovnice, na pozadini spomenika pred ulazom u kompleks; sugestija namjernog, projektiranog, hotimičnog zaborava s elementima prijetnje svakome tko se usudi pitati više nego što je dopušteno. O tom zaboravu, o toj prigušenoj prijetnji, kao i o dosada uglavnom neosviještenom fenomenu preplitanja nacionalne kulture i ratnog zločina, piše Viktor Ivančić”, naveo je Pavelić.
