Kultura VLADIMIR VOJINOVIĆ NAKON 5. INTERNACIONALNOG SAJMA KNJIGA

Pjesnicima negatorima Crne Gore nije mjesto na sajmu knjiga

Vojinović, foto: Facebook

Peti internacionalni sajam knjiga Podgorica 2019. svečano je zatvoren u subotu 5. oktobra u Bemaks areni. U sklopu ovogodišnjeg jubilarnog izdanja predstavilo se 62 izlagača, a sajamski programi okupili su više od 80 učesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hervegovine, Hrvatske, Poljske, Španije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Italije. Umjetnički direktor sajma Vladimir Vojinović u razgovoru za Dnevne novine kaže da su vrata sajma otvorena za sve dobronamjerne ljude koji su spremni da prihvate činjenicu da postoji Crna Gora, da postoji crnogorska kultura, da postoji crnogorski jezik.

Peti internacionalni sajam knjiga završen je u subotu? Kakvi su Vaši utisci?

VOJINOVIĆ: Svi učesnici sajma, oko 1.500 učenika osnovnih i srednjih škola iz Podgorice, Ulcinja, Nikšića i drugih crnogorskih gradova, njihovih učitelji, nastavnici i profesori, potom autori, urednici, kolege profesori koji su učestvovali u radu okruglog stola, medijatori i izlagači, svi oni bezbjedno su se vratili na svoje destinacije. U Bemaks areni boravilo je više od osamdeset učesnika u oko 50 pratećih programa, a knjige su izložile 62 izdavačke kuće. Za pet dana, dozvolite da se narodski izrazim, nikome ni po prstu.

Ovi podaci su velika satisfakcija za sve u organizacionom timu sajma, jer smo svjedočili velikom nacionalnom prazniku kulture, kako su i saopštili pojedini autori koji su bili u prilici da se neposredno uvjere u to kolika je snaga i značaj ove manifestacije. Utisci u organizacionom timu su nepodijeljeni. Obavljen je veliki posao u domenu afirmacije knjige i kulture uopšte, a Podgorica i Crna Gora pokazali su kako mogu biti i jesu adresa okupljanja i pomirenja, adresa na kojoj se odvija razgovor, u skladu s najuzvišenijim crnogorskim vrijednostima, suživotom i tolerancijom.

Manifestacija je ovoga puta organizovana u prostoru Bemaks arene? Koliko je nova lokacija doprinijela kvalitetu sajma?

VOJINOVIĆ: Bemaks arena izvanredno je mjesto za okupljanje autora i izdavača. U nedostatku sajamskoga zdanja, ovo sportsko borilište vrlo brzo može da se transformiše u sajamsku halu. Predusretljivost zaposlenih u kompaniji Bemaks učinila je da su svi izlagači prvi put iz Podgorice ponijeli izuzetne utiske o brizi o njihovim knjigama.

Da li ste zadovoljni posjetom i programima?

VOJINOVIĆ: Pojedini izlagači, poput “Knjižarnice Zorana Stojanovića” iz Vojvodine ili Frakture iz Hrvatske, bilježe rast prodaje u odnosu na naša prethodna sajamska izdanja. Gosti iz Vojvodine saopštili su nam da su imali rast prodaje oko 50 odsto više od ostvarene prodaje na prošlogodišnjem izdanju. Svi koji su više puta obišli sajam vidjeli su da je Fraktura već od trećega dana na štandu bila vidno “osiromašena”. Prodavci knjiga za djecu bilježe rast od 30 odsto. Treba li onda uopšte problematizovati pitanje sajamske posjećenosti?

S druge strane, svi koji se bave organizovanjem promocija za kvalitetne nekomercijalne pisce iz regiona znaju da se publika za te programe stvara, da je to proces koji zahtijeva upornost. Evo vam jednog zanimljivog podatka. Prvo gostovanje Dževada Karahasana na našem sajmu knjiga odvijalo se pred skromnim brojem pristutnih. Nakon toga objavili smo njegov roman “Sahrijarov prsten”, a već na promociji toga romana porast broja posjetilaca bio je osjetan. Sada toga izuzetnog autora iz BiH redovno pozivaju i na druge manifestacije u Crnoj Gori, a njegovo djelo uvršteno je u nastavni plan na jednoj crnogorskoj visokoškolskoj instituciji. Dakle, ovaj sajam i postoji da krči puteve za kvalitetne autore i knjige, jer od njih Crnoj Gori i crnogorskoj kulturi može biti samo bolje. Kako? Tako što nas ta djela obogaćuju, i tako što na taj način počinjemo da vodimo razgovor sa susjednim kulturama. A prema lakoj literaturi ne gajimo bog zna kakav odnos.

Šta bi ste izdvojili kao najzanimljivije sadržaje ovogodišnjeg izdanja?

VOJINOVIĆ: To je svakako maskenbal za učenike osnovnih škola. Pravo zadovoljstvo bilo je gledati kako su mališani dorasli temi maskenbala. Maskirani u knjige, pokriveni slovima i koricama knjiga, prvih crnogorskih štampanih knjiga, i praćeni vještinama animatora, osnovci su zapravo bili lajtmotiv sajma. Sve ovo i radimo zbog njih, uz uvjerenje da ćemo ih približiti knjigama i to onim knjigama na osnovu kojih će razumijevati da ljude ne treba razlikovati po boji kože. Zaista, bili su to prekrasni sajamski trenuci.

U jednom mediju pisalo je da je sajam nastavak rata protiv srpskoga jezika?

VOJINOVIĆ: Pretpostavljam da bi neznaveni na osnovu dezinformacija mogli da slute o tome kako eventualno Glavni grad, Sekretarijat za kulturu i sport ili umjetnički direktor lično, vode rat protiv srpskoga jezika i kulture. Podsjetiću Vas, upravo je Glavni grad, odnosno Sekretarijat za kulturu i sport pokrenuo sajamsku ediciju Mansarda, u okviru koje smo ove godine na srpskome jeziku objavili knjigu “Podmetači za snove”, srpskog pisca Vladislava Bajca, vlasnika i glavnoga urednika izdavačke kuće Geopoetika, koja je ne tako davno na sajmu knjiga u Londonu dobila prestižno priznanje za prevod srpskih romana na engleski jezik.

Pretpostavljam da nema privatne biblioteke u Srbiji koja nema i neko od izdanja Geopoetike, a o javnim da i ne govorimo. Osim toga, ove godine u programu su učestvovali srpski pisci i književni kritičari koji ostvaruju zapažene rezultate rada u regionu. Jedan od njih je i Dejan Aleksić, nagrađivani pjesnik i urednik u Narodnoj biblioteci “Stefan Prvovenčani” iz Kraljeva. Ti i drugi značajni srpski intelektualci obogatili su prateći program. Ono što bi svi trebali znati je sljedeće – sajam otvara svoja vrata za sve dobronamjerne ljude koji su spremni da prihvate činjenicu da postoji Crna Gora, da postoji crnogorska kultura, da postoji crnogorski jezik. Pjesnicima negatorima Crne Gore, kao i onim pjesnicima koje publika usljed loše poezije zaboravlja, pa čak i u njihovim selima, složićemo se, nije mjesto na Internacionalnome sajmu knjiga.

82

avatar
1000
37
45
0
 
49
Toliko.CrnogorciSuSrbiCrnogorciSuSrbiCrnogorciSuSrbiTomos
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Pismo Njegosa Iliji Garasaninu, autoru Nacertanija (memorandum Velike Srbije) : “Nema jednoga Srbina koji više za Srpstvo posluje i misli od Vas, nema jednoga Srbina kojega Srpstvo [više] iskreno ljubi i počituje od Vas, i nema jednoga Srbina koji Vas više od mene ljubi i počituje. Fala svijetlome knjazu i gospodaru i Vama, njegovim sovjetnicima, što se, ako i katkad,… Više »

Toliko.
Gost
Toliko.

Hahaha vazi. Ni kosovo vise nije srpsko, kamoli CG.

Pera Kojot
Gost
Pera Kojot

Sjedi kumim te kapima za oci, a nije si u mjesnu, pjesnici su ljudi bez granica, pisu sta im je na dusu, ko je negator Cg, izgleda svi za tebe koji su Srbi, a posjetit cu te najveci Crnogorac Njegos je pisao o srpstvu unutar Cg i uzdigao ime Crne Gore, po tvome bi on negator Crne Gore bio i… Više »

Tomos
Gost
Tomos

Da je Njegoš sada objavio “Ogledalo Srpsko” umjesto 18..g, morao bi promociju “opet tajno” na Njegušima organizovati…

Младен
Gost
Младен

Ово је гадлук. Везе ова манифестација нема са културом. Чиста политика.

Petar Petrovic
Gost
Petar Petrovic

Kultura nije politika .Ponosnu Crnu Goru niko ne negira ,nego samo Milogoru

Dudukljanin
Gost
Dudukljanin

Treba svi da skupimo njegoseve knjige na gomilu i da ih zapalimo lomaci, nema mjesta tim sto negiraju crnugoru i pisu na srpskom.e vuva

Trt milojka
Gost
Trt milojka

Njegos, kralj nikola, m.miljanov za zivota nisu znali na kom jeziku pisu, treba ovi novokomponovani montenegri da im objasne ko su zapravo bili.

MMM
Gost
MMM

Naravno da su znali. Ali svakako nijesu znali da velikosrpska elita prisvaja sve sto je crnogorsko. A najtuznije da su u Crnoj Gori pronasli one koji ce negirati sve sto je crnogorsko.

Filip
Gost
Filip

Petrovići po tebi negiraju Crnu Goru

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

MMM – pa oni su i bili Velikosrpska elita

The Book
Gost
The Book

Nešto mi se čini da ovaj ne bi puštio Njegoša na sajam,da je Njegoš živ. A možda bi ga i spalio? A Vojinoviću ?

MMM
Gost
MMM

Kad ne znate sta cete onda se pozivate na Njegosa kojega su vasi ideoloski prethodnici zvali najpogrdnijim imenima. A u Beogradu su ga prevodili na ekavicu. I jos nesto, Njegos nikada nista nije uradio protiv Crne Gore. Budite vi za Crnu Goru kao Njegos pa nije sporno da budete Srbi.

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

MMM – evo pisma Njegosa Iliji Garasaninu, autoru Nacertanija:

“Nema jednoga Srbina koji više za Srpstvo posluje i misli od Vas, nema jednoga Srbina kojega Srpstvo [više] iskreno ljubi i počituje od Vas, i nema jednoga Srbina koji Vas više od mene ljubi i počituje.” Cetinje, 5. jula 1850.

Acko
Gost
Acko

Ovaj drži kafić i sada se bavi sajmom knjiga!

Plačem
Gost
Plačem

Ahahahahahahahahahah
Haaaaahhaaaaaaaahahahahaaa

A makse
Gost
A makse

Navikao čovjek na koverte, a ne na knjige, pa zato lupeta.

Peruta
Gost
Peruta

Kako prepoznati onoga ko je protiv? Možda oživjeti Iliju Čvorovića!

Milosava
Gost
Milosava

Ljubicice bela, sto si tako plava, ko zelena trava !?

morača50
Gost
morača50

Pa što si dozvolio onom Nikolaidisu da drven na sajmu a svojevremeno je pisao da je Herceg Novi BALEGA! I svašta nešta još sram ga bilo

Stara Podgorica
Gost
Stara Podgorica

A tek o Njegošu kako je lijepo besjedio

Tomos
Gost
Tomos

Nikolaidis ti je čak u žiri za dodjelu 13.julske nagrade. Pa se sada više cijeni ko je ne dobije no ko je dobije…

Zeljac
Gost
Zeljac

Ponestalo mi rijeci nakon ovog teksta. Nije dovoljno sto se ionako ne cita, sto su djeca i omladina polupismena, sad jos i hajka na knjige.

Send this to a friend