Paviljon Crne Gore na 57. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, biće otvoren u prizemlju Palate Malipjero, 12. maja u 17 sati. Na najprestižnijoj smotri savremene umjetnosti na svijetu predstavljaće nas umjetnici mlađe generacije Ivana Radovanović i Adin Rastoder, sa projektom „Čovjek Uomo Human“ saopšteno je na jučerašnoj konferenciji za novinare u Dvorcu Petrovića.
Suštinske vrijednosti
Istoričarka umjetnosti i kuratorka našeg paviljona Žana Filipović podsjetila je da je tema ovodišnjeg Bijenala ,,Viva arte viva“, a odabrala ju je umjetnička direktorica Bijenala Kristin Masel.
“Projekat Ivane Radovanović i Adina Rastodera nosi u sebi poziv i apel da mijenjamo ovaj svijet i da se vratimo suštinskim vrijednostima”, kazala je Filipović.
Prema njenim riječima, „Čovjek Uomo Human“ sastoji se od dva samostalna projekta koji čine zasebne cjeline, po likovnim kvalitetima i umjetničkim porukama, ali istovemeno predstavljaju estetski izgrađenu i upečatljivu cjelinu.
“Oba umjetnička koncepta čine jedinstvo, utoliko što se sa dva aspekta bave ljudskim bićem, njegovim postojanjem i smislom. Taj kontrast čini ovaj projekat jedinstvenim. Umjetnička poruka je da se vratimo i duboko razmišljamo o smislu čovjekovog postojanja”, istakla je Filipović.
Višegodišnja propitivanja
Ivana Radovanović predstaviće dva video-rada i jedan objekat koji čine jednu cjelinu, a rezultat su višegodišnjeg propitivanja.
“Ono što mene interesuje jeste čovjek koji sve svoje težnje usmjerava prema samom sebi i pred sobom ima očekivanja. Vjerujem da će Adinov i moj rad dobro korespondirati u prostoru crnogorskog paviljona, jer su odgovorili na temu Bijenala, uvezani su temom čovjek i mišljeni su za prostor koji nam je dat. Vjerujem da ćemo opravdati naše učešće na Venecijanskom bijenalu”, kazala je Radovanović.
Adin Rastoder istakao je da njegov projekat nosi optimističnu priču o čovjeku i njegovoj jednakosti.
“Moji radovi biće izloženi u dvije prostorije 35 figura u jednoj, a samo jedna u drugoj prostoriji. Za svakog likovnog umjetnikaje veoma bitna stvar da pođe, a kamoli da učestvuje na Bijenalu umjetnosti u Veneciji. Ogromna nam je čast što predstavljamo Crnu Goru na jednoj ovako velikoj manifestaciji, ali istovremeno to je i velika obaveza”, kazao je Rastoder.
Umjetničko upozorenje
Ministar kulture Janko Ljumović istakao je da su otuđenje, apsurdnost, grotesknost dominantni motivi koji u radovima Ivane Radovanovuć i Adina Rastodera „zazivaju zapitanost nad onim što je danas postalo tako prisutno, a što nam je četrdesetih godina prošlog vijeka nagovijestio veliki Muzilov roman ,,Čovjek bez svojstava”.
“Slobodno možemo reći da su radovi Radovanović i Rastodera promišljene umjetničke varijacije upravo na tu humanu bezsvojstvenost, što ove radove čini svojevrsnim umjetničkim upozorenjem koje, na vrlo efektan način, korespondira sa sloganom Bijenala, to jest sa aktuelizovanjem pitanja života u umjetnosti”, kazao je Ljumović.
Zahtjevan projekat
Direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore i komesar našeg paviljona mr Nenad Šoškić podsjetio je da oko 30 ljudi učestvuje u realizaciji projekta.
“Postavka je vrlo interesantna, zanimljiva i ozbiljna. Mislim da ćemo svi zajedno moći da budemo jako ponosni na ono što će drugi imati prilike da vide u Veneciji. Nadamo se da ćemo na pravi način reprezentovati, prvo crnogorsku savremenu scenu i umjetnike koji nas predstavljaju, a samim tim i državu iz koje dolazimo”, kazao je Šoškić.
Crna Gora peti put od obnove nezavisnosti učestvuje na Venecijanskom bijenalu umjetnosti. Pokrovitelj je Ministarstvo kulture Crne Gore, a organizator i izvršni producent Centar savremene umjetnosti Crne Gore.
Umjetnost neodvojiva od života
Ministar kulture Janko Ljumović istakao je da ovogodišnji koncept Bijenala stavlja težište na neodvojivost umjetnosti od samog života.
“Danas je, više no ikada, aktuelizovano pitanje odgovornosti umjetnosti, jer sloboda umjetničkog stvaralaštva jeste jedan od najbitnijih iskaza slobode individualnosti, a upravo ta sloboda život čini čudom, sa svim razuđenostima, tajnama, ljepotama različitog, ali i svim tamnim kutovima koji životu nameću izazove za više, bolje i ljepše. Raduje nas što su ovogodišnji crnogorski učesnici na Bijenalu upravo na tragu te zapitanosti nad sudbinom pojedinca i životom, jer njihovo nekonvencionalno problematizovanje, kako formalnih tako i idejnih obrazaca savremene egzistencije, polazi od onih primordijalnih, arhetipskih i simboličkih postamenata umjetnosti, a takvi prosedei jesu ono što umjetnost čini odgovornom prema životu”, kazao je Ljumović.
