U izložbenom holu KIC-a “Budo Tomović” sinoć je podgoričkoj publici predstavljen autorski projekat “Preplitanje” dr Miluna Lutovca, povodom dvije godine od smrti poznatog crnogorskog umjetnika Uroša Toškovića.
Postavku crteža, slika, instalacija i drugih radova otvorili su direktorica KIC-a Snežana Burzan Vuksanović i autor dr Milun Lutovac.
Inače, ovaj višeslojni projekat “P R E P L I T A NJ E” – HOMMAGE UROŠU TOŠKOVIĆU, koji je bio prvo organizovan od 03. do 19. marta 2021. godine u Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković” u Baru, svojim konceptom, prema riječima autora, izmiče definisanom prostoru i vremenu. Njegov cilj je biti van vremena, u E P I F A N I J I, u tom dragocjenom trenutku prosvjetljenja otetom svakom očekivanom poretku stvari.
Lutovac naglašava da je “Preplitanje” dio “žive umjetnosti” (live art), to jest, izraz postmodernih i tranzicijsko globalizujućih koncepcija: analize, sinteze i izvođenja interaktivnog odnosa “života” i “umjetnosti”. ” Sinteza života i umjetnosti postignuta je manifestacijom “totalnog umjetničkog djela”.
Prostor, zahvaljujući Uroševim radovima i instalacijama “ostacima svijeta” (drvo, kamen, žica, krpa, plastika…) koje je izbacilo more na obalu, ovaploćuje se u artefakt koji sam sebe izlaže. Na Uroševim crtežima ima “nešto” što je teško izraziti riječima. Nešto što odvaja, što se ne da definisati i uhvatiti golim okom. To “nešto” iznosi iz arhetipskih dubina cio jedan svijet Toškovićevih snoviđenja, ili kako o sličnom doživljaju svjedoči u “Luči” vladika Rade: “ljudski život snoviđenje strašno!”
Dominira, ističe Lutovac, brzina nastanka, ekspresija, snaga, koje svjedoče o jednoj neprekidnoj stvaralačkoj borbi, posebno kada je riječ o sukobu starog ( glasovi iz dubine ) i savremenog čovjeka, uz čiju pomoć iz arhetipskih slojeva izranja vrijeme, prije vremena. Možda nam se, ko će to znati, upravo pred očima pojavljuje prapostojbina Uroševog djela.”
Lutovac kaže da izložba počinje ‘Balom titana’: Uran, prvi koji je vladao svijetom, nakon brutalne kazne, kastracije od strane najmlađeg sina Chronosa, kao da traži Uroševu naklonost (Instalacija br.1: Uranova kob); Chronosovu srdžbu raznose gavrani i vrane (Instalacija br.2); Oslobođeni kiklop (Instalacija br.3); Uroš s ‘Lučom mikrokozma’ u ruci, na prijestolu od palminih grana “…k’ svemogućem Bogu” (fotografija iz 2014), i na početku, to jest, na kraju, uspomene u nestajanju, platno ‘Afroditino rođenje’ (M. Lutovac, akril na platnu, 2020).”
