Agencija DAA Montenegro nedavno je zavrijedila jednu od najpriznatijih međunarodnih nagrada, German Design Award, koju dodjeljuje Njemački dizajnerski savjet. Ovo prestižno priznanje pripalo je reklamnim kampanjama “Cijeli dan na filmu” Hercegnovskog filmskog festivala i “Don’t touch art. Use it.” (Ne diraj umjetnost. Koristi je), kompanije Cerovo, u kategoriji Izvrsnost dizajna komunikacija u integrisanim reklamnim kampanjama. German Design Award dodjeljuje sa ciljem predstavljanja i otkrivanja novih trendova u savremenom dizajnu i komunikacijama i prva je ovog tipa koja je pripala reklamnom sektoru u Crnoj Gori.
Kako u razgovoru za Dnevne novine ističe kreativni direktor agencije DAA Montenegro Nikola Bada Radonjić, priznanje je velika satisfakcija i kruna decenijskog rada na ovom polju.
PREKRETNICA NA DIZAJNERSKOJ SCENI
“Ako uzmemo u obzir da nam ovakva priznanja ne stižu čestu, ovo je definitivno velika prekretnica za reklamnu i dizajnersku scenu u Crnoj Gori, s obzirom na to da predstavlja dokaz da jedna domaća agencija zaista može kreirati nešto zapaženo i značajno, prvenstveno za svoje klijente, a onda i na polju mjenjanja same klime u kojoj radi. Ovo napominjem jer je negdje uvriježeno mišljenje da ako hoćeš ozbiljnu kampanju, moraš angažovati velike kapacitete, po mogućnosti iz regiona. Ne znam šta prevagne u takvim kalkulacijama ekonomičnije finansijske ponude, sumnja u domaći kapacitet ili nešto treće, ali se zaista nadam da je ovo pokazatelj da imamo šta ponuditi te da ne moramo tražiti ‘kreativnost preko granice, pogotovo ako se obraćate domaćim ciljnim grupama jer ko nas bolje poznaje od nas samih? Sa ove vremenske distance veću satisfakciju mi predstavlja činjenica da smo sa klijentima imali jedan odnos pun povjerenja, razumijevanja i spremnosti da se pristane na hrabriji narativ što je na kraju dana i osnov za zapažen rezultat”, kaže Radonjić.
KREATIVNA RJEŠENJA SU KAO ZAČIN
Proces rada, pojašnjava Radonjić, uvijek je isti. Započinje od upoznavanja sa klijentom i onim što on želi da komunicira ili na šta želi da skrene pažnju. Nakon toga dodate analitiku (istraživanje konkurencije, ciljnih grupa, trendova) i definišete kanale komunikacije koji će dati najbolje rezultate. Kada imate sve te sastojke, kreativna rješenja dođu kao začin i kao nešto što se podrazumjeva na kraju svih tih sati prikupljanja informacija, obrade i promišljanja. Postoji taj trenutak, nazovimo ga “dizajnerskom katarzom” kada znate da je to jednostavno to. Ali sumirano, kreativnom procesu i istraživanju uvijek se daje najviše prostora.
“Tako je bilo sa Cerovom i Filmskim Festivalom Herceg Novi. Cerovo, odnosno njihov premium brand Cer style je želio da skrene pažnju jedne specifične ciljne grupe: arhitekata, dizajnera, fotografa i generalno ljudi kojima je važan kvalitet koliko i superiornost u estetici. Iz istraživanja navika ciljne grupe došlo se do kampanje o kojoj sada govorimo: tretiranje predmeta koje svakodnevno koristimo kao umjetničkih djela. Iz te premise se rodila izložba, potom dokumentarni film koji je negdje i za struku važan jer mislim da j e otvorio pitanje (ne)postojanja scene industrijskog dizajna u Crnoj Gori u tom trenutku.
S druge strane, namjera kampanje ‘Cijeli dan na filmu’ je bila da istaknemo spontanost, šarmantnost, mediteranski duh, ali i ono što je autentično novljanski. Iskustvo festivala sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori izjednačili smo sa iskustvom ljetovanja na moru”, objašnjava Radonjić.
DIZAJN MORA BITI FUNKCIONALAN
Savremeni dizajn generalno je kroz istoriju uvijek bio poistovjećivan sa arhitekturom i dekorativnom umjetnošću.
Pojam dizajn, prema njegovom mišljenju, danas ima mnogo veću težinu i više nego ikada je verziran ka “rješavanju problema čija forma i sadržaj mogu (ali ne moraju) biti predmet estetike. Dizajn ne mora uvijek biti lijep, ali mora biti funkcionalan.
“Pod funkcijom ne podrazumijevam samo upotrebnu stranu, već više dosljednost ka prenošenju određene interakcije, koja može biti upotrebna, komunikacijaska ili samo informativna.
Postoji i niz drugih dizajnerskih disciplina koje kao krajnji proizvod ne moraju imati materijalizaciju, ali određene dizajnerske prakse koriste kao sredstvo za prezentaciju (grafički i tipografsko oblikovanje, web dizajn, animaciju itd). Dobar primjer tome je spekulativni dizajn koji se bavi predikcijom budućih scenarija i koji kao takav može u cilju što bolje dramatizacije koristiti neka od navedenih sredstava”, ističe mladi umjetnik. S druge strane, prednost grafičkog dizajna kao primjenjene umjetnosti je upravo – njegova široka primjena. Isto tako, sve čime se bave grafički dizajneri teško da se može podvesti pod umjetnošću (kao i kod svih ostalih umjetničkih grana), ali kao profesija u odnosu na mnoge druge iz umjetničkog korpusa je prilično isplativa.
MOĆ DA PORUKOM PODSTAKNETE MASE
“Ukoliko želite da radite, posla će uvijek biti i pored realnih očekivanja da će budžeti za marketing znatno pasti naredne godine uslijed pada ekonomije izazvane ovom krizom. No, ljepota grafičkog dizajna nije samo u ovom posljednjem, već i u njegovoj moći da kompaktnom vizuelnom porukom pokrene mase, preispita velike odluke i na kraju dana podstakne na razmišljanje”, navodi Radonjić.
A da bi se nemali broj kreativnih ljudi koji žive ovdje istakli i počeli da grade karijeru dvije stvari su ključne – edukacija i legislativa.
“Trenutak naše integracije u EU je sve bliži i moramo postati svjesni da onog trenutka kada se to desi mi moramo biti spremni, što znači da moramo biti konkurentni i to prvenstveno kao profesionalci. I kada pominjem edukaciju to se ne odnosi na akademsko obrazovanje koje je naravno poželjno, već i na razne druge programe obrazovanja i osposobljavanja koji su u kreativnom sektoru izuzetno učinkoviti, poput ‘Second chance schools’ (Škole druge šanse). Ovaj model se u svijetu već odavno koristi, a omogućava razvoj konkretnih vještina potrebnih za obavljanje određene djelatnosti u krativnom sektoru”, priča on i dodaje: “Takođe, prilagođavanjem zakona za djelovanje u ovom sektoru mogu činiti čak 30 posto BDP-a pri čemu bi se usluge izvršavale i izvozile iz Crne Gore za razliku od sadašnje situacije gdje se izvoze kadrovi. Pored svega što je potrebno uraditi u nekim širim okvirima, smatram da je dobro poraditi i na ličnom stavu: ne zadovoljavati se postojećim, postavljati sebi izazove, usavršavati se, boriti se jer i ovo je posao kao i bilo koji drugi- ako ne izađeš iz sigurne zone dosadiće ti kad – tad i postaće svejedno da li ‘lupaš’ pečate ili se baviš dizajnom. Naša agencija će uvijek biti otvorena za ljude koji žele nešto da nauče, ali i koji su spremni da ponude svježinu u pristupu i percipiranju ovog posla”, smatra Radonjić.
SVAKO DJELO VRAĆA KOLIKO MU DAJEMO
Sve u svemu, jedno je izvjesno, prema umjetnosti se uvijek treba ophoditi sa izvjesnom dozom strahopoštovanja. Ta jaka energetska dominacija svakog djela je nešto što treba da kroz život naučimo iščitavati. “Proces ‘korišćenja’ umjetnosti je uvijek dvosmjeran jer nam svako djelo ‘vraća’ onoliko koliko mi njemu ‘dajemo’. Možda nam nije uvijek dozvoljeno koristiti sva čula ali i to je izazov. I naravno, treba je konzumirati što češće, suprotno predrasudama da je to elitistička stvar nedokučiva prosječnom čovjeku. Upravo običnog čovjeka ona omekšava i otvara mu mogućnosti da neke naizgled zadate stvari sagleda iz drugačijeg ugla, što nam je sada potrebno više nego ikada”, zaključuje naš sagovornik.
PRED NAMA JE SVIJETLA BUDUĆNOST
Kada je riječ o budućnosti crnogorske reklamne scene, ali i dizajna, Radonjić je prilično optimističan.
“Čvrsto vjerujem da kada se uhvati zalet na nekom polju, jedno vrijeme se točak neće zaustavljati. Tako da, u ovom trenutku, crnogorska reklamna industrija i dizajn samo može ići naprijed. Po prirodi sam optimista i iskreno se nadam da me neće demantovati neki suludi sticaj okolnosti kao što je COVID-19 kome za sada i dalje uspijevamo oduprijeti kaže kreativni direktor agenci je DAA Montenegro.
