Kultura

U Zagrebu otvorena izložba Njegoš u socijalističkoj Crnoj Gori od 1945 – 1990.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović govorio je u Zagrebu na otvaranju izložbe “Njegoš u socijalističkoj Crnoj Gori od 1945 – 1990.”. Na otvaranju izložbe su govorili i predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić i pomoćnica direktora Državnog arhiva Crne Gore Jadranka Selhanović.

Otvaranju izložbe koja je organizovana u saradnji Državnog arhiva Crne Gore i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, prisustvovali su: reditelj Veljko Bulajić, umjetnik Dimitrije Popović, članovi Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, istaknuti umjetnici i stvaraoci iz Republike Hrvatske.

“Period koji je prezentovan izložbom Državnog arhiva, jeste vrijeme prema kojem nas istorijska distance, potrebna za objektivno sagledavanje činjenica, počinje obavezivati na sveobuhvatnu analizu statusa i značaja Njegoševog djela u društvu jedne dominantne ideologije. Uzimajući u obzir da je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija predstavljala prilično liberalnu varijantu jednopartijskog socijalističkog uređenja, mora se konstatovati da je tokom tog perioda Njegoševo djelo u velikoj mjeri bilo relaksirano ideoloških upliva i ostavljeno vrijednosnom sudu nauke o književnosti. Štaviše, u tom period skinut je balast čestih nacionalnih zloupotreba ovog opusa, koje su bile svojstvene epohi kraljevine Jugoslavije. Arhivska građa nam svjedoči o korektnom odnosu prema Njegoševom liku i djelu, a ono što bismo mogli prepoznati kao neku vrstu ideološke intervencije svodilo se na nekada prenaglašen kontekst Njegoševog djela kao inspiracije za narodnooslobodilačku borbu i rodoljublje u XX vijeku. Sve u svemu, Njegoš je i tada zauzimao mjesto jednog od najvažnijih vrhova južnoslovenske književnosti, a njegova djela su, zahvaljujući sputavanju klero-nacionalističkih tumačenja, dobila nove interpretacije modernijih književno-kritičkih pravaca”, rekao je Bogdanović otvarajući izložbu.

“Stalna intrigantnost Njegoševog djela proizilazi iz njegove duboke problematizacije univerzalnih etičkih antagonizama, lociranih na prostoru koji je uvijek, u manjoj ili većoj mjeri. bio “burna brežina”. Ta izoštrena stvarnost, u kojoj se permanentno stvara istorija, dobila je svoj najupečatljiviji književni odraz upravo u djelima Petra II Petrovića Njegoša. Otuda i silne kontroverze, svojatanja i zloupotrebe koje su Njegoševu književnu umjetnost razlile i u opskurne rukavce politikanstva i populizma. Ova izložba nam pokazuje da je epoha koja je njome tretirana pokazivala mnogo vise senzibiliteta prema Njegoševom književnom djelu, iako joj danas spočitavamo nedostatak slobode i pluralizma. Zato se moramo zapitati – jesmo li skloni predrasudama kada se osvrćemo na tu skorašnju prošlost, ili je naš pluralizam samo prividan?”, dodao je Bogdanović.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić je podsjetio na brojne projekte koje je Zajednica realizovala u Zagrebu, a u okviru kojih je predstavljena savremena crnogorska kultura, “kako pojedinci, tako i institucije, u razlicitim područjima, ali i ono što čini tradicionalno obilježje crnogorske kulture i nacionalnog identiteta, s namjerom da ta događanja postanu dio kulturnih događanja sredine u kojoj živimo, kao integrirane vrijednosti ukupne kulture Republike Hrvatske.”

O izložbi je govorila autorka, pomoćnica direktora Državnog arhiva Crne Gore Jadranka Selhanović koja je navela:

“Ni nakon više od 160 godina od smrti, ne prestaje interesovanje za ličnost i djelo Petra II Petrovica Njegoša. Crnogorski vladar i pjesnik i dalje živi u stvarnosti svake naše generacije, iako u različitim sferama, u nauci, umjetnosti, mitu…Njegova ličnost i još više njegovo djelo stalno podstiču nova tumačenja i istraživanja, ali i brojne kontroverze, sučeljavanja, spoznaje.”

Ona je dodala i da je izložba, koja je predstavljena u Zagrebu tematski podijeljena u tri cjeline: „Država slavi Njegoša“, „Njegošev mauzolej na Lovćenu“ i „U odbranu crnogorskog identiteta“.

Nakon otvaranja izložbe ministar Bogdanović je razgovarao sa članovima Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i predstavnicima crnogorske dijaspore u Republici Hrvatskoj.

Send this to a friend