Najviše posla oko bodljikavih ljepotica ima u jesen, jer se sada sade, orezuju i pripremaju za zimski san.
Jesen je idealno vrijeme za sadnju ruža i ovo cvijeće prekrasnih boja i mirisa može da bude pravo rješenje za sve one koji su se umorili od jednogodišnjih cvjetnica i šišanja travnjaka.
Uz malo znanja i truda, ružičnjak će godinama ukrašavati vrt, dobijati pohvale gostiju i pružati veliko zadovoljstvo baštovanu.
Ruže je bolje saditi u jesen nego u proljeće, i to se radi sve dok je zemlja suva i dok se ne smrzne. Međutim, pošto se zemlja zbog mraza stegne oko korijena, takve ruže kasnije cvetaju od onih posađenih u proljeće.
Orezuju se kada precvjetaju, a neke vrste svojim laticama dugo ukrašavaju vrt. Dakle, ne treba žuriti, ali valja napraviti plan, odabrati vrste i početi sa pripremom zemljišta. Ruži treba pažljivo odabrati mjesto, jer na sjeveru ne može da uspije, pošto joj je potrebno najmanje osam sati sunca.
Zemlja mora da bude bogata humusom i dobro drenirana. Ružama prija neutralno zemljište. Ukoliko je kisjelo, mora da se doda kalcijum, a kada je bazno, treba da se zakiseli tresetom ili stajskim đubrivom. Ruže odlično uspijevaju na zemljištu gdje se gaji povrće. Zemlju treba duboko prekopati i nađubriti, pa sve dobro izmiješati. Poslije mjesec dana treba ponovo prekopati. Ukoliko je na tom mjestu već bila ruža, prostor treba ostaviti prazan ili posaditi nešto drugo, a nikako novu ružu.
Sadnja se obavlja kada je zemlja suva, dobro ocijeđena i nema mraza. Najbolje je posaditi ružu mjesec dana prije prvog mraza, kako bi korijen imao vremena da se ožili.
Svakoj ruži treba dati prostora, jer ne vole da se dodiruju. Prema savjetima stručnjaka, razmak između mini-ruža treba da bude 30 centimetara, hibrida 40, floribunda 50, a između penjačica po dva-tri metra.
Noć prije sađenja ruže treba staviti u kofu sa vodom da bi se koren natopio, a kada se počne sa radom, treba ga malo skratiti i odstraniti sve što je oštećeno. Rupa u koju se stavlja sadnica treba da bude bar 30 centimetara u prečniku. Jednom rukom se drži biljka, a drugom se ravnomjerno posipa zemlja, jer mora da se vodi računa da kalemljeno mjesto ne ostane iznad zemlje. Bolje je ruže posaditi pliće, jer zemlja može da se doda, nego preduboko pošto se neće razvijati. Na kraju, oko korijena treba ugaziti zemlju i zaliti. Sjutradan treba nagrnuti još zemlje, jer će polako ulegnuti, a to će biti zaštita korijena tokom zime.
Ukoliko se sade na terasi, posuda mora da bude velika, jer ruže imaju ogroman korijen. Posudu zimi obavezno treba zaštititi džakom i pokriti je novinama.
Orezivanje novoposađene ruže radi se u proljeće. Ne treba žaliti što se sjeku grane, jer to ružama prija s obzirom na to da one koje se ne orezuju brzo podivljaju, lome im se grane i manje cvjetaju.
Cvjetanje ruža može da se tempira i to je najprirodnije raditi orezivanjem.
U jesen se orezuje šest-sedam pupova kod klasičnih vrsta (čajevke, floribunde, buketarke i sve ostale osim mini-ruža i penjačica) i to se radi iz predostrožnosti, jer ako se smrznu, stradaće samo najviša okca. Orezivanje se finišira u proljeće, šest nedjelja prije željenog cvjetanja. Prvi cvijet se reže u pupoljku i na dršci se ostavljaju dva okca iz kojih će kroz šest nedjelja izrasti dvije nove ruže.
Pravila orezivanja:
* orezuju se grane u sredini krune
* spoljne grane se proređuju
* rez mora biti ukoso
* reže se tik iznad izdanka (pet milimetara)
* grana sa rezom predaleko od izdanka odumire
* prvo se orežu, pa zatim presade
