U srednjem vijeku ljudi su vjerovali da hrana može uticati na naše raspoloženje. Ako su željeli erotsku stimulaciju, jeli su jaja, junetinu ili nar. Kad su se osjećali potišteno, uživali bi u dunji ili urmama. Prije nego što su za to postojali ljekovi, smirivali bi se zelenom salatom ili čajevima. Kada smo onda prestali da vjerujemo da hrana može uticati na naš najvažniji organ – mozak?
U povezanost između mentalnog zdravlja i ishrane još uvijek se sumnja, ali to pitanje se sve češće smješta u sam centar istraživanja.
Jedno takvo, sprovedeno u Njujorku, pokazalo je da osobe mlađe od tridesete, koje jedu brzu hranu više od tri puta nedjeljno, pokazuju veći stepen mentalnih tegoba. Brza hrana sadrži masne kisjeline i omega 6 masne kisjeline koje mogu izazvati poremećaje u tijelu, a oni mogu rezultirati depresijom i anksioznošću.
Slični rezultati su dobijeni i kod osoba koje konzumiraju meso tri puta nedjeljno (što se smatra niskom konzumacijom), što je većinu istraživača iznenadilo.
Isto istraživanje preporučuje mediteransku kuhinju. Ona je korisna za tijelo, a sadrži sve komponenete koji su potrebne za održavanje zdrave strukture mozga – poluzasićene masne kisjeline, minerale poput cinka, mlijeko i meso, magnezijum, vitamine B, C i E i slično.
Studija je u obzir uzela i dodatke ishrani, ali je dokazano da oni nemaju nikakav uticaj na naše raspoloženje.
“Povezanost između ishrane i raspoloženja vrlo je individualna”, zaključuju autori istraživanja.
“Međutim, nakon dvije nedjelje na režimu zdravije ishrane, vidljive su pozitivne promjene na raspoloženju.”
