Moda

Kako je džez era promijenila naš način oblačenja

“To je bilo doba čuda”, napisao je F. Skot Ficdžerald u svom eseju Odjeci džez doba (1931), „doba umjetnosti, doba neumjerenosti i satire“. Tu je autor uhvatio pravu sliku burnih dvadesetih – hedonizam, glamur, dekadencija i bogatstvo.

Fotografije i ilustracije pokazuju baš taj zavodljivi, zasljepljujući osjećaj divljine i zabave, djevojke okićene perjem i resastim haljinama, bob frizurama, ekstatično se smiju i razuzdano igraju (takozvani flapper stil).

Ali kako su i zašto dvadesete „grmjele“? I šta je to doba činilo tako unikatnim i uticajnim?

Tokom 1920-ih godina promjene su se dešavale vrtoglavom brzinom. Ubrzavajući prosperitet i društveni preokret u kombinaciji sa mladalačkom, poslijeratnom euforijom i ženskim osnaživanjem, doveli su do fundamentalnih promjena i rušenja granica u toj deceniji.

Džez era bila je puna buntovne spontanosti, improvizacije i uzbudljive inovativnosti, kao i muzički pravac po kome je dobila ime. Ritam u muzici širio se i na vizuelno.

Mlada, slobodna žena bila je odvažna da pije i puši, da pleše dok joj se haljina sa resama podiže i otkriva noge kao i njen buntovnički duh.

Ali to je bilo više pitanje stava. Moda ga je samo uspješno pratila.

Grijeh i spektakl

Ovo su godine kada je moderna ženska garderoba počela da postoji.

Prolazi vrijeme uskih korseta i turnira, dugačkih nepraktičnih haljina, kao i kompleksnih frizura i šešira, a na scenu stupaju kraće, šljašteće haljine sa niskim strukom koje otkrivaju koljena, i bob frizure, lake za održavanje.

Svilene pidžame su bile popularne za opuštenije prilike, kakve su zabavljanja kod kuće ili na plaži, sa kineskim i egipatskim motivima na odjeći ili kao nakit, kasnije uslijed velikog otkrića Tutankamonove grobnice 1922. godine. Od nakita su se rado nosile i dugačke biserne ogrlice.

https://www.youtube.com/watch?v=_cbWqfAd390

Takođe, dolazi i do razilaženja sa podjelom na tipično muški i ženski način odijevanja. Koko Šanel je čak počela da nosi pantalone. Ideali ljepote su se promijenili, idealna ženska figura sa oblinama zamijenjena je dječačkom figurom. Stilovi su postali sveobuhvatni, bob frizura must-have, a sa tim i osjećaj slobode, ženstvenosti i samopouzdanja.

Tada, kako se i film pojavio, trendovi su bili mnogo brže dostupni svima. Holivud je izbijao u popularnu svijest, a filmske zvijezde, kao što su Glorija Svanson i Klara Bou, imale su prilike da se istaknu u originalnosti i tako vršile veliki uticaj na masu.

Sportistkinje su takođe imale udjela u ove promjene. Osjećaj brzine i pokreta obuzeo je i tenis, to više nije samo elegantna razonoda.

Pojavom francuske teniserke Suzan Lenglen ženska igra je dobila jak, brz stil.

Ona je na teren izlazila ogrnuta bundom, bez obzira na vremenske uslove, a igrala je u modernoj flapper garderobi – svilene uske haljine do listova u crvenoj ili narandžastoj boji. Imala je običaj da puši i pije konjak pred publikom, da bi smirila nerve, kako se pravdala, a njen servis iznad glave šokirao je javnost. Ponijela je nadimak boginja.

Razbijanje kalupa

Trend nošenja smokinga i krojenih odijela bio je živ.

Koko Šanel je svoja pozajmila od svog dečka, uz ribarski džemper (poznatiji i kao aranski džemper – po Aranskim ostrvima u Irskoj gdje je nastao džemper sa krupnim pletenicama) i tvid.

https://www.youtube.com/watch?v=QJSdk44gWIE

Androgini šik izgled i muško krojena garderoba za žene ostala je popularna i danas (na primjer, francuska marka Céline).

Bilo je to vrijeme oslobađanja i rušenja ograničenja i tabua, poslovna žena je stvorena, i po prvi put, žene su dobile pravo glasa i mogle slobodnije da žive.

Žurka je trajala deset godina i kako Ficdžerald navodi „uskočila u spektakularnu smrt oktobra 1929. godine“. Blistava ali tragična, lijepa ali prokleta, emocionalno bankrotirana i izgubljena generacija, tako je najčešće opisivana.

Ali, u svom raspoloženju i estetici, kao i njena čista progresivnost, džez era ostaje, bez rasprave, jedna od najzanimljivijih i kulturno najuticajnijih od svih era. I zabavna, dok je trajala.

Kako sam Ficdžerald kaže, bilo je to pozajmljeno vrijeme, gdje se živjelo bezbrižno, ali bila je privilegija živjeti u njemu.

Send this to a friend