Kroz svoje kreacije oživljava divne dane djetinjstva: Da je baka Koka živa bile bi najbolji tim

Nikšićanka Biljana Božović pokrenula je u Beogradu modni brend ručno pletenih džempera KOKA. Kako kaže, sasvim slučajno i bez ikakvih ambicija, samo je željela da oživi lijepe dane iz djetinjstva.

“Sasvim slučajno, bez bilo kakvih ambicija i u s razlogom nazvanom DRUGOM stanju poželjela sam da oživim neke lijepe dane iz djetinjstva. Moja voljena planina Sinjajevina i moja baba Koviljka su neodvojivi dio tog perioda. Ona me je učila kako da budem “dobra planinka” a to je pored niza vještina podrazumijevalo i pletenje. Najljepša predvečerja mog života bila su sa njom na planini kad su se njene krave vraćale sa ispaše a nas dvije ih čuvale. Tada bih ja njoj čitala, a ona bi mene učila da pletem. Nažalost, nikada kasnije nisam imala vremena da tu vještinu usavršim, povremeno bih tu i tamo isplela kapu ili šal ali to je bilo sve. Trudnička dokolica je konačno bilo moje vrijeme i počela sam da se igram. Ideje su navirale ali falilo mi je umijeća. Tako se javila i misao da nađem dobru pletilju koja bi moje ideje sprovela u djelo”, kaže Biljana u razgovoru za CdM.

“Iskreno, to je bio i još uvijek je najteži dio ovog mog projekta. Baka već godinama nije sa mnom, a znam da bi bile najbolji tim. Onda mi se “desila” jedna Slava i nas dvije smo uspjele da pronađemo zajednički jezik i realizujemo moje ideje. Kada smo formirale prve modele, logično je bilo da brend krstim nadimkom moje sveprisutne bake Koke. Ona je pripadala onim generacijama koje su ovu vještinu morale znati jer su tako oblačile svoju porodicu. Nekada je par vunenih čarapa i topao džemper za malog čobanina bila velika stvar”, dodaje Biljana.

Danas, u ovom vremenu brzog života i moda je brza. Njen brend je jedan mali doprinos sporoj modi.

“Oživjela sam drevni zanat i spojila ga sa modernim dizajnom. Rezultat su luksuzni, bezvremenski i veoma nosivi komadi. KOKA džemper, bunda ili kaput spadaju u kategoriju onih komada koji će se nositi mimo modnih trendova koji se mijenjaju nevjerovatnom brzinom”, priča ona.

Proces izrade je spor i izuzetno težak. Materijale bira pažljivo i dugo. Dio vunice je sa Balkana, što njen brend čini dodatno zanimljivim stranom tržištu, a dio nabavlja iz inostranstva.

“Svi džemperi su napravljeni od čiste 100 odsto vune, alpake i mohera u kombinaciji sa svilom. Ne radimo po mustrama već po mojim crtežima i to dodatno otežava uključivanje novih pletilja. Ali, stalno radim na proširenju tima. Za izradu jednog džempera najbržoj pletilji je potrebno minimum 40 sati, a za bunde i kapute duplo više”, objašnjava Biljana.

Što se tiče dosljednosti i autentičnosti, tu se ne suočava sa poteškoćama.

“Radim isključivo ono što ja želim i ne osjećam pritisak trendova jer je glavni cilj da im se suprotstavim. Ne treba modu shvatati suviše ozbiljno. Koliko sam uspjela u tome najbolje govori činjenica da KOKA džempere nose djevojke i žene različitih modnih senzibiliteta i to smatram najvećim uspjehom”, kaže Biljana.

Biljanini džemperi su se našli u prestižnim concept storovima dizajnirane odjeće u Beogradu, Sarajevu, Ljubljani, Cirihu i Štokholmu a u toku su pregovori sa Bečom i Berlinom.

“Iz svega toga proizašla je i ideja da i Crna Gora dobije jednu takvu radnju koja okuplja vrhunske dizajnere i ručni rad. Uz veliku podršku i partnerstvo mog brata Miloša Jelića u oktobru smo u Podgorici u City Kvartu otvorili KOKA concept store. Ta radnja je jedno ozbiljno osvježenje crnogorske modne scene. Konačno i Podgorica kao i svi veliki svjetski gradovi ima concept store u kom možete pored mojih džempera naći i dizajnere iz Londona, Pariza, Venecije, Rima, Madrida, Ciriha, Ljubljane, Istanbula, Beograda, Zagreba, Sarajeva i naravno Crne Gore. KOKA concept store donosi kupcima originalnu svjetsku modu sa prefinjenim izborom brendova i ručno rađenih unikatnih, bezvremenski komada”, rekla je Biljana.

Što se tiče džempera, Biljana je u oktobru imala prvu reviju na Ljubljana Fashion Weeku i odatle nosi impresivne utiske.

“25. novembra će biti prvi rođendan KOKA džempera i najvećim uspjehom smatram to što je zanemarena i nedovoljno priznata vještina pletenja naših baka koje su bile pravi virtouzi ove umjetnosti, stala rame uz rame sa velikim brendovima”, zaključuje Biljana.

Marija Drašković