Psihologija Savjet stručnjaka

Kako prekinuti krug preplavljujućeg stida

Stid je osjećanje nelagode koje se javlja po procjeni da će neki djelovi naše ličnosti biti razotkriveni pred drugima, što bi posljedično dovelo do uništavanja slike koju imamo o sebi. Osjećanje se javlja pod okriljem misli i u socijalnom okruženju. Misli su vezane za ideju o ličnim slabostima (pretjerano znojenje, akne, nekada i način na koji neko jede itd.) ili za ideje o porijeklu (problemi u porodici kao što su alkoholizam, mentalne bolesti, suicid u porodici, siromaštvo, uglavnom sve što se nažalost, još uvijek nalazi pod snažnim uticajem socijalne stigme i osude). Preplavljujući stid može biti destruktivan, ali umjereni je nešto što nas pokreće da činimo dobre stvari.

Stid i krivica često idu zajedno. Ako nekog povrijedimo osjetićemo krivicu, ali se isto tako možemo osjećati loše u odnosu na sliku o sebi. Krivica kaže: “Učinio sam nešto loše”, stid kaže: “Loša sam osoba”.

Tosičan stid može da parališe, težak stid može odrediti način na koji osoba posmatra sebe, te opisuje sebe kroz osjećanja kao što su nesigurnost, često daje sebi etikete kao što su: bezvrijedan sam, neadekvatan, glup, smiješan… Svako ponekad iskusi stid, ali nije svako u toksičnom ili snažnom, preplavljujućem stidu. Neka istraživanja potvrđuju da stid dolazi iz stalnog ponavljanja poruka koje ne ukazuju na nešto loše u postupcima, već osuđuju samu ličnost. Nismo učinili loše nego smo mi loši. Posljedično, zatvara nas od pozitivnog mišljenja drugih vezanog za nas same.

Parališući stid može blokirati prisustvo u ovdje i sada, sa drugima i sa samim sobom. To se dešava jer je potrebno puno energije da zaštitimo sebe od sopstvene ranjivosti stida. Teškoća sa stidom ostavlja nas otvorenima za bijes, koji se javlja kada se aktiviraju prirodne potrebe za ljubavlju, povezanošću i prihvatanjem, sve blokirane neprobojnom barijerom stida.

Kako do promjene?

Što se više angažujemo u određene misli i ponašanja, to postajemo skloniji da živimo te misli i ponašanja. Misli postaju navika. Uprkos uvjerenju da su naše misli dio naše ličnosti, zapravo mi smo mnogo više fleksibilni i sposobni da razvijamo nove načine mišljenja i stvaramo nove navike. Angažovanje u nove načine razmišljanja formira nove neuronske puteve u mozgu, a što se stari putevi manje koriste, to postaju beznačajniji. Prekidanje kruga stida zahtijeva njegovanje svijesti i samorefleksivnost. Odvija se na sljedeći način:

● Osvješćivanjem unutrašnjeg skripta, unutrašnjih uvjerenja, priče o sebi, istovremeno više kroz posmatranje nego kroz reakcije na njega;
● Njegovanjem saosjećanja sa samim sobom-razvijanjem sposobnosti da se saosjećanje uvijek može odabrati kao alternativa, da se uvijek može razviti unutrašnji dijalog samoprihvatanja. To znači da, isto kao i svi drugi ljudi, posjedujemo slabosti, pravimo greške, patimo, osjećamo negativne emocije. Uprkos tome, čak i kada mislimo da smo sami, zapravo nismo;
● Biti svjedok sopstvenih povreda i odžalovati sopstvene rane. Ovo zahtjeva sposobnost da se identifikuju i prošle i sadašnje povrede, da se osjeti i otpusti bol povezan sa njima;
● Oprostiti sebi za osjećanja, misli i ponašanja. Djelovati sa potencijalima koje sada posjedujemo, bez žala za onim što ranije nismo imali;
● Abdominalno disanje i meditacija omogućavaju prisustvo u ovdje i sada, kroz koje postajemo manje reaktivni na sopstvene misli;
● Opservacija misli, jedan do dva minuta tokom dana, daje jasan vremenski okvir i sputava njihovo rasplinjavanje;
● Utišavanje unutrašnjeg kritičara, kroz opraštanje sebi, saosjećanje sa sobom, čak i samo izgovorena, bez autentičnog emocionalnog doživljaja, može donijeti promjenu.

Povezivanje sa osjećanjem neadekvatnosti, sa porukom “Nisam dovoljno dobar”, sa uspomenama koje održavaju to osjećanje, omogućava nam da oporavimo svoju prošlost, da pružimo podršku sebi iz pozicije odrasle osobe koja sada ima mnogo više i snaga i mogućnosti, nego što je to nekada bio slučaj. Usuditi se biti drugačiji, ne samo da pozitivno utiče na sliku o sebi, već doprinosi ispoljavanju individualnosti i jedinstvenih potencijala svake osobe.

Send this to a friend