Postoje osobe koje su izvana opuštene, avanturističkog duha, spontane i društvene, ali koje tokom cijelog života potajno u sebi brinu o svemu. Ta zabrinutost ponekad je toliko velika da nekada uopšte nije racionalna.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoji više od 40 miliona Amerikanaca koji pate od anksioznog poremećaja, a većina ljudi ne koriste tablete.
Anksiozni poremećaji javljaju se u mnogo oblika. Često ih karakterišu stalna i prekomjerna briga koju je teško kontrolisati i zaustaviti. Ostale vrste anksioznih poremećaja uključuju panični poremećaj, socijalnu anksioznost, fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaj i post-traumatski stresni poremećaj.
Budući da anksioznost ima tako širok raspon znakova i simptoma, nekada ga je jako teško dijagnostifikovati.
Prvi korak je da vaš psiholog procijeni koju vrstu anksioznog poremećaja imate. Neki od simptoma su nemiran želudac, dlanovi koji se znoje, osjećaj nelagode, lupanje srce i nemoć u nogama. Tu su još i vrtoglavica, strah od gubitka kontrole, osjećaj nestvarnosti itd.
Kada shvatite s kojom vrstom anksioznosti se suočavate, konsultujte se sa svojim ljekarom koji vam može pomoći da se riješite simptoma. I dok se anksioznost može pojaviti u mnogim različitim oblicima, svi anksiozni poremećaji imaju jednu zajedničku stvar: oni se mogu liječiti i većina ih dobro reaguje na ljekove.
Međutim, to ne znači da se odmah morate obratiti svom ljekaru kako biste dobili recept. Naime, liječenje mora uključivati i druge intervencije sem lijekova, kao što su promjena načina života i psihološka terapija. Kognitivno-bihevioralna terapija se pokazala djelotvornom u liječenju anksioznih poremećaja.
Iako ne postoji tačno definisano vrijeme kada biste trebali početi koristiti lijekove ono po čemu se stručnjaci slažu jeste da kada anksioznost počne značajno uticati na vašu sposobnost funkcionisanja u svakodnevnom životu, možda je vrijeme da počnete s uzimanjem ljekova.
Drugim riječima, ako se osjećate preplavljeni ili paralizovani tjeskobom, ako imate problema s fokusiranjem na poslu, ako vaše veze pate ili ako se vaše zdravlje pogoršava, obratite se ljekaru. I zapamtite, to nije sramota. Ljekovi za mentalno zdravlje mogu biti jednako bitni kao ljekovi za srce ili bilo šta drugo.
Ljekovi će vam pomoći u ublažavanju simptoma kao što su osjećaj razdražljivosti, uznemirenosti i beznađa. Zapamtite da ljekovi ne djeluju uvijek odmah, pa je strpljene ključno.
