Prekomjerna zabrinutost možda ipak nije toliko loša stvar, nova studija ukazuje na to da se takva anksioznost možda razvila kod ljudi zajedno sa inteligencijom.
Rezultati pokazuju da su ljudima kojima je dijagnostikovan generalizovani anksiozni poremećaj i visok IQ bili povezani sa visokim nivoom zabrinutosti, piše Live science.
Pored toga, oni sa anksioznim poremećajem imali su veći rezultat na IQ testu od zdravih ljudi, kao i viši nivo aktivnosti u djelovima mozga koji pomažu u komunikaciji između djelova mozga. Smatra se da su ovi regioni doprinijeli evolucionom uspjehu ljudi, kažu istraživači.
Iako anksioznost smatramo nečim lošim, ona je povezana sa inteligencijom – vrlo prilagodljivom osobinom, rekao je dr Džeremi Koplan, istraživač studije i profesor psihijatrije na Medicinskom centru Državnog univerziteta u Njujorku.
“Visok nivo anksioznosti može biti onesposobljavajući, a brige pacijenata često su iracionalne”, rekao je Koplan i dodao:
“Ali postoji opasnost od zamjene. Tada ta prekomjerna briga postaje vrlo prilagodljiva”.
“Ljudi koji djeluju na signale te opasnosti vjerovatno će sačuvati svoje živote i živote svojih potomaka”, objasnio je Koplan.
Budući da je studija objavljena u časopisu “Frontiers in Evolutionary Neuroscience” bila mala, potrebno je više istraživanja da bi se potvrdili nalazi.
Anksioznost i inteligencija
U studiji je 26 pacijenata sa anksioznim poremećajem i 18 zdravih ljudi radilo IQ test, zajedno sa upitnikom za procjenu nivoa zabrinutosti.
Među učesnicima sa anksioznim poremećajima, što je bio veći nivo zabrinutosti, to je bio veći IQ rezultat.
Zanimljivo je da se kod zdravih pacijenata primjetilo suprotno: oni sa visokim IQ imali su tendenciju da imaju nizak nivo zabrinutosti, a oni sa niskim IQ imali su visok nivo zabrinutosti.
Nedostatak brige
Premalo brige može biti problematično za pojedince i društvo, rekao je Koplan.
Neki ljudi “nisu sposobni da vide bilo kakvu opasnost, čak i kada je opasnost neposredna. Ako su ovi ljudi na položajima lidera, oni će ukazati široj populaciji da ne treba brinuti”, rekao je Koplan i zaključio da u nekim situacijama taj nedostatak brige može imati društvene posljedice.
