Posttraumatski stresni poremećaj je vrsta anksioznosti i javlja se kao posljedica psihološkog izlaganja visoko stresnim životnim situacijama, piše Lovesensa.
Kada osoba koja je doživjela stres potiskuje neprijatna osjećanja, taj stres se duboko u njihovoj duši gomila i kad tad izađe na površinu. Posttraumatski stresni poremećaj uglavnom se javlja mjesec dana nakon stresne situacije, ali postoje slučajevi kada se pojavi nakon nekoliko mjeseci, pa čak i nekoliko godina. Što duže taj stres “ključa” u osobi, problem postaje veći, kao i simptomi i posljedice koje posttraumatski poremećaj izaziva.
Ovaj poremećaj se najčešće javlja nakon saobraćajnih nesreća, životnih situacija u kojem ste prisustvovali nasilju, nakon ozbiljnih zdravstvenih problema, a kod žena se može javiti i nakon porođaja. Ovaj sindrom se često može javiti kod mališana koji su izloženi teškim životnim situacijama i maltretiranju. Nerijetko se dešava da djeca koja dožive vršnjačko nasilje imaju problema sa ovim poremećajem.
Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja razlikuju se od osobe do osobe, ali najčešće dolazi do sljedećih promjena u ponašanju:
Noćne more, stalno prisjećanje na stresan događaj, slike događaja se vraćaju, osjećaj bola, pojačano znojenje, strah, izbjegavanje razgovora o stresnom događaju, nagle promjene raspoloženja (bijes, ljutnja, nervoza), nesanica, problemi sa koncentracijom, anksioznost i depresija. Javljaju se i fizički simptomi poput neosnovanih bolova u glavi i problemi sa stomakom.
Posttraumatski stresni poremećaj kod djece se odražava simptomima kao što su noćne more i problemi sa spavanjem.
Preporučuje se da nakon svakog visoko stresnog događaja razgovarate sa psihoterapeutom koji će pomoći da se na najbolji mogući način suočite sa stresnom situacijom i oslobodite se neprijatnih osjećanja.
Napomena: Ukoliko imate nabrojane simptome, obavezno potražite stručnu pomoć.
