Postoje različite predstave ljudi o tome šta se zapravo može postići odlaskom kod psihologa, da li je smisleno na taj način rješavati probleme i koje probleme je moguće riješiti. Neki ljudi ne prave razliku između psihologa i psihijatara. Drugi pak misle, da kod psihologa idete na neku vrstu (prijateljskog) razgovora koji se obično positovjećuje sa time da ćete nekome ko vas ne zna „otvoriti dušu“ i tako olakšati sebi patnju, piše vaspsiholog.com
U ovom tekstu ćete saznati šta zapravo možete postići odlaskom kod psihologa i razriješiti zablude i nedoumice:
Razgovor sa psihologom nije isto što i razgovor sa prijateljem
Razgovor sa psihologom nije prijateljski razgovor u kome ćete se ispričati, možda isplakati i otići kući sa osjećajem olakšanja. Psiholog je tu da vas sasluša, empatično i bez osuđivanja ali njegova svrha nije samo to. Ono što karakteriše razgovor sa psihologom jeste upotreba svrsishodnih pitanja sa ciljem da se utvrdi šta vas muči, odnosno koji je problem zbog koga ste došli a zatim i da vas uputi kako taj problem da riješite. Postoje određene psihoterapijske tehnike, koje se koriste u psihološkom tretmanu i koje predstavljaju psihološke „alatke“ za pružanje adekvne pomoći ljudima sa različitim psihološkim problemima. Dakle, razgovor sa psihologom podrazumijeva pored empatičnog i bezuslovno prihvatajućeg stava i aktivnu upotrebu teorijskih i praktičnih znanja iz psihologije.
Psihološki tretman zahtijeva i vaše aktivno učešće
Redovan odlazak psihologu i rješavanje vaših psihološkim problema podrazumijeva vaše aktivno učešće. Nije dovoljno samo da se uredno pojavljujete na seansama već i da se lično aktivirate u rješavanju vaših problema uz pomoć savjeta koje vam daje psiholog. Psihološki probelmi nastaju kao posljedica pogrešnih strategija prevazilaženja stresnih situacija. Ono što je potrebno da se problemi prevaziđu jeste usvajanja efikasnijih strategija za njihovo rješavanje i to je ono čemu vas uči psiholog. Pored toga što vas podučava određenim novim strategijama on vas i motiviše da budete efikasniji u njihovoj primjeni.
Psiholog ne mijenja vašu strukturu ličnosti
Psiholog ne može promijeniti vašu ličnost. Obično ljudi vjeruju da će se odlaskom kod psihologa promijeniti iz korijena. To je nemoguće jer je naša ličnost genetski odnosno biološki uslovljena. Ali, ono što jeste moguće je da se promijene izvjesna disfunkcionalana ponašanja. Na primjer, osoba koja je po prirodi zatvorenija i opreznija u kontaktu sa ljudima (introvertna) ne može poslije psihološkog tretmana postati ekstremno otvorena i komunikativna ali se može naučiti određenim socijalnim vještinama i biti efikasnija u komunikaciji sa svojim socijalnim okruženjem.
Psiholog se ne bavi isključivo vašom prošlošću
Rad sa psihologom ne znači nužno „kopanje“ po prošlosti. Raniji psihoterapijski pravci a prije svih psihoanaliza pridavali su veliki značaj prošlim životnim iskustvima i u njima tražili uzroke i rješenje sadašnjih problema. Moderniji psihoterapijski pravci među kojima je kognitivno-bihejvioralna terapija se prevashodno fokusiraju na sadašnjost, ne zanemarujući događaje iz prošlosti, oni imaju za cilj da registruju trenutne pogrešne mehanizme funkcionisanja i da ih izmijene kako bi osoba mogla da prevaziđe sadašnje i buduće probleme.
Psihološki tretman doprinosi poboljšanju i preko efekta koji mogu imati medikamenti
Neke osobe su mišljenja da ako već piju ljekove ne moraju odlaziti na psihološki tretman jer on nema nikakvu svrhu. Pored uobičajenih životnih problema (problemi u komunikaciji, ljubavni problemi, problemi prlikom donošenja odluka, problemi u učenju,itd.), psihološki tretman pomaže i u prevazilaženju nekih psiholoških poremećaja i to prije svega anksioznih i depresivnih poremećaja. Većina anksioznih i blaži do umjereni depresivni poremećaji se mogu prevazići samo uz psihološki tretman (prije svega uz kognitivno-bihejvioralnu terapiju) bez upotrebe medikamenata! Ako osoba već uzima ljekove uputno je ići i na psihoterapiju jer ljekovi ne mogu promijeniti način njenog razmišljanja i ponašanja koji su glavni faktori održavanja njenih emocionalnih problema. Pokazuje se da kod osoba koje idu na psihoterapiju rjeđe i teže dolazi do vraćanja simptoma psiholoških problema jer se mijenjaju disfunkcionalni obrasci rješavanja problema koji su, između ostalih, i doprinijeli da se problem prvobitno javi.
