Politika

Ako ne bude konsultacija, onda je jasna namjera da se izmijeni struktura stanovništva

Marijana Laković Drašković

Ukoliko bi se Vlada opredijelila za izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu po skraćenoj proceduri, bez konsultacija sa zainteresovanom javnošću, onda bi mogli reći da postoji jasna namjera da se u susret popisu izmijeni struktura stanovništva u Crnoj Gori, ocijenila je za Pobjedu doskorašanja pregovaračica za poglavlja 23 i 24 i bivša pomoćnica ministra pravde Marijana Laković Drašković.

Moguće je, kaže ona, i da se radi o manipulativnom potezu aktuelnog premijera Zdravka Krivokapića pred izbore u Nikšiću.

Krivokapić je napisao na Tviteru 22. februara da će Vlada u narednom periodu pristupiti rješavanju problema, kako je naveo, velikog broja građana koji godinama žive u Crnoj Gori, a još nijesu dobili državljanstvo.

“Oni su zaslužili da se to pitanje konačno riješ”, poručio je on.

BEZ SKRAĆENIH PROCEDURA
Laković Drašković ističe da se nada da je premijer, „kada je otvorio ovo pitanje, mislio na primjenu postojećeg zakonskog okvira i ubrzavanje procedure prijema u državljanstvo onih građana i građanki koji su, moguće, duže vrijeme čekali zbog složenosti procedura“.

“Iskreno se nadam da aktuelni premijer nije mislio na izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu po skraćenoj proceduri, bez konsultacija sa zainteresovanom javnošću, kao što je to uradio sa Prijedlogom zakona o državnim službenicima i namještenicima”, poručila je ona.

Podsjeća da je predloženim izmjenama tog zakona „stvorena mogućnost da, na primjer, osoba koja je prvostepeno osuđena za krivično djelo sa elementima korupcije ili oranizovanog kriminala ili je zatečena u izvršenju krivičnog djela ubistvo, može da se javi na konkurs/oglas pod jednakim uslovima kao i ostali građani“.

“Ili pak, kako su planirali izmjene takozvanih tužilačkih zakona čije predlaganje je premijer dogovorio sa pet poslanika, a potom se ogradio od njih”,  naglasila je Laković Drašković.

Pitanje izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu kao zakonskoj vezi između osobe i države, upozorava ona, veoma je stručno zahtjevno, posebno s aspekta ljudskih prava u kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

“Politički je veoma osjetljivo pitanje i to zahtijeva široke konsultacije na nacionalnom nivou svih zainteresvanih strana, uz uključenost međunarodnih eksperata i naravno konsultaciju sa Evropskom komisijom”, poručila je sagovornica Pobjede.

Krivokapić, osim šture najave olakšanih procedura za dobijanje crnogorskog državljanstva više se nije oglašavao, tako da, za sada, nema informacija na koji način će formalizovati ovo obećanje, dato još u predizbornoj kampanji.

Načelnik Direkcije za državljanstvo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Miroslav Zeković saopštio je Javnom servisu prije nekoliko dana da je u proceduri 468 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i 116 garantnih akata da će podnosioci zahtjeva steći crnogorsko državljanstvo prijemom, ako u roku od dvije godine od dana izdavanja garantnog akta podnesu rješenje o otpustu iz državljanstva druge države.

Najveći broj zahtjeva je državljana iz zemalja bivše SFRJ, te državljana Albanije, Kosova i Ruske Federacije.

U posljednjih pet godina, kako je prenio Javni servis, od podnijetih više od 3.000 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva odobreno je 2.869, dok je 301 zahtjev odbijen.

DOVOLJNO JE BITI SRBIN
Profesor Beogradskog univerziteta u penziji Žarko Korać kazao je ovoj medijskoj kući da eventualno proširenje prava na državljanstvo podrazumijeva vrlo značajnu promjenu biračnog tijela, što se mora odraziti i na rezultate izbora, čime je, kako smatra, i demokratija dovedena u pitanje.

Zakon o crnogorskom državljanstvu usvojen je u februaru 2008. godine, dvije godine nakon što je naša zemlja obnovila nezavisnost.

Ovaj akt je vrlo rigorozan – isključuje mogućnost dvojnog državljanstva, koje su stekli samo oni građani koji su ga imali prije obnove nezavnosti 21. maja 2006. godine.

Advokat Nikola Martinović prije nekoliko dana, kazao je za Slobodnu Evropu, da „namjera vlasti nije da reguliše pitanje građana koji duže žive u Crnoj Gori već da nekim ljudima iz Srbije, s Kosova ili Republike Srpske dodijeli državljanstvo kako bi se nacionalni balans u Crnoj Gori promijenio u korist srpskog korpusa“.

Stranac sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori, prema važećem zakonu, ima gotovo sva prava kao i crnogorski državljani osim političkih prava, odnosno ne može da glasa.

Srbija je omogućila crnogorskim državljanima, ukoliko se izjasne da su po nacionalnosti Srbi, da mogu da dobiju srpsko državljanstvo. Država im garantuje i tajnost tih podataka, tako da Crna Gora ne raspolaže informacijama koliko je naših državljana u međuvremenu steklo i srpsko državljanstvo.

Sticanje drugog državljanstva podrazumijeva automatsko gubljenje crnogorskog, zbog čega Srbija štiti svoje državljane iz Crne Gore.

Zdravko Krivokapić saopštio je 20. septembra, dok je još trajao proces konstituisanja nove vlasti, da je državljanstvo pravo izbora, ali i ukazao da to treba razlikovati od prava na glasanje.

Stevović: Krivokapić kao Koštunica

Crnogorska patriotska emigracija, kako je sinoć izjavio za televiziju Nova S savjetnik za identitetska pitanja Crnogorske partije Nenad Stevović, skeptična je kada pitanje izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu inicira neko ko se sam javno izjasnio da je glasao protiv nezavisnosti Crne Gore.

Ističe da je pravo pitanje koja je namjera najave premijera Zdravka Krivokapića.

“Za mene lično ova ideja je recidiv iz ne tako davne prošlosti uoči referenduma za obnovu nezavisnosti Crne Gore kada je tadašnji premijer zajedničke države Vojislav Koštunica u Brisel nosio spisak sa 260.000 imena građana Srbije koji je, po njemu, trebalo da imaju pravo da glasaju na referendumu”, kazao je Stevović.

Podsjeća da je Koštunica tada želio da spriječi obnovu crnogorske nezavisnosti, a da je pitanje da li sada neko želi da preispita ili možda da ukine crnogorsku nezavisnost.

Poručio je da izmjena tog zakona ne može da bude bez konsulatcija sa parlamentom, emigracijom, bez transparentnih procedura i javne rasprave.

“Vlada Zdravka Krivokapića je praktično manjinska i samim tim ona nema mandat da donosi takve krupne odluke koje se tiču budućnosti Crne Gore”,  ističe Stevović.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Đapa
Gost
Đapa

URA je krivac i najveći izdajnik !
Kada podijele državljanstva otkačiće je kao u Budvi. Biće poslana na smetlište istorije a njeni istaknuti članovi spominjaće se kao i Savo Fatić na podgoričkoj skupštini

Lovcenska
Gost
Lovcenska

U Crnoj Gori je najvise Srba koji Su rodjeni u Crnoj Gori a Srbiju su samo vidjeli na televiziji ili ako su isli tamo na neko lijecenje !

Hogar
Gost
Hogar

Srbima nikad ne treba davati državljanstvo,samo neke privremene dozvole pa da ih produžavaju.
Kad su oni u pitanju,sigurno je da je ugrožena nacionalna bezbjednost.Ako to nije dokazana stvar ne znam šta je.

Libero7
Gost
Libero7

Tu je veliki crnogorac zarko nece on dozvolit da crna gora postane srpska po cijenu instituta,ima crna gora kod njega cijenu

Maršal
Gost
Maršal

Posto rukoljub kaze da su zasluzili drzavljanstvo neka obrazlozi cime su ga to zasluzili!Jer ja poznajem dosta izbjeglica kojima je Crna Gora pruzila sve sto su trazili a za uzvrat od istih je dobila zauzimanje zemljista u zagoric naravno bespravno i zemljasta po koniku takodje bespravno.Ali izgleda je bitno da umiji da idu na litije i da ljube ruke i… Više »

Bokeška brigada
Gost
Bokeška brigada

Zakon nije rigorozan nego restriktivan!

Send this to a friend