Politika DR ČEDOMIR BOGIĆEVIĆ, TEORETIČAR PRAVA, BIVŠI SUDIJA VRHOVNOG SUDA CRNE GORE

Amfilohije i Mihailo mogu se ujediniti u formiranju jedinstvene pravoslavne crkve

Čedomir Bogićević

Kaćuša Krsmanović

Poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo mogu u djelo sprovesti inicijativu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i ujediniti se u ideji formiranja jedinstvene pravoslavne crkve u našoj zemlji uvjeren, je teoretičar prava, naučnik i publicista, bivši sudija Vrhovnog suda, predsjednik Senata Dukljanske akademije nauka, prvi dobitnik naučne nagrade “Akademik Mijat Šuković” Udruženja pravnika Crne Gore, član Pravnog savjeta CPC dr Čedomir Bogićević.

Bogićević je i član Borda urednika prestižnog naučnog američkog časopisa “International journal of language and linguistic” sa sjedištem u Njujorku, u intervjuu za Pobjedu on ocjenjuje da je Đukanovićeva inicijativa vizionarska, ideja budućnosti, ali i da će za njenu afirmaciju biti potrebno vrijeme.

“Ona treba da bude predmet mudrih glava filozofa, prosvjetitelja, kulturologa, teologa… Mora imati jasne konstitucionalne uslove ujedinjenja da sve crkve, svi pravoslavni oblici vjerskih zajednica zadrže svoj identitet. Objedinjavanje ne znači brisanje vjerskog identiteta, nego sjedinjavanje pod jednu vjersku zajednicu u kojoj svako zadržava svoje dogme”, ističe Bogićević.

Upozorava da sve glasniji govor mržnje koji stiže iz crnogorskog parlamenta mora biti zaustavljen.

“To je tragični fenomen crnogorskoga društvenoga života. Naš najveći društveno-politički forum zahvaćen je ovim fenomenom koji unosi nemir. Ne treba da smo hladnokrvni ni pred drugim fenomenima koji se iz toga javljaju kao oni u obliku vjerskog fundamentalizma i fanatizma”, ističe Bogićević.

POBJEDA: U fokusu Vašeg naučnog rada su identitetska i nacionalna pitanja Crne Gore. Naša država i 14 godina od povratka nezavisnosti još ih nije riješila. Zašto?

BOGIĆEVIĆ: Pitanja nacionalnog i kulturnog identiteta svakog društva suštinska su, supstancijalna, konstitucionalna svojstva samoodređenja i samoopredjeljenja te zajednice. Bez tako konstituisanog temelja nijedna ljudska zajednica nema prepoznatljivost materijalnih i kulturnih vrijednosti, kulturne baštine i duhovnoga nasljeđa. U vrijeme kada su cvjetali vjerski ratovi, kolonijalizam, kada su se rađali šovinizam, fašizam, nacizam, od svega toga nije bolovao crnogorski narod. Nego, kao slobodni ljudi, smatrajući da je sloboda konstitucionalni uslov njihovog opstanka, gaje svoje samonikle i jedinstvene ustanove u ljudskoj istoriji koje im daju osoben kulturni i nacionalni identitet crnogorsko običajno pravo kao autonomno pravo u kome oni uređuju samostalno društvene odnose u svim sektorima društvenog života.

To običajno pravo, sjedinjeno sa moralnim kodeksom (honestas heroica montenegrina), izraz je jednog velikog sistema društvene regulacije kao jedinstvenoga etičkoga pogleda na svijet slobodnih ljudi koji je proizilazio iz stvarnih potreba ljudskog života, a ne iz običaja. Cjelokupna obilježja crnogorskoga identiteta ostaju u egzistenciji i esenciji crnogorskog naroda sve do tragične takozvane Podgoričke skupštine 1918. godine, odnosno i prije toga do tragičnoga stupanja u osvajačke ratove kakvi su bili prvi balkanski i drugi balkanski rat, kao i Prvi svjetski rat kao imperijalni. U Krfskoj deklaraciji (1917) donijeta je presuda o nestanku crnogorskoga naroda, crnogorske nacije, Crnogorske crkve i crnogorske države. Za sve to, koliko god su krivi imperijalni zahtjevi i hegemonija velikosrpskog samodržavlja, toliko je kriva i crnogorska vlada i Crna Gora, za svoju propast.

POBJEDA: Zašto su i danas aktuelna identitetska pitanja?

BOGIĆEVIĆ: Tragične posljedice 1918. biće manifestovane i u narednim vjekovima. Antibirokratska revolucija (1988/89), odnosno treći velikosrpski ustanak, potpuno je dokrajčio crnogorsku samoniklost. Crna Gora se utapa u velikodržavni srpski projekat cilj je etničko čišćenje Albanaca, Muslimana, nestanak Crnogoraca i Crne Gore, njihova asimilacija, okupacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine… Ta ‘88/89. ostavila je još tragičnije posljedice nego takozvana Podgorička skupština. Pa se sada pitamo zašto se za ovo kratko vrijeme ništa nije radilo na afirmaciji i revandikaciji crnogorskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta…

Ključni uzrok je što savremena crnogorska država, temeljno njen personalni supstrat (javna i državna administracija) je po svom kulturološkom duhu anticrnogorski, u osnovi je mizantropski, ne priznaje nacionalni, kulturni i duhovni identitet Crnogoraca i svih drugih naroda koji žive u Crnoj Gori, a koji se izjašnjavaju kao Muslimani, Bošnjaci, Albanci, Hrvati… Oni to negiraju. Crnogorska administracija je po svom duhu velikosrpska. Upravo zbog toga arogantno odbija da se u crnogorski službenički i upravni sistem inauguriše svečana obaveza vjernosti državi Crnoj Gori (zakletva vjernosti po crnogorskom pravnom nasljeđu i tradiciji). To je primarna obaveza u američkoj, japanskoj i francuskoj administraciji.

POBJEDA: Nije zaživjela ni upotreba crnogorskog jezika, zašto?

BOGIĆEVIĆ: Crnogorski jezik je samo formalno normiran i konstituisan. Nijedna institucija ili medij ga ne koristi. Ta nova standardizacija je samo imenovanje dotadašnjeg srpskog jezika nominacijom imena svoje države i nazvan je crnogorski. Mi kao da se stidimo svoga jezika. Jezik je kuća bića, supstancijalno jezgro nacionalnog i kulturnog identiteta. Brisanje crnogorskoga identiteta javlja se kroz nove naučno-kulturne fenomene kojima se želi jezik četiri naroda Srba, Hrvata, Bosanaca i Crnogoraca nazvati zajedničkim. Nijesmo riješili mnoga pitanja zaštite kulturno-istorijske baštine. Prije nekoliko godina sam predložio da se djela Njegoša, Stefana Mitrova Ljubiše i Marka Miljanova proglase za kulturno blago crnogorskoga naroda i države. Ta djela ne mogu da uživaju istu autorsko-pravnu zaštitu kao druge autorske tvorevine. To su jedinstveni književni fenomeni po kojima se prepoznaje crnogorski kulturni hod.

Kao Šekspir koji uživa kulturnu zaštitu kao blago engleskoga naroda. Crnogorskom narodu i etničkom biću prijeti asimilacija. Naše kulturne, akademske i naučne ustanove ne njeguju nacionalni i kulturni identitet, one prosto kao da ne žele da se bave tim pitanjem, smatrajući sebe građanskim institucijama. U našim prosvjetnim programima, na svim nivoima obrazovanja, vrlo malo su dostupni i nepravično se tretiraju udžbenici kojima se njeguje istorijska i kulturna baština crnogorskoga naroda. Cjelokupna politika obrazovanja sve forme svodi na zanatske. Na neki način smo apstrahovali humanističko obrazovanje i sveli ga samo na gole materijalne činjenice. Afirmiše se neoliberalna koncepcija društva u kojoj se čovjek smatra samo sredstvom za ostvarivanje profita i kapitala. To je koncept koji nemilosrdno briše svaki identitet, jer u tim društvima čovjek nije cilj, nego je sredstvo za ostvarivanje ciljeva. Neoliberalni kapitalizam je na granici fašizma, a crnogorsko društvo je građansko još od Ivana Crnojevića.

POBJEDA: Bili ste u Savjetu Pokreta za nezavisnu Crnu Goru 2006. godine. Smatrate li da su institucije, intelektualci, akademska zajednica dovoljno uradili da se država od tada do danas utemelji na pravim vrijednostima?

BOGIĆEVIĆ: Današnja ideja vladavine prava svedena je samo na golo načelo zakonitosti, saglasnosti nižih sa višim pravnim aktima ljudi postaju robovi. Oduzima im se supstancijalno svojstvo da sami grade svoje autonomne odnose. Dva naša fenomena crnogorsko običajno pravo i crnogorski moralni kodeks, koji su živjeli u svojoj dugoj istoriji od 11 vjekova, a u osam vjekova sa tim načelima kao izrazom simbioze pravde i pravice u svim društvenim odnosima i vrijednostima zasnovanim na pravednome pravu, kako u stvaranju tako i u primjeni, danas su izgubljeni. Naša tradicija rodila je načelo: zakon koji ne čuva pravdu nije zakon, a najveći filozof prava njemački naučnik Radbruh kazao je da nad zakonskim nepravom stoji nadzakonsko pravo.

POBJEDA: Član ste Pravnog savjeta Crnogorske pravoslavne crkve. Tek sada, 26 godina od obnavljanja CPC i pitanje njenog statusa stiglo je na dnevni red crnogorskih vlasti. Predsjednik Milo Đukanović prvo je najavio podršku i zvaničnom vraćanju autokefalnosti, a onda je ponudio i svojevrsnu platformu za rješavanje crkvenog pitanja objedinjavanje vjerujućeg pravoslavnog naroda u našoj zemlji okojedne crkve pravoslavne crkve. Kako gledate na tu ideju? Koliko je ona realna u Crnoj Gori?

BOGIĆEVIĆ: CPC ili kako ja smatram da je njeno autentičnije ime Crnogorska narodna crkva ili samo Crnogorska crkva je od 1767, ukidanjem Pećke patrijaršije i de jure autokefalna. Ona je autokefalna još od Balšića, a temeljno od Ivana Crnojevića. Autokefalnost se ne stiče tomosom. To je samo jedna deklarativna kanonska norma i jedan dokument koji neka Vaseljenska patrijaršija, koja se zvala Fanarska u Carigradu, danas u Istanbulu, a kao zaostalo nasljeđe Istočnoga rimskoga carstva u Carigradu pribavila sebi neutemeljeno pravo da izdaje dekrete o autokefalnosti. Crnogorska crkva nikada nije tražila taj tomos. Crnogorski tomos je prolivena krv za slobodu crnogorskoga naroda duga 11 vijekova.

POBJEDA: Što mislite o ideji predsjednika Đukanovića? Smatrate li da je moguće da ona bude ostvarena?

BOGIĆEVIĆ: Oficijelni prijedlog predsjednika države Crne Gore Mila Đukanovića duboko je mudar, ekumenski i filantropski, supstancijalno utemeljen na kulturološkim osnovama i prosvjetiteljskom biću sveukupnih subjekata crnogorskoga naroda. Predustoji dug i mukotrpan rad. Ta je ideja uperena s pogledom u budućnost u kojoj će nestati sada toliko izrasli antagonizmi koji su dostigli stepen negacije, nipodaštavanja ne samo vjerskog pogleda na svijet, nego supstancijalne osnove ljudskog dostojanstva zato što neko pripada ovoj ili onoj crkvi. Te dvije crkve jesu potpuno različite. Srpska crkva je suverena, ona je jača od države. Ona je po svom duhovnom, kulturološkom svojstvu i svemu drugom politički subjekt koji ima sasvim druge interese nestanak crnogorskoga naroda, jezika, kulture, države…

Totalni je izraz negacije svega crnogorskoga bića. S druge strane, Crnogorska crkva je do te mjere autohtona, kako u pogledu ekumenizma kao oblika sjedinjavanja svih ljudi pod jednom božanskom zajednicom, tako i u izrazu običajnih i moralnih pravila preko kojih, kao božanskih normi, gleda na sebe i društvene odnose. Crnogorska crkva nije strogo nacionalna, nego je crkva društvene zajednice svih ljudi koji žive na teritoriji Crne Gore. Uzeću za primjer Manastir Ostrog to svetilište nije samo Božji hram pravoslavnih ljudi nego svih religijskih uvjerenja e, on je simbol te Crnogorske narodne crkve. Zato bi ona i trebalo u budućnosti da se zove Crnogorska narodna crkva ili samo Crnogorska crkva što će bliže opredijeliti njen ekumenski karakter u zajednici budućnosti.

Ideja koju je saopštio Đukanović još nije koncepcijski razvijena, prvo pod kojim supstancijalnim uslovima može da dođe do objedinjavanja ove dvije crkve. Ova inicijativa treba da bude predmet mudrih glava filozofa, prosvjetitelja, kulturologa, teologa i teozofa… Mora imati jasne konstitucionalne uslove ujedinjenja da sve crkve, svi pravoslavni oblici vjerskih zajednica zadrže svoj identitet. Objedinjavanje ne znači brisanje, nego sjedinjavanje pod jednu vjersku zajednicu u kojoj svako zadržava svoje dogme. To je ideja pomirenja, a kakav će konačan oblik imati ta zajednica u pogledu naziva najmanje je bitno.

Potrebno je da se konstituišu uslovi pod kojima je moguće takvo ujedinjenje svi da ispostave svoje zahtjeve. Ključno je da se izbriše pupčana, organičkojuridička veza sadašnje SPC sa Beogradskom patrijaršijom i to je moguće. Crkvena vlast se prostire u granicama državne vlasti a to je načelo Vaseljenskoga sabora cuius regio, eius religio. Ona može da zadrži samo kanoničko-dogmatske atribute, ali ta crkva treba da bude autonomni izraz religijske organizacije vjerskoga života srpskoga naroda u Crnoj Gori, a ne da im Beogradska patrijaršija tvori episkopije i kroji ih kroz crnogorski suverenitet ne priznajući našu državu, državni i teritorijalni suverenitet. Ovakav ekumenski prijedlog iznio sam i na Pravnom savjetu CPC 2015. godine.

POBJEDA: Možete li da vidite u toj objedinjenoj crkvi mitropolita Mihaila i poglavara SPC u Crnoj Gori Amfilohija Radovića?

BOGIĆEVIĆ: Moguće je. Sadašnji antagonizam i animozitet je do tog stepena izražen da može doći do teških konflikata, može se pretvoriti u građanski sukob. Ako bude volje kod SPC, ovo pitanje je moguće riješiti.

POBJEDA: Može li na to imati uticaja zakon o slobodi vjeroispovijesti kojije u pripremi i koji je izazvao burne reakcije, upravo najviše kod SPC?

BOGIĆEVIĆ: Zakon o vjerskim zajednicama koji se sprema ne može riješiti ovo pitanje. Ni crkveno uopšte, ali ne može pravedno riješiti ni pitanje Crnogorske pravoslavne crkve. Ovaj zakon nije dobar, mnogo je lošiji od verzije iz 2015. godine. Ovaj zakon reguliše samo jedno svojinsko pitanje pitanje raspolaganja. Svojina ima tri atributa usus, fructus i abusus. Usus je korišćenje, fructus je produžavanje, a abusus je pravo raspolaganja. Ovim zakonom samo se uvodi svojinsko pravo nominalno na državu i to nekih vjerskih objekata za koje se ne bude dokazalo da su sada u jurističkom smislu Srpske pravoslavne crkve. To je nepotpuno.

Crnogorci sada ne mogu ući u svoje bogomolje, a to je njihova opštenarodna svojina, jer su crnogorske crkve gradila bratstva, sela, plemena i država. To ne znači da Srpska crkva treba da bude deložirana iz tih objekata, jer ih ona nije uzurpirala aktima jurističke prirode, ona se tu našla zbog preimenovanja u Srpsku crkvu 1918, ali je po duhovnom sklopu značila negaciju svega što je crnogorsko. Ujedinjenje je jedini put, jer te crkve i manastire gradio je isti narod, a sada je crkva naš mač razdora. To se mora zaustaviti.

POBJEDA: Interesantno je da, za sada, osim iz SPC koja nije dala podršku inicijativi Đukanovića, nema reakcija. Zašto?

BOGIĆEVIĆ: Iako svi, za sada, ćute, vjerujem da će se izjasniti svi vjerski subjekti i ne samo oni. U javnu raspravu treba da se uključe i sve državotvorne i institucije kulture, prosvjetni djelatnici, svaki crnogorski intelektualac i građanin, kao i oni koji žive van Crne Gore. Sučeliće se različiti pogledi, ali između tih pogleda stoji kompromis čiji je cilj budućnost i jedinstvo. Kada ovo kažem gledam u vijekove pred nama, a i predsjednik Crne Gore, siguran sam.

POBJEDA: Godinama ste bili sudija Vrhovnog suda. U fokusu javnosti posljednjih mjeseci je izbor predsjednika sudova, među njima i Vrhovnog, a za funkcije su se kandidovale sudije kojima je to treći mandat, iako je on Ustavom striktno zabranjen. Kakavje Vaš stav o tome, smatrate li da su prekršeni Ustav i zakon?

BOGIĆEVIĆ: Oni, po slovu konstitucionalnog duha Ustava Crne Gore, ne mogu biti izabrani. Ne radi se o stečenim pravima, nego o svršenim faktima i situacijama u toku o supstancijalno, činjenično, pravno i fenomenološki strukturnim oblicima i elementima pravnoga bića, jer se norma odnosi na fakta iz kojih se rađa i ograničava pravo, a ne na samo pravo, pa, takav činjenični supstrat djeluje i unazad te ne podliježe zabrani retroaktivnosti. Pravno biće i kroz pravnu formu izražava se kao pravni fenomen koji svoju egzistenciju izvodi iz života, a ne život iz prava. To je, prema mom sudu, jasno definisano.

Njihov izbor je prekoračenje ustavnih atribucija i ustavne volje. No, ne smije se zaboraviti da je izvor ove doktrine Ustavni sud Crne Gore koju je konstituisao 2013. godine u postupku ustavno-sudske kontrole materijalno-pravnih uslova za izbor predsjednika države. Iako ta situacija nije istovjetna ovoj, ali je priroda pravne stvari u cjelosti istovjetna jer se odnosi na predmet interpretacije sukoba zakona u vremenu. Ustavni sud tada je definisao to načelo da se ograničenje broja mandata odnosi samo pro futuro znači ubuduće, to jeste od stupanja na snagu ustavne, odnosno zakonske norme. Ne pokušavam da aboliram Sudski savjet i sudije Vrhovnog suda, nego samo možda da ublažim njihovu odgovornost. Ne treba uvoditi sva rješenja kako to traži evropska kultura. U SAD-u nosioci najviših sudskih funkcija u državi biraju se doživotno, jer su to profesionalno strukovna zanimanja. Treba naći mjeru.

POBJEDA: U savremenom crnogorskom društvu teško je naći mjeru u bilo kom polju. Kako komentarišete sve izraženiji govor mržnje koji dolazi od narodnih poslanika, iz predstavničkog doma crnogorskog naroda?

BOGIĆEVIĆ: To je tragični fenomen crnogorskoga društvenoga života. Naš najveći društveno-politički forum sve više je zahvaćen ovim fenomenom koji unosi nemir. A ne treba da smo hladnokrvni ni pred drugim fenomenima koji se iz toga javljaju, kao što su vjerski fundamentalizam i fanatizam.

POBJEDA: Poslanike štiti imunitet. Smatrate li da oni zloupotrebljavaju tu činjenicu?

BOGIĆEVIĆ: Oni smatraju da je pravo izražavanja apsolutno slobodno, neovisno u kojoj formi je iznijeto da li u samom parlamentu ili u oblicima aktivnosti koje zahtijeva poslanička funkcija. To jeste zloupotreba poslaničke funkcije i biće tako sve dok postoji ovaj model izbornog sistema u kome mi ne biramo pojedince, ne biramo individue nego političke stranke. Potrebna je radikalna reforma izbornog sistema u kojem ćemo imati takozvani mješoviti sistem da sa različtih izbornih lista mi zaokružimo pojedince koji će imati legitimaciju izraza narodne volje. Narodni poslanik je narodni tek kada je izabran na osnovu biračkoga glasa narodnih masa. Sada ne postoji ta veza koja vezuje odgovornost narodnog poslanika sa izrazom narodne volje.

Oni kažu mi smo izabrani predstavnici naroda, a njih niko nije izabrao. Ustavom nemamo definisan nijedan izborni princip. To je prepušteno čak ne ni zakonodavstvu, nego nekim poslovničkim odredbama. Teka kada 81 poslanik bude izabran na osnovu broja glasova narodnog suvereniteta i biračke volje crnogorskih građana onda on stupa sa legitimacionom voljom, ali legitimacionom voljom u kojoj neće da uživa imunitet. U 21. vijeku institut poslaničkog imuniteta je prevaziđen. To je oblik dskriminacije jedne grane vlasti i njihovih nosilaca koji nijesu izabrani izbornom voljom građana. Ne postoje društveni, kulturološki, pravni i politički razlozi za dalju egzistenciju poslaničkog imuniteta. Zašto bi oni i drugi Ustavom određeni nosioci imuniteta imali privilegovani položaj u odnosu na druge grane vlasti i druge nosioce funkcija ili građane. Zašto su oni privilegovani u odnosu na jednog ljekara, naučnika, novinara, rudara.

Crnogorska utoka

POBJEDA: Svojevrsni ste istraživač i crnogorske kulture i tradicije. Što je, prema Vašem mišljenju, osim crnogorskog običajnog prava, jedinstvenost našeg identiteta?

BOGIĆEVIĆ: Američka sociologija prava smatra i javno deklariše svoj naučni stav da su albanska besa i crnogorska utoka najuzvišenije ustanove ljudskog roda. To je crnogorska utoka pribježište ili utočište. Pa Sveti Petar Cetinjski daje utoku Mahmut paši i kaže mu mi smo protivnici, ali te poštujem kao čovjeka. Ti si pod udarom turskoga sultana jer želiš nezavisnu Albaniju, Bosnu, Makedoniju i Crnu Goru da od njih napraviš jednu državu. To je legitimno, ali ti ja to neću dati. Međutim, pošto ti sultan sada želi posjeći glavu nudim ti crnogorsko utročište, koliko hoćeš. Garantujem ti da ćeš biti živ i zdrav, a kad prođe vrijeme srešćemo se na megdanu. Tako je crnogorsko utočište sigurnost života i toplog ognjišta, sama supstancijalna ideja i institucija slobode nezapamćeno u ljudskom rodu.

Pravo na sudsku zaštitu

POBJEDA: Kako komentarišete načelni pravni stav Vrhovnog suda da se odluke Skupštine o izboru ili razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati pred redovnim sudovima?

BOGIĆEVIĆ: To je negacija jednakih prava na jednaku sudsku zaštitu. Svako ima, prema Ustavu, pravo na sudsku zaštitu protiv svakog pojedinačnog oblika nezavisno o nosiocima i fenomenima vlasti koji se izražavaju kroz različite državno-pravne oblike sistema podjele vlasti. Načelni stav Vrhovnog suda konstitucionalna je povreda načela zakonitosti, načela doktrinarnog gledanja na subjektivna prava i njihovu zaštitu. Klauzulom rezervne nadležnosti opredijeljena je nadležnost osnovnih sudova za sve pravne stvari koje nijesu obuhvaćene stvarnom nadležnošću drugih sudova.

Korupcija bolest neoliberalizma

POBJEDA: Korupcija i organizovani kriminal ključni su prigovori našoj zemlji koji stižu sa briselskih adresa na putu pristupanja Evropskoj uniji. Zašto naše institucije tako sporo rješavaju ove probleme?

BOGIĆEVIĆ: Crnogorski pravosudni forumi samo su izraz slike i supstancijalnog svojstva crnogorskoga društvenoga bića. One se ne mogu razlikovati od sveukupnog supstrata društvenog, ekonomskog, pravnog i političkog crnogorske države i one prate tu njenu sudbinu. Niti su na početku, niti su na kraju te povjesnice, nego su dio, beočug u lancu sveukupnoga crnogorskoga društva u borbi protiv fenomena zla, a najsramnija u njemu je korupcija. Ta pojava je fenomenološko svojstvo tranzicije bivših socijalističkih zemalja koja nije urađena po pravednim načelima. U toj tranziciji, u kojoj nije vladalo načelo racionalizma, logosa, praksisa, iskustva, mudrosti i pravde javilo se ovo zlo kao prateći fenomen. Ta tranzicija bila je velika pljačka crnogorskoga blaga koje je prešlo u ruke pojedinaca koji ga nijesu zavrijedili radom ili znanjem.

Korupcija je prirodno svojstvo neoliberalnog kapitalizma čiji je cilj profit i kapital kao suština same egzistencije. Ono ga produkuje kao prirodni, eugenički fenomen svoga života. Pokušaji pojedinih institucija da se izbore sa ovim zlom samo su utopijski, iako sa dobrim namjerama da nešto urade to je nemoguće bez jedinstvene promjene svih struktura društva, prije svega svojinskih odnosa, ekonomske, privredne, kulturne i prosvjetiteljske osnove zajednice.

POBJEDA: Smatrate li da su političke elite spremne za suštinske promjene?

BOGIĆEVIĆ: Nijesu i potrebno je podmlađivanje političkih elita, pa me zbog toga veoma raduje mladi talas nosilaca poslaničke funkcije kluba DPS-a u Skupštini Crne Gore. I ne treba prihvatiti ni sva načela Evropske unije, to je jedna veoma hladnokrvna, birokratska ustanova koja nije sazdana na načelu konvergencije, nego na načelu integracije, a svaka integracija je asimilacija gubitak malih u kolotečni velikih sila. To su prirodni zakoni.

188

avatar
1000
64
124
0
 
130
ŽeljkoCrnogorciSuSrbiČikoCG po ocuButo Maniti
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Čiko
Gost
Čiko

veće gluposti odavno nisam čuo

CG po ocu
Gost
CG po ocu

Crnogorac sam po ocu i nikada se u mojoj porodici nije pravila razlika između Crnogoraca i Srba. Tu razliku nisu pravili ni najveći Crnogorci kroz istoriju, pa ni ovi koje Bogićević pominje, pa i Nemanjići su iz Crne Gore, potomci Petrislava, najmlađeg sina kralja Mihaila Vojislavljevića, kojem je ovaj dao Rašku na upravu, koja je tad bila provincija u okviru… Više »

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Karadjordjevici nijesu klimenti vec Vasojevici.

CG for ever
Gost
CG for ever

Crnogorci su direktni potomci Ameba koi iznikose na Cuce slavno iz Crnog Kamena koi nije bio zelen ili posumljen nego Crn zato smo i nacija Gore Crne a ne Zelene,Ravne,Fruske ili Kakaricke

znalac
Gost
znalac

Gluposti, gluposti…koliko kostas? Nacija jesmo, vazda smo bili Crnogorci! Svijet nas je zapamtio kao hrabre Crnogorce. Hrabroscu smo inspirisali evropske umjetnike. No, sto ja to pricam onima koji ne cuju, jer nece da cuju?!

Buto Maniti
Gost
Buto Maniti

Znalac…znas kolko i moja baba Djusa pokojna Ne umijes razdvoit geografski pojam teritorije od nacije …Deder mi reci jednog junaka sa geografske odrednice Gore Crne koi nie bio teski Srbin i kleo se u Srbstvo i Kosovske rane ? Nemoj mi tutumakanja ka sto vi znate te vam je Srbstvo u Srbiju..

Todor
Gost
Todor

Kako su se zvali Crnogorci prije nego što su došli na Balkan? Ako uzmemo da su Sloveni, naravno

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Prije i poslije su se zvali Srbi svakako

NE utralan
Gost
NE utralan

Todore….Oktopusi ili Kromanjonci koi pisu Cirgrilicom a govore Montenegrinicom Nemanjici su puskama ovo porobili da bi Tukljane raselili

Crnogorski oro
Gost
Crnogorski oro

Nepismeni hibridosi bi da pricaju o Crnogorcima, o svasta!

Krap iz Rogama
Gost
Krap iz Rogama

A da se ujedini Miraš sa Hamneijem

Tomos
Gost
Tomos

prije mjesec dana je izasa novi model Toomosa s 5 brzina mos stic do Cuca iz Bogdanova kraja za 3 minuta przili przi

pop Tomos
Gost
pop Tomos

Može li do Prizrena dogodine? Hahahahahahahaha…

Cuca G kljuca
Gost
Cuca G kljuca

S ovakvom vojskom ni do Gusinja ne smijemo a kamoli do granica slavne Zetcke Banovine

NE utralan
Gost
NE utralan

@ pop Tomos Ne pominji stare rane Prizren,Pec,Dubrovnik i Skadar ovi junaci su samo za punog tavuljina

CPC-CT
Gost
CPC-CT

Nasa sveta CPC je svake Nedjelje u klobuk krcata nijedan vjernik ne ostavi manje od 100 eurica…Kad zavrsimo hram u Lovcenac pocecemo gradit veliku Katedralu u Momisice

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Gradite hram u lovcencu vec 10 godina, sta je bilo

kobilji do
Gost
kobilji do

Kad bi Lajovic bio poglvnik crkve bi bile pune ne samo za Misu nego svakonedeljno,ja neznam kud Mihajlo nas vladika sklanja taj novac tolika sila vjernika i priloga a nista na djelo

OKG
Gost
OKG

Milo da bude patrijarh, prve godine, a onda rotirajuce predsjednistvo. Druge godine Amfilohije, trece Veljovic i onda Miras. Onda da zaminene funkcije, Amfilohije za direktora policije, itd.

Trt milojka
Gost
Trt milojka

Zapamtite za navijek, crnogorci su srbi, i vazda bili.

Katunjanin
Gost
Katunjanin

“Laz je najveci srpski drzavni interes” rece Dobrica Cosic otac srpske nacije.

Nik Cetnik
Gost
Nik Cetnik

@ Katunjanine: Bogomi da obraza imas cuvabi svoje Srbstvo Njegosevo ,SV Petra CT,Marka Miljanova itd nebi dozvolio da tiga Dobrica Komunjara skrnavi nosi ti pljunuo na svoje pa utjehu trazis u tudju kucu…biedno i jadno

Katunjanin
Gost
Katunjanin

Samo vi svirajte. Autokefalija dolazi brze nego sto mislite, a vi se drzite,Kacavende, Pahomija, Mace sveca i lopatanja po krstima.

NE avetaj cuku
Gost
NE avetaj cuku

autofekalna je dosla 1993 stoje stobom ?

Trt milojka
Gost
Trt milojka

Katunjaninje, mozda i rodjace, zapamti mi smo srbi.vazda bili i vazda ostali.

Trt milojka
Gost
Trt milojka

Katunjaninje, mozda i radjace, zapamti crnogorci su vazda bili srbi, i ne brisite mi kom.

Katunjanin
Gost
Katunjanin

Mozda si potomak ti izmisljenoga Pavla Bijeloga i takvijeh budalastina koje ni najludji ne moze prihvatiti.

Crnogorac
Gost
Crnogorac

Katunjanin ja sam Cuca i zato potomak srpskog viteza Pavla Orlovica, i ponosan.

NE utralan
Gost
NE utralan

@ Katunjanine bogomi si puno procita knjiga a kolko te interesuje Gora ova Crna zastidilo bi se i malo diete

Šilježe
Gost
Šilježe

Ako Bog postoji što će mu posrednici? A posebno što ih ima po svijetu ka mrava a svi za one druge govore da su lažni. I gle čuda svi se nalaze na jednom istom nebeskom tijelu, jednom od milijardi koje je Bog stvorio iz ničega. I svi traže od ljudi da se boje Boga i rade što im oni, posrednici,… Više »

Govedo izRasove
Gost
Govedo izRasove

Đe si rođo?

Dejo ferrara
Gost
Dejo ferrara

Ovo je sveznalica. Leba gospodare za nas što ne živimo od turizma.

marko
Gost
marko

kakva navala komunista I nekrštenih ateista da rešavaju crkveno pitanje

Slaven
Gost
Slaven

Marko, crkva nas napravi neprijateljima i napuni nas mrznjom…nije crkva da se svojata i praznici nazivaju ” srpskim” ili bilo čijim, vjera u boga treba da nas čini boljim ljudima…a mi to nismo…NIKO OD NAS !!!!

Ilijino doba
Gost
Ilijino doba

Crkve su toliko opsjednute svojim narodima da su čak i vlasništvo nad sobom predale narodima pa imamo srpsku pravoslavnu crkvu, pa bugarski, pa hrvatsku katoličku crkvu. Zaboravljajući ko je glavni i vladar svih vjerujućih. Toliko su opsjednuti svojim narodima da se ne usude nazvati svoje crkve Isusovim. Kao da se boje ili stide biti Isusova Crkva u Srbiji, Isusova Crkva… Više »

Palisad
Gost
Palisad

A dobro stvarno…cedo je odlican..uljepsa mi dan svako njegovo obracanje javnosti..po bilo kojoj temi!jedini mi je simpatican od ovih dukljana bez malog:-):-)

Srećko i Roćko
Gost
Srećko i Roćko

I nama, bez đece.

Odlicna ideja
Gost
Odlicna ideja

Jeli ovo on sam smislio ili mu je neko rekao?samo da bi stvar bila cistija mora se znat prije ujedinjenja ko je istinito sluzio a ko ne nije jer objektivno nije crkva politicka scena da se mogu koalicije sklapati od danas do sjutra.

Send this to a friend