Bešlin: Srpski nacionalizam jedino priznaje Crnoj Gori pravo da se odrekne same sebe

Jedino pravo koje srpski nacionalizam priznaje Crnoj Gori je pravo da se odrekne sama sebe, da se samo ukine i postane provincija Srbije i ruski nosač aviona na Mediteranu, ocijenio je u intervjuu Pobjedi srpski analitičar Milivoj Bešlin.

Kako je istakao, srpski predsjednik Aleksandar Vučić i tamnošnji ministar spoljnih poslova Ivica Dačić priznaju Crnu Goru taman koliko je priznavao njihov politički i duhovni otac Slobodan Milošević nakon tzv. antibirokratske revolucije.

“Uostalom, zar Ivica Đačić javno ne obrazlaže scenario “rušenje Mila Đukanovića“?! Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo i Crna Gora, povremeno i Hrvatska za njih su samo državni provizorijumi, nestabilne i privremene tvorevine koje će, kada se sklope međunarodne okolnosti, biti skršene. Od političke elite je u tom smislu gora i ekstremnija samo intelektualna elita, onaj njen grlati nacionalistički dio koji presjedi svako več eu trovačnicama i fašističkim pričaonicama na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Pored ostalog, tu ćete vidjeti naslagane sve trojanske konje i sva kukavičja jaja velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori”, poručio je Bešlin.

Ocijenio je da su, iako bi volio da nije tako, predstojeći parlamentarni izbori u Crnoj Gori i prelomni i istorijski.

“Od 2016, posebno od početka ove godine, Crna Gora je permanentno izložena medijskim, političkim, obavještajnim i drugim vidovima pritisaka, očito koordiniranim iz Rusije. Režimi Aleksandra Vučića i Milorada Dodika provodioci su takve politike. Mnoštvo propagandnih objava stiže iz ova tri centra: doslovno hiljade tekstova, emisija, intervjua; fabrika huškanja, lažnih vijesti, pozivanja na okupaciju i nestanak Crne Gore, na vojno pokoravanje, na ukidanje crnogorskog identiteta, podsticanje građanskih sukoba… Novac koji je ušao za finansiranje litijaškog pokreta, kao i hiljade ljudi prije pandemije koje su Srbija i Dodikov entitet slali da ga omasove, govore da je riječ o krajnje ozbiljnoj infrastrukturi, čiji su kreatori pomislili da je došlo vrijeme da se, čak i u sukobima, sruše država Crna Gora, njeno građansko, sekularno društvo i prozapadna strateška orijentacija”, ocijenio je Bešlin.

Prema njegovim riječima, srpski nacionalizam vjeruje da je vlast DPS-a uzdrmana litijaškim pokretom i da je ovo prilika da ostvare svoje ideje.

“Pored toga, ne zaboravite da Putinov kandidat na američkim izborima u anketama veoma loše stoji i taj trend se samo pogoršava. Bajdenova sve izvjesnija pobjeda značiće temeljnu promjenu u međunarodnim odnosima. Zbog toga je do 20. januara 2021, kada na dužnost stupa novi američki predsjednik, potrebno prije svega u Crnoj Gori možda i u BiH napraviti novo “faktičko stanje”. Jasno im je da nemaju mnogo vremena. Slom crnogorske države, veruju, počeo bi na izborima porazom proevropskih i procrnogorskih snaga, prije svega Mila Đukanovića i DPS-a kao stožera ove orijentacije. Nakon toga bi se lako obavio popis stanovništva, planiran za 2021″, kazao je Bešlin.

Osvrnuo se i na popis stanovništva u Crnoj Gori, te istakao da je prebrojavanje u osnovi svakog nacionalizma. Naglasio je da, kao masa, ljudi su svedeni na brojeve; sve se odvija na temelju odnosa snaga, koje se mere numerički.

“Kroz cijeli 20. vijek srpski nacionalizam je na tim osnovama pokušavao da sačuva svoju dominaciju u Jugoslaviji. Kada je o Crnoj Gori riječ, srpskim nacionalistima je trend išao na ruku: Crnogoraca je iz popisa u popis u Srbiji bivalo sve manje, a Srba u Crnoj Gori sve više. Nastavi li se u tom smjeru, srpski nacionalisti se nadaju da će unutrašnjim identitetskim preoblikovanjem i inženjeringom preuzeti Crnu Goru. Ipak, mislim da su prelivanja i identitetska “pretrčavanja” sve manje prisutna”, napomenuo je on.

Kako je naveo, dihotomija srpskog i crnogorskog identiteta je okončana, pa iako je nacija, kako je tvrdio Renan, “dnevni plebiscit”, odnosno izjašnjavanje koje se može menjati, trend o kojem govori u Crnoj Gori više neće biti tako često zastupljen.

“Ljudi su se ušančili u svojim sadašnjim identitetskim narativima i ne vidim da će nacionalne fluktuacije biti u toj mjeri prisutne. Ipak, ostaje ključni problem: umjesto mosta povezivanja, srpske zajednice svuda u regionu pretvorene su u poluge destabilizacije većine susjeda Srbije. Demokratsku Srbiju, koje sada nema na vidiku, prepoznaćemo kada bude ostavila Srbima u regionu da govore u svoje ime i da budu faktori spajanja a ne sukoba na Balkanu. U tom smislu su poslednji potezi hrvatskih Srba obećavajući. Naravno, srpski nacionalizam faktički ne priznaje barem polovinu država u regionu, što dokazuje konkretnim akcijama i svakodnevno”, smatra istoričar.

Što se izbora tiče, Bešlin očekuje da će proći besprekorno i u demokratskoj atmosferi.

“Sjenka ne bi smjela da padne u smislu transparentnosti. Ne smije biti paralela sa teško kompromitovanim izbornim procesima u Srbiji. Očekujem pobjedu evropske Crne Gore, potvrdu njenih modernizacijskih i civilizacijskih težnji i izbora koje je pravila od 1997. godine”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, teško će se ponoviti oktobar 2016.

“Uostalom, proces protiv aktera koji su planirali da izazovni sukobe 2016. imao je i svrhu odvraćanja. Ipak, siguran sam da će biti ponovnih pokušaja nasilnih metoda u preuzimanju vlasti (i države). Crna Gora mora biti spremna na to. I učiti iz iskustava drugih. Tzv. Klintonovi papiri, tj. otvaranje arhive bivšeg američkog predsjednika otkrilo nam je sav cinizam velikih sila prema Bosni kao žrtvi agresije. Sjetite se kako je prošao još jedan zapadni saveznik Gruzija, naposletku i Ukrajina. Tada nije bilo Trampa: na vlasti su bile Bušova i Obamina administracija. Hoću da kažem ako se Crna Gora odbrani vlastitim snagama, biće pohvaljena; dođe li u probleme i destabilizaciju, ponovo će oživjeti misao kancelara Bizmarka o tome da cijeli Balkan ne vrijedi kostiju jednog pomeranskog grenadira. Baš zato su izbori koji se bliže prekretnica i ključna linija odbrane ne samo države i zapadne orijentacije, nego i građanskog mira i stabilnosti u Crnoj Gori”, ocijenio je srpski istoričar.