Bez amnestije za teška ubistva

Zakon o amnestiji, kojim je predviđeno skraćenje pravosnažne kazne zatvora deset ili 15 odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela, ne bi trebalo da važi i za teško ubistvo, ocijenili su poslanici opozicije u jučerašnjoj raspravi u parlamentu.

Poslanici Skupštine su juče raspravljali o Predlogu zakona o amnestiji, koji su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata. Predlog su uputili Miloš Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić.

Poslanik DPS-a Miloš Nikolić je, u svojstvu predlagača, rekao da se Predlog zakona o amnestiji pred poslanicima nalazi na osnovu preporuka Savjeta Evrope, te da su u toj partiji sigurni u utemeljenje zakona.

“Zakon se predlaže polazeći od Izjave o principima vezanim za tretman lica lišenih slobode u kontekstu pandemije zaraze korona virusa Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 20. marta koja je upućena svim državama članicama Savjeta Evrope” rekao je Nikolić.

Predlogom zakona predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koja su pravosnažno osuđena i nalaze se na izdržavanju kazne.

Za lica koja su pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela, a nijesu počela izdržavanje kazne zatvora, njeno skraćenje je deset odsto.

Amnestija na važi za najteža krivična djela ratne zločine protiv civilnog stanovništva, terorizam i trgovinu ljudima, silovanje, pranje novca, kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici.

Od amnestije su izuzete osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica.

Zakon je obrazložen kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije korona virusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika.

Poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić kazao je da DPS zakonom o amnestiji obezbjeđuje podršku ne samo za amnestirane nego i za “članove njihove familije”.

“Ovo je sređivanja stanja u režimu, jer osim određenih izuzetaka u zatvoru se nalaze osobe koje su bliske režimu”, rekao je Bulajić i upitao zašto se vlast uvijek dosjeti Predloga zakona o amnestiji uoči izbora.

Bulajić je istakao da ne može glasati za zakon ukoliko se ne prihvate tri amandmana DF-a.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da pravda mora biti jednaka za sve, te da se predlogom zakona ne ostvaruje svrha kažnjavanja.

“Stiče se utisak da pravde nema dovoljno i da pravda nije jednaka za sve. Ako nema pravde, ne možemo govoriti ni o pravičnom. Ako je za smrtnu posljedicu sud odredio kaznu ispod minimuma, da li mi treba dodatno da tu kaznu smanjimo i da li bismo ovako razmišljali da je stradao član naše porodice”, rekla je Vuksanović-Stanković.

Poslanica SNP-a Danijela Pavićević kazala je da u svim pravno uređenim društvima postoji amnestija, ali da tim aktom ne mogu biti obuhvaćeni počinioci najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, teško ubistvo.

Poslanica DPS-a Marta Šćepanović je kazala da se Predlog zakona o amnestiji donosi na osnovu preporuke Savjeta Evrope u cilju zaštite zdravlja osuđenika na izdržavanju kazne.

Poslanici SD, Force i HGI zatražili su da se predloženi zakon o amnestiji ne odnosi na krivično djelo teško ubistvo.

Amandman o tome dostavili su parlamentu Ivan Brajović, Boris Mugoša, Genci Nimanbegu i Adrijan Vuksanović.

Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović rekao je da ako se ne usvoji njihov amandman poslanici te partija neće glasati za Predlog zakona.

On je rekao da u Ustavu jasno piše da Skupština daje amnestiju, te da je odgovornost poslanika velika.

Brajović je kazao da je potrebno razmisliti o tome kako razmišljaju žrtve tih djela, navodeći da milost postoji u nadležnostima Skupštine, ali da treba da budu vrlo oprezni i osjetljivi kada to rade.

“I zato ne gledam blagonaklono na zakone o amnestiji, ali razumijem da se u određenim trenucima oni podnose i usvajaju u ovom parlamentu” zaključio je Brajović.

RASPRAVA O KNEŽEVIĆU

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić kazao je da je njegov stranački kolega Milan Knežević otišao u policiju koja ga je pozvala pet, šest dana nakon što je upozorenje o pripremanju njegovog ubistva stiglo od Generalnog konzulata Srbije u Cirihu 15. maja.

Bulajić je kazao da je jedan državljanin Crne Gore, telefonom prenio vicekonzulu informaciju da se na Kneževića priprema atentat.

Za taj plan on je saznao, kako je naveo, od jednog Albanca koji je 14. maja sjedio sa visokokotiranim pripadnicima službe bezbjednosti Kosova.

“Prethodnog dana na Kosovu je boravio izvjesni Golubović iz Službe bezbjednosti Crne Gore koji je donio crnogorski pasoš i 400.000 eura za Fljorima Ejupija i njegov kriminalni klan. Ejupi se trenutno nalazi u Holandiji ili Belgiji i trebalo bi da doputuje u Crnu Goru. Planirano je da lično izvrši atentat na Milana Kneževića i to iz hotela koji gleda na Hram Hristovog vaskrsenja, a u vrijeme mitinga ili narodnog sabora”, rekao je Bulajić, citirajući pismo Konzulata iz Ciriha.

Prema riječima poslanika DPS-a Miloša Nikolića, navodi o planiranju ubistva Kneževića su vrlo ružna, neprimjerena medijska manipulacija.

“Ne postoji hotel koji sa bulevara gleda na Hram ili ispred njega postoji ogromna zgrada”, kazao je Nikolić.

Poslanik DF-a Predrag Bulatović rekao je da je suština da postoji mogućnost da se izvrši atentat.

“Ako ta informacija sadrži to, to ne znači da se on ne može desiti na nekom drugom mjestu, jer namjera poistoji”, rekao je Bulatović.

Njegov kolega Milun Zogović poručio je da ako se Kneževiću nešto desi ne preostaje im ništa drugo nego princip “oko za oko, zub za zub”.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao je da ne misli da bilo ko može pomisliti da državni organi Crne Gore neće uraditi svoj dio posla i utvrditi činjenice.

On je kazao da svaki član DPS-a želi svako dobro i Milanu Kneževiću i svima iz opozicije, a poslanik SDP-a Ranko Krivokapić pozvao je nadležne organe da do kraja istraže prijetnje poslaniku, ne čekajući dopise iz drugih država.