Bezbjednost Zapadnog Balkana krnja bez perspektive članstva u EU

To je ocijenila izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović na panel diskusiji u PR Centru.

Marović je rekla da je izuzetno teško definisati hibridne prijetnje i zbog toga je, kako je kazala, borba komplikovanija i neizvjesnija.

„Složili smo se da je potrebno dodatno osnažiti analitičke kapacitete unutar država članica NATO-a, u smislu da treba da postoje istraživačke jedinice koje bi se svakodnevno, u samim državama članicama, bavile hibridnim prijetnjama i izazovima po bezbjednost“, objasnila je Marović.

Ona je kazala da je, kada je riječ o hibridnim prijetnjama i izazovima po bezbjednost, potrebno da se intenzivira saradnja između EU i NATO-a.

„Mi smo na Zapadnom Balkanu prepoznali potrebu regionalne saradnje. Od značaja je saradnja policije, saradnja drugih organa, razmjena informacija“, kazala je Marović.

Dezinformacije su, kako je rekla, jedne od glavnih hibridnih prijetnji i zbog toga je, kako je objasnila, potrebno prepoznati značaj medijske pismenosti i obrazovanja u osnovnim, srednjim školama i na fakultetima.

„Sankcionisanje širenja dezinformacija je jednostavnije kod medija, a značajno je komplikovanije kada su u pitanju društvene mreže i zbog toga je potrebno dodatno urediti politiku drušvenih mreža. Mislim da je ključna riječ za dezinformacije, zapravo profesionalizam i da bi trebalo više ulagati u istraživačko novinarstvo kako bi se dodatno spriječilo produkovanje lažnih vijesti i dezinformisanja“, navela je Marović.

Ona je istakla da je tamo gdje postoji vladavina prava mnogo lakše kontrolisati finansijske tokove i transakcije koje se odnose na interesovanje nezapadnih zemalja.

„Zaključili smo da, što se tiče bezbjednosti Zapadnog Balkana, ona će biti krnja, bez jasne perspektive članstva u EU. Jer, bez obzira što je Crna Gora članica NATO-a ona nije oslobođena hibridnih prijetnji i uticaja nezapadnih aktera, a stanje vladavine prava je zabrinjavajuće, budući da je korupcija prisutna na svim nivoima, a problemi sa organizovanim kriminalnom ogromni. U tom smislu smatramo da samo okvir EU omogućava jačanje vladavine prava, koja je početak i kraj priče u odnosu na otpornost država na hibridne prijetnje“, istakla je Marović.

Program menadžerka Odsjeka za javnu diplomatiju u NATO savezu Despina Afentouli, kazala je da se moraju prepoznati postignuća tog saveza tokom 70 godina njegovog postojanja.

„Moramo reći šta smo uradili dobro, a šta možemo unaprijediti u budućnosti. Dosta zemalja želi da pristupi NATO-u i to je pokazatelj zdravih osnova ove Alijanse“, rekla je Afentouli.

On je kazala da je 11. septembar drastično promijenio svjetsku scenu i da se pojavom terorizma moralo pozabaviti drugim setom prijetnji i izazova.

„Međunarodna zajednica je odradila posao kako treba. Naravno, prijetnje nisu eliminisane, ali danas one nisu na istom nivou na kojem su bile 2001. godine. Dosta smo radili na borbi proiv terorizma, radikalizma i nasilnog ekstremizma i danas su to fenomeni koji ne egzistiraju u toj mjeri, kao što je tada bio slučaj“, rekla je Afentouli.

Nakon aneksije Krima 2014. godine i destabilizacije tog dijela pojavila se, kako je rekla, Rusija koja je agresivna i nepredvidiva.

„Agresija je ispoljena i mi se time bavimo na način što štitimo članice koje se osjećaju izloženijim ruskim prijetnjama“, rekla je Afentouli.

Ona je objasnila da se, kada je riječ o prijetnjama koje dolaze iz terorizma, migracija, mora razmisliti o alatkama, koje nisu uvijek vojne prirode.

„Treba da pogledate u svoje društvo, da vidite kako zemljama u regionu može da se pomogne da bi izgradile sopstvene kapacitete, da bi se na pravi način suočile sa izazovima. I to je ono što NATO radi zajedno sa drugim organizacijama“, kazala je Afentouli.

NATO se, kako je istakla, ne pretvara da ima ključ koji otvara sva vrata i zbog toga, kako je dodala tijesno sarađuje sa Ujedinjenim nacijama i EU.

„NATO i EU tijesno sarađuju. Pokušavamo da nađemo najbolju kombinaciju za podjelu posla, jer obje organizacije mogu da donesu rezultate ako sarađuju. I na kraju da kažem da pred nama stoje izazovi koji dolaze iznutra, dok određeni izazovi dolaze sa vana. Izazov iznutra, koji ne smijemo potcijeniti je sve veća potražnja neoliberalizma. A izazovi izvana su Rusija, Jug, terorizam, klimatske promjene“, navela je Afentouli.

Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević, ocijenila je da je jedinstvo i koheziju bilo lakše ostvariti u blokovski podijeljnom svijetu, gdje „smo imali crno i bijelo, dobre i loše momke“.

„Danas je teže ostvariti balans, jer različite članice imaju različite interese u okviru različitih centara moći i uticaja“, kazala je Kovačević.

Ona je rekla da je potrebo jačati partnerstva izvan NATO-a, a to je, kako je dodala, prije svega parterstvo sa EU.

„Na finalnu destinaciju, kada je riječ o bezbjednosti Zapadnog Balkana, stižemo u trenutku potpunog integrisanja u EU i to znači zaokruženu priču za ovaj prostor. Osim toga, nije dovoljno kominicirati samo sa vladama i zvaničnim predstavnicima, već je potrebno pojačati ono što je komunikacija sa civilnim društvima i sa privatnim sektorom“, rekla je Kovačević.

Zaključci su, kako je istakla, da je potrebno reafirmisati NATO kao političku zajednicu, a ne samo kao vojni savez.

„Više učesnika radionica je skrenulo pažnju da države članice obnove zavjete onome što je demokratija, onome što je bilo u osnivačkom ugovoru NATO-a, što stoji kao jedan od osnovnih principa NATO-a. I konačno, zapažena je potreba unutar NATO-a za snaženjem kapaciteta, za strateškim promišljanjem i za strateškim odgovorima“, kazala je Kovačević.

Analitičar portala Obris iz Hrvatske Igor Tabak, objasnio je da su NATO i EU međunarodne organizacije u koje treba ući da bi se u njima radilo.

„Oni nisu mehanizmi sami za sebe, nego zavise od toga da članice ostanu aktivne, da rade, da ulažu i to nije jednostavno. NATO i takmičenja daju priliku onima koji su dobri, onima koji mogu, znaju, koji imaju super proizvod za što je moguće nižu cijenu. Takvih ima malo. Hrvatska je ovih godina sklopila samo par takvih ugovora, koji su nam predmet ponosa, ali to nije nešto na čemu ćete preporoditi državu“, kazao je Tabak.

On je istakao da „vas NATO gura da pratite novitete, da pratite stanje stvari, aktuelnosti i da podstičete svoju vlastitu industriju“.

„NATO je prilika da se radi i da u kontaktu sa saveznicima izbrusite ono što vi hoćete i da onda možete konkretno pitati da vam se pomogne oko konkretnog problema. To su te stvari kada prepoznate konkretan problem, kada se pomogne da se nađe konkretno rješenje i kada se ide dalje u radnom, konstruktivnom stilu“, ukazao je Tabak.