Bošnjaci dali pečat crnogorskoj nezavisnosti

To što se nalazimo u izbornoj godini glavni je razlog zapaljive retorike koju posljednjih dana slušamo u crnogorskom parlamentu, smatra lider Bošnjačke stranke Rafet Husović, ali upozorava da pozivi na nemire ne mogu biti legitiman vid političke borbe.

“Od početka devedesetih godina nagledali smo se i naslušali poziva na rušenje države. Ipak, mislim da je to vrijeme iza nas. Crna Gora je izgradila institucije spremne da čuvaju suverenitet zemlje, red i poredak. Učestale prozivke na nacionalnoj osnovi upućene manjinskim narodima, koje smo slušali u najvećem zakonodavnom domu, pokazatelj su da kao društvo još nijesmo dovoljno sazreli. Ali, dobro je da takvu politiku i ideje podržava sve manji broj građana”, rekao je Husović u intervjuu Pobjedi.

Obilježili smo 14 godina od obnove nezavisnosti. Kako ocjenjujete period od 2006. godine do danas?

HUSOVIĆ: Sumirajući rezultate za 14 godina obnove nezavisnosti, možemo sa sigurnošću ustvrditi da je Crna Gora danas važan faktor stabilnosti u regionu, punopravna članica NATO alijanse, država koja je značajno odmakla na putu evropskih integracija, vjerujem i prva naredna članica EU. Nezavisnost Crne Gore bila je preduslov za intenzivan ekonomski i demokratski razvoj Crne Gore. Crna Gora je danas sigurno mjesto za život svih njenih građana. Ovako dobre rezultate pratile su i reforme cjelokupnog sistema. Predano smo radili na razvijanju institucija, svjesni da su samo jake, nezavisne i razvijene institucije preduslov demokratskog društva i sveukupnog progresa.

Važan pečat u pogledu ocjene rezultata 14 godina od obnove nezavisnosti jesu i dobrosusjedski odnosi. Moramo biti zaista zadovoljni da danas sa svim našim susjedima imamo dobre i prijateljske odnose, bez otvorenih pitanja. To je velika čast za Crnu Goru i potvrda mudre državničke politike, koja je prepoznata sa najviših međunarodnih adresa. Osjećam posebno zadovoljstvo da je i Bošnjačka stranka svojim djelovanjem na političkoj sceni Crne Gore doprinijela ovim uspjesima.

Gdje smo danas kao država i društvo u odnosu na tu 2006. godinu?

HUSOVIĆ: Životni standard je na mnogo većem nivou. Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle. Podsjetiću da je danas prosječna zarada 524 eura, da je prosječna penzija 288 eura i da je među najvećim prosječnim penzijama u regionu. Upravo uoči sticanja nezavisnosti prosječna penzija je iznosila 142 eura. Urađeno je puno toga, prvenstveno mislim na putnu infrastrukturu, koja je u neuporedivo boljem stanju nego ranije. Složićete se sa mnom da je izgradnja auto-puta najznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovala Crna Gora u svojoj istoriji i koji treba da bude baza za dalji razvoj sjevera Crne Gore. Svjedoci smo da nikad nijesu bila veća ulaganja u infrastrukturne projekte kao što smo imali u periodu za nama gdje iz godine u godinu imamo da je oko 70 odsto kapitalnog budžeta opredijeljeno za projekte na sjeveru Crne Gore.

Sve ovo govori da se zaista radilo i gradilo u prethodnih 14 godina. Značajna su bila ulaganja i u turističke kapacitete, od otvaranja novih hotelskih kapaciteta do izgradnje više ski-centara. Takođe, danas imamo mnoge svjetske kompanije koje posluju u Crnoj Gori, na šta smo itekako ponosni što su odabrali da svoj kapital ulože upravo ovdje. Postali smo svjetski popularna turistička destinacija, na radost svih nas, Crna Gora je danas omiljena destinacija za odmor ljudi iz cijelog svijeta.

Bošnjačka stranka je podržala Pokret za nezavisnost. Smatrate li i danas da je vaša odluka bila jedina ispravna?

HUSOVIĆ: Par mjeseci uoči referenduma osnovali smo Bošnjačku stranku. Upravo je referendumska odluka bila test za nas, da pokažemo koliko smo spremni da svojim učešćem doprinosimo ključnim procesima u državi. Manjinski narodi u Crnoj Gori, a Bošnjaci su među njima najbrojniji, apsolutno su se okrenuli prema nezavisnoj Crnoj Gori. Znali smo da je za nas najbolji koncept Crne Gore kao građanske države. Koliko je taj koncept zaista od fundamentalnog značaja za mir i suživot, potvrdilo se više puta do sada.

Sjetimo se da kada je održan referendum o nezavisnosti, gradovi sa većinskim bošnjačkim i albanskim stanovništvom su u ogromnom broju podržali ideju o nezavisnosti. To govori koliko u stvari mi volimo i poštujemo Crnu Goru. Ovo je naša zemlja, koju su zajedno sa ostalima gradili naši preci. Manjinski narodi su dali pečat nezavisnoj Crnoj Gori i smatram da je to jedna od najboljih istorijskih odluka koju su Bošnjaci i ostali narodi donijeli u posljednjih pola vijeka. Naša podrška Pokretu za nezavisnost bila je početak realizacije političkog projekta koji je imao za cilj da bošnjački narod u Crnoj Gori dovede na poziciju aktivnog sudionika na političkoj i ukupnoj društvenoj sceni.

Iz dijela opozicije često se čuju navodi da će se Crna Gora i Srbija u budućnosti opet ujediniti. Slične poruke s vremena na vrijeme čujemo i od raznih političara i analitičara iz Srbije. Je li zaista stavljena tačka na crnogorsku nezavisnost?

HUSOVIĆ: Dnevna politika je takva da prosto određeni politički krugovi i pojedinci imaju potrebu da ovakvim i sličnim izjavama čuvaju svoj politički rejting. Smatram da je odluka od 21. maja 2006. godine bila kamen temeljac za projekat države Crne Gore, kao nezavisne, međunarodno priznate, građanske države. Spoljnopolitički pravci Crne Gore bili su nastavak ovog procesa. Naše članstvo u NATO alijansi vjerujem da je od krucijalnog značaja za bilo kakvu opasnost vezanu za potencijalno ugrožavanje statusa nezavisne Crne Gore.

Posljednja dešavanja vezana za privođenje sveštenika SPC i okupljanja su još jednom uzburkala duhove prošlosti; u paramentu su se čule prijetnje, pozivi na nemire, na blokadu Crne Gore… Može li sve to da ugrozi državu i njene institucije?

HUSOVIĆ: Nalazimo se u izbornoj godini, pa vjerujem da je to i glavni razlog zapaljive retorike koju slušamo posljednjih dana. Ipak, pozivi na nemire ne mogu biti legitiman vid političke borbe. Od početka devedesetih godina nagledali smo se i naslušali poziva na rušenje države. Ipak, mislim da je to vrijeme iza nas. Ponavljam, Crna Gora je izgradila institucije, spremne da čuvaju suverenitet zemlje, red i poredak. Učestale prozivke na nacionalnoj osnovi upućene manjinskim narodima, koje smo slušali u najvećem zakonodavnom domu, pokazatelj su da kao društvo još nijesmo dovoljno sazreli. Ali, dobro je da takvu politiku i ideje podržava sve manji broj građana.