Brajović: Svaki ustav donešen je u nekim prelomnim periodima

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore održao je danas svečanu sjednicu povodom jedanaest godina od donošenja Ustava.

“Ustav iz 2007. godine predstavlja simbol i oličenje moderne evropske Crne Gore. Taj Ustav je simbol našeg trajnog opredjeljenja ka progresu i savremenim demokratskim društvima, pravna potvrda zajedničkog života građanske Crne Gore, harmonije različitosti i međusobnog uvažavanja. Svemu tome prethodila je ključna odluka na referendumu i obnova državnosti, kao temelj dolazeće crnogorske demokratije, obnovljenog državnog i građanskog identiteta”, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

On je podsjetio da je prvi crnogorski Ustav početkom dvadesetog vijeka bio pokušaj modernizacije i razvoja crnogorske države koja je kucala na vrata evropske porodice, a ovaj potonji sto i više godina poslije, postaće sveobuhvatno stremljenje ka evroatlanskim i evropskim integracijama.

“Svaki ustav koji je Crnoj Gori donijet od 1905. do 1907, donešen je u nekim prelomnim periodima”, istakao je Brajović.

Prema njegovim riječima ovaj dom otvara vrata za svaku vrstu diskusije, obilježavanje jubileja i velikih datuma, i razgovor o temama za ponos i onima manje prijatnim.

“Iako Skupština Crne Gore reprezentuje različita mišljenja, vizije i ideje, izgleda da je u njoj sve manje onih koji bi mijenjali osnovne postulate na kojima počiva naše društvo, a zapisani su u Ustavu i zakonima. Jer, ništa važno što smo kao društvo postigli i što tek namjeravamo, ne smije da se podrazumijeva. Zato je posljednji Ustav, Ustav trećemilinijumske, nezavisne i savremene Crne Gore, obilježje Crne Gore satkane od različitosti. Ipak, Crne Gore miroljubive, pitoreskne oaze u balkanskoj stihiji. Zemlje koja je umjela da bude oslonac, prijatelj i jatak nemoćnima. Kako vazda, tako i danas… Ali drugačijim i civilizovanim sredstvima”, zaključio je on.

Poslanik Skupštine Crne Gore i predsjednik Ustavnog odbora Miodrag Vuković, koji je bio član Ustavotvorne skupštine Crne Gore 2006. godine je naglasio da Crna Gora sada već izvijesno ima moderan, demokratski, najveći pravnopolitički akt.

“To je pravnopolitički tekst primjeren najvećem broju parlamentranih demokratija savremenog doba. Pripada ustavima građanskih organizovanih država, država opredijeljenih za koncept građanskog suvereniteta. U kategorizaciji poznatoj u teoriji pripada grupi demokratskih, ali i u dobroj mjeri narodnih ustava, imajući u vidu revizioni postupak našeg najvećeg pravnog političkog akta po
načinu donošenja je nesumljivo demokratski akt, a po načinu izmjena i dopuna je i demokratski i narodni Ustav pripada kodifikovanim, ali takozvanim tvrdim ustavima. Ono što je za sve nas najvažnije naš Ustav je normativni, ostvarljiv Ustav dakle nije nominalni, nije sam sebi cilj”, kazao je Vuković.

Nakon završene svečane sjednice, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore, Mladen Vukčević, predsjednik Ustavnog suda Crne Gore u periodu od 2005. od 2007.godine, u skupštinskom holu otvorio je izložbu “Ustavi Crne Gore”.

“U modernom dobu nema sažetije slike razvoja jedne države od one koju daje istorija njenih najviših pravnih akata. Iz tog razloga današnja postavka nije samo prateći sadržaj obilježavanja godišnjice jednog, važećeg Ustava, već i podsjećanje na ustavnost kao ideju, kao temelj dostojanstva države i svakog pojednica. Oni su svjedočanstva naših ustavnopravnih uzleta i zastoja, nekada osjenčenih preplitanjem prava, politike i ideologije”, rekao je Vukčević.

Naglasio je da u pravu sa Ustavom sve počinje i sa njim se sve završava, to je pouka onima koji donose odluke u ovom domu, ali i svima koji ih sprovode u djelo.

Izložba “Ustavi Crne Gore” biće otvorena za javnost od 22. do 26. oktobra 2018. godine, u periodu od 10 do 16 sati.

Polazeći od odluke građana Crne Gore da žive u nezavisnoj i suverenoj državi Crnoj Gori, donesenoj na referendumu 21. maja 2006. godine, Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore usvojila je Ustav i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje na Trećoj sjednici Drugog
redovnog (jesenjeg) zasijedanja 19. oktobra 2007. godine. Ustav i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje proglašeni su 22. oktobra 2007. godine.