Brisanjem iz biračkih spiskova Vlada kreće u obračun sa manjinama

Vesna Šofranac

Mijenjanje odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom je dio opasne političke agende o etničkom i političkom inžinjeringu aktuelne Vlade, čega ministar unutrašnjih poslava moguće nije svjestan Rješavanje ovog zadatka je vrlo važno za Vladu jer je to prethodno pitanje za pripremu novih izbora i jačanje biračkog tijela koje tradicionalno glasa prosrpske partije. Kako je Srpska pravoslavna crkva pobjednik parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta prošle godine, logično je i njeno očekivanje da Vlada koju je ona instalirala ispunjava prioritetno njene zahtjeve, što u građanskoj Crnoj Gori djeluje poražavajuće i diskriminatorski, kaže u intervjuu Vikend novinama advokatica Azra Jasavić, bivša poslanica Pozitivne Crne Gore.

Jasavić dodaje da bi ministar unutrašnjih poslova valjalo da razmisli o pravima svih onih građana koje ima namjeru da briše iz biračkih spiskova, akoji pripadaju manjinama, čime se nastavlja etničko čišćenje iz ’90-ih godina prošlog vijeka.

“Možda nakon toga shvati ozbiljnost posljedica koje mogu prouzrokovati takve političke odluke i bojazan građanske Crne Gore, koja mora štititi svoj opstanak i trajanje”, ističe Jasavić.

Reagovanja je izazvala i najava Vlade da će da mijenja Zakon o registru prebivališta i boravišta, što direktno pogađa naše ljude u dijaspori. Nova vlast to objašnjava “čišćenjem” biračkih spiskova…

JASAVIĆ: Poražavajuće je da je ova Vlada, koja u svojim redovima nema nijednog pripadnika manjinskih naroda koji bi štitio interese manjina, frontalno kreće u obračun sa biračima iz redova manjinskih naroda njihovim brisanjem iz biračkih spiskova. To je diskriminacija manjina, suprotna Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Pri tome Vlada zaboravlja da su ograničenja u izbornim pravima, posebno onim koja pogađaju cijelu kategoriju građana, podvrgnuta strogom nadzoru suda u Strazburu. Posebno ako je riječ o građanima koj i se smatraju ranjivom i istorijskom žrtvom određenih političkih i drugih isključenja i diskriminacija, što manjine koje briše ova Vlada jesu. Ovi ljudi su odlazili iz Cme Gore pod naletom velikosrpske politike ’90-ih godina, koju aktuelna Vlada baštini, čime se nastavlja progon i diskriminacija manjina pod izgovorom uređivanja biračkih spiskova.

Šta ako Vlada ne odustane od svog plana?

JASAVIĆ: Ukoliko Vlada ne odustane od svog nauma, može očekivati veliki broj predstavki diskriminisanih građana, koji će lako dokazivati diskriminaciju pred domaćim i međunarodnim sudovima. Da Vlada diskriminiše manjine i ima dvostruke arsine, potvrđuje inicirano brisanje dijaspore iz registra prebivališta, dok ćuti na javne navode da ministri Leposavić i Spaić imaju dvojna državljanstva i prebivališta u Srbiji i Cmoj Gori, a što se takođe odnosi na pojedine poslanike parlamenta i birače u Herceg Novom. Umjesto unapređenja izbornog zakonodavstva, u smislu da dijaspori omogući da glasa putem diplomatsko konzularnih predstavništava, Vlada ukida građanska prava dijaspori. Ovo vrlo osetljivo pitanje, kao i pitanje državljanstva, zahtijeva otvorenu debatu u Parlamentu kroz rad nadležnog Odbora i najširi mogući konsenzus, što podrazumijeva podršku dvotrećinske većine u Parlamentu.

Javnost je uzburkala i izjava ministra pravde Vladimira Leposavića, koji je negirao genocid u Srebrenici. Šta je sve pokazao slučaj Leposavić kada je riječ o Vladi, premijeru, koalicionim partnerima…?

JASAVIĆ: U pravnoj teoriji negiranje genocida predstavlja njegovu posljednju fazu. Ministar Leposavić kao doktor pravnih nauka to mora znati. U političkoj ravni negiranje genocida u Srebrenici šalje opasnu poruku da genocid nad Bošnjacima Balkana još uvijek nije završen, što jeste latentna opasnost za njegov nastavak. Kasna i iznuđena reakcija predsjednika Vlade za smjenu ministra, te odgovori ministra Leposavića su dodatno ogoljeli aktuelnu vlast.

U kom smislu?

JASAVIĆ: Ministar Leposavić je tvrdio da je iz sve tri koalicije vlasti dobio čestitike nakon njegovog stava o Srebrenici. Niko te navode nije demantovao. Napominjem da aktuelnu vlast pored Demokratskog fronta čine i dvije koalicije koje se predstavljaju za građanske, “Crno na bijelo” i “Mir je naša nacija”. Zbog čega se nameću pitanja, ko je to saglasan iz ovih nazovi građanskih koalicija sa stavovima ministra Leposavića, te da li je mišljenje ministra Leposavića o negiranju genocida u Srebrenici suštinski većinsko u novoj vlasti, što bi, ako je to tačno, bilo pogubno za evropsku Crnu Goru. Ako ove dvije koalicije budu glasale za razrješenje ministra Leposavića u parlamentu, otklonili bi ove nedoumice, jer nema opravdanog izgovora za neglasanje za razrješenje ministra koji negira genocid u Srebrenici.

U nedavnoj emisiji RTCG (Zumiranje) rekli ste, uz sve zamjerke prethodnoj vlasti, da je sadašnja mnogo gora i da su opozicija ovoj Vladi svi slobodni građani koji imaju svoj integritet. Sa druge strane, pokušavaju se omalovažiti protesti građana, uz argument da je na njima mnogo manje naroda nego što ga je bilo na litijama…

JASAVIĆ: Istorija jedne zemlje ne počinje niti završava sa bilo kojim pojedincem ili partijom, pri čemu ne možemo umanjiti ili uvećati značaj nijednom političkom subjektu više nego što mu to objektivno pripada, za dobre ili loše političke poteze, što mjeri i objektivizuje istorija kroz vremensku distancu. DPS je uradila puno na emancipaciji crnogorskog društva, uspješno vodeći spoljnu politku. Istovremeno, nedovoljno je urađeno na uspostavljanju vladavine prava. Zbog toga, za nijedno demokratsko društvo nije dobro da bilo koja partija ima podršku birača koja joj daje dominantnu političku snagu. Demokratska partija socijalista te činjenice mora biti svjesna.

Šta je sljedeće na političkoj sceni?

JASAVIĆ: Političke karte se moraju podijeliti u proevropskom bloku, koji mora ostati ujedinjen, ali sa drugačijim odnosima uticaja i političke moći. Ovo posebno što su zahvaljujući DPS-u i medijskim tajkunima u korijenu sasječeni svi opozicioni građanski politički savezi i pojedinci koji nijesu bili spremni da štite interese jednih ili drugih, a koji su imali časne namjere i potencijal da služe isključivo građanima i Cmoj Gori. Oni su mogli biti opoziciona respektabilna građanska altemativa, sa kojom bi Crna Gora išla brže u korak sa modernim svijetom. Takvu sudbinu je doživio Liberalni savez, Pokret za promjene i Pozitivna Crna Gora. To je možda bilo dobro za DPS i medijske tajkune, ali je sigurno loše za demokratsko sazrijevanje Crne Gore.

U DPS-u kažu da su postali svjesni svoj ih grešaka…

JASAVIĆ: Iz najnovijih političkih poteza jasno je da je i DPS toga postao svjestan, zbog čega pokušava da širi svoj koalicioni kapacitet sa novim političkim subjektima, u cilju stabilizacije Cme Gore. No bez obzira na to, ovoj partiji moramo priznati istorijske zasluge u obnovi nezavisnosti, očuvanju građanskog mira i sposobnosti da se dobro snalazi u opozicionim klupama, gdje mlade snage pokazuju snažnu političku vitalnost zasnovanu na čistim biografijama što DPS i dalje čine respektabilnim političkim faktorom. Što se nove vlasti tiče, jasno je da ona opasno urušava građansku Crnu Goru, da štiti i promoviše interese centara moći koji rade na urušavanju Crne Gore na ekonomskom i političkom planu, da urušava sva pozitivna dostignuća bivše vlasti, zbog čega se nezadovoljni građani i okupljaju da iskazu svoja nezadovoljstva. Pravo slobode okupljanja je garantovano Ustavom i međunarodnim dokumentima koja garantuju ljudska prava i slobode. Na kraju snaga bunta ne mjeri se brojem, već porukom koja se šalje.

Crna Gora je u devedesetim uspjela da sačuva mir. Hoće li to uspjeti danas?

JASAVIĆ: U težim vremenima Cma Gora je čuvala mir zahvaljujući odgovornoj političkoj eliti. Za mir i stabilnost Crne Gore i danas najveća odgovornost je na parlamentu, predsjedniku države i Vladi, čega su vjerujem svjesni svi oni koji su na čelu tih institucija.

Ponovo ću se pozvati na Vaše riječi: “Srpski nacionalizam ima za cilj da probudi sve ostale nacionalizme, to je plan”. Koje su to snage u Crnoj Gori koje mogu da se odupru takvim planovima u novim okolnostima kada na vlasti imamo jednu heterogenu vrlo nepredvidljivu strukturu?

JASAVIĆ: Aktuelni problem Crne Gore je što ova Vlada baštini velikosrpski nacionalizam, koji ima za cilj da probudi ostale nacionalizme. Taj plan projektovan je u centrima moći van Cme Gore. Kad slabe građanske partije, onda slabi građanska Cma Gora, jer se manjine homogenizuju isključivo po nacionalnom osnovu. U takvim okolnostima crnogorska pravoslavna većina ostaje na brisanom prostom, te se njome lakše manipuliše na način što joj se prekraja i prisvaja istorija kroz majorizaciju i oblikovanje prema ukusu takozvanog “srpskog sveta”. Tom scenariju se mora snažno suprotstaviti građanska Crna Gora. Svi oni građani koji nemaju rezervnu državu su brana tom planu.

Uz uvažavanje bliskih vjerskih i kulturoloških balkanskih veza koje se često zloupotrebljavaju radi sprovođenja nacional-šovinističkih projekata, velika iluzija je da postoji rezervna domovina čega mora biti svjestan svaki građanin Crne Gore, bez obzira kako se nacionalno izjašnjava. Pri čemu je za Crnu Gora vrlo važno uspostaviti pomirenje u njenom pravoslavnom duhovnom biću, ali bez majorizacije.

Građanska Crna Gora bila bi istinski dominantna ukoliko bi koalicije “Crno na bijelo” i “Mir je naša nacija” svoj deklarativni građanski narativ učinili djelotvornim adekvatnim djelovanjem u parlamentu, po svim aktuelnim pitanjima.

Pozitivna pokazala odgovornost prema Crnoj Gori u presudnim trenucima

Prije pet godina, početkom 2016, Pozitivna CG, čiji ste bili član i njen predstavnik u parlamentu, podržala je tadašnju Vladu na čelu sa premijerom Milom Dukanovićem. Tada ste doživjeli nezapamćeni medijski linč. Šta bi bilo sa Crnom Gorom da je ta podrška izostala?

JASAVIĆ: PCG je formirana 2012. godine sa ciljem da ubrza evroatlantske integracije Crne Gore i da omogući brži ekonomski oporavak zemlje kroz punu vladavinu prava. Već smo tokom 2015. godine u Pozitivnoj jasno prepoznali težnje Rusije da zaustavi Crnu Goru na putu priključivanja NATO savezu, što bi usporilo i njen put ka Evropskoj uniji. Bilo je očekivano da će koalicija DPS i SDP, koje su činile vlast, prepoznati tu opasnost i obezbijediti stabilnost evroatlantskih procesa.

Međutim, krajem 2015. i početkom 2016. godine SDP u tom vrlo važnom istorijskom momentu za Crnu Goru uskraćuje podršku DPS-u. Taj nepromišljeni politički momenat, prouzrokovan nesuglasicama u koaliciji DPS i SDP, koje su eskalirale u vrlo rizičnom momentu na našem evroatlantskom putu, mogao je biti poguban za NATO integracije Crne Gore, ali i regiona, da nije bilo odgovorne politike Pozitivne. Pozitivna Crna Gora je zbog toga u januaru 2016. godine izborila i glasala Vladu izbornog povjerenja, u kojoj su bili predstavnici i dijela opozicije.

Što je Vaša podrška omogućila?

JASAVIĆ: Ta Vlada je omogućila uspješan nastavak evroatlantskih integracija, spriječila rastakanje građanske Cme Gore i zadržala njen prozapadni kurs. Glasajući za Vladu izbornog povjerenja, Pozitivna Crna Gora je svjesno politički ginula, braneći građanski karakter Crne Gore, jer smo još tada predvidjeli i spriječili politički scenario klerikalizacije zemlje koji se danas sprovodi. Znali smo da kratkoročni politički partijski gubitak zbog takve odluke jeste dugoročni istorijski dobitak demokratske, evroatlantske, sekularne, antifašističke, gradjanske Crne Gore. Danas je jasno svim patriotama koliko je bila ispravna politika Pozitivne, koja je u ključnom momentu podržala interes građanske Crne Gore, a ne bilo koje partije ili pojedinca.

Kada se urušavaju tekovine modeme Crne Gore, nije vrijeme za ćutanje

Imate li namjeru da ponovo uđete u političke vode?

JASAVIĆ: Ako se konsoliduju građanske partije i odbrane građanski koncepti zemlje, rado ću podržati taj proces isključivo kao glasač koji bira. Ako bude ugrožen građanski koncept Crne Gore niko, pa ni ja, nema pravo na izgovor i izvinjavajuće okolnosti za neuključivanje u politiku, makar do stabilizacije političkih prilika. Kada se urušavaju tekovina moderne Crne Gore, u koju su mnogi od nas utkali sebe, nije vrijeme za ćutanje, već za promišljeno, mudro, ali hrabro djelovanje.

ANIMOZITET PREMA DPS-U JE NEZRELO POLITIČKO PONAŠANJE

Iz Brisela je za samo mjesec dana Vladi stiglo nekoliko upozoravajućih poruka oko tužilačkih zakona, genocida u Srebrenici, pitanja državljanstva…

JASAVIĆ: Kada posmatrate rad Vlade, jasno je da premijer nema podršku parlamentarne većine, ali da aktuelnu vlast objedinjuje animozitet prema DPS-u, što je nezrelo političko ponašanje, vrlo pogubno za demokratske procese zemlje. Najnovija politička dešavanja pokazuju da su Demokrate sve bliže premijeru Krivokapiću, a URA Demokratskom frontu, kako će se dalje odvijati ti procesi, posmatraćemo. U vladajućoj većini su na sceni igre moći političkih subjekata i pripreme za predstojeće prekomponovanje političke scene, zbog toga se u Vladi manje osvrću na stavove EU, što će nas sve dočekati u izvještajima Evropske komisije o napretku i nažalost moguće usporiti naše pridruživanje Evropskoj uniji.