Crna Gora jedina može ući u EU 2025.

Odnosi Crne Gore i Srbije ostaju nestabilni i jako je teško predvidjeti u kom smjeru će se kretati iz prostog razloga što se često koriste kako bi se pojačala nečija podrška i neko predstavio kao borac za nacionalni interes, kaže u razgovoru za Pobjedu profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu i bivši potpredsjednik u Vladi Srbije Žarko Korać. Ističe da region i dalje ima mnogo posla na putu ka EU i brojna otvorena pitanja.

Komentarišući regionalne odnose, Korać kaže da se brzo popravljaju, a još brže kvare.

“Vrlo je teško reći nešto sigurnije o regionalnim odnosima jer se oni u jednom trenutku poprave, pa se u sljedećem pokvare. Odnosi Srbije i Hrvatske su bili relativno dobri i za vrijeme premijera Iva Sanadera, pa i za vrijeme Borisa Tadića i Iva Josipovića, pa čak i u jednom dijelu mandata Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića, da bi sada najednom postali katastrofalni. Poboljšanja odnosa ima između Srbije i Makedonije, ali ne na neki bitan način. Između Srbije i Crne Gore su u posljednjih dva-tri mjeseca odnosi u stalnom padu i ne vidim poboljšanja. To su jako nestabilni odnosi jer imaju veoma veliki uticaj na unutrašnju politiku i često se koriste da bi se pojačala nečija politička podrška i da bi se neko pokazao kao borac za nacionalni interes. Naravno, Kosovo ostaje rak rana regiona, iako se činilo u jednom momentu da se to popravlja. Sada ni na tom polju nema napretka”, ističe Korać.

Naglašava da perspektiva regiona jeste članstvo u Evropskoj uniji, ali da je famozni rok 2025. nerealan, osim u slučaju Crne Gore.

“Različit tempo napretka ka EU je ono što je stvarnost. Pojedine zemlje su daleko otišle u pregovorima, a neke ih još nijesu ni započele. Moram da vas podsjetim da dvije zemlje ( ako ostavimo po strani Kosovo koje tu do izvjesne mjere ima neriješen status), Sjeverna Makedonija i Albanija nijesu čak ni počele pregovore. Čini se da će Sjeverna Makedonija prije ući u NATO nego što će dobiti početak pregovora sa EU, što je svojevrsni apsurd. U ovom trenutku je taj datum postavljen kao vrlo oprtimističan cilj, ali ono što je suštinski važno je činjenica da je tzv. konferencija u Solunu imala vrlo jasan zaključak da je svim zemljama regiona otvorena perspektiva za priključenje EU. To nije promijenjeno u posljednje vrijeme, osim što su predsjednik Francuske Emanuel Makron, kao i neki zvaničnici iz Holandije, insistirali na tome da nema proširenja prije nego se konsoliduje sama Evropska unija, zbog Bregzita i čitavog niza drugih problema. Makron nije rekao da zemlje neće ući, ali je naglasio da EU mora da se pozabavi svojim stanjem. Naravno, potrebno je i vrijeme da se uhodaju evropske institucije, da se uključe novi ljudi”, kaže Korać.

Ističe da je 2025. jako optimistična kao rok za ulazak regiona u EU.

“Objektivno je u tom procesu najdalje otišla Crna Gora, otvorila je najviše poglavlja i neka je zatvorila i u tom pogledu je ispred Srbije. BiH kuburi sa konstituisanjem vlasti i ima još puno problema. Ja bih volio da je 2025. realistična, ali je to više bio motivacioni cilj. Jedino je Crna Gora blizu ostvarenja tog cilja”, zaključuje Korać.