Crnogorski izazov za 2019-prevazići političko nepovjerenje

Ključni politički izazovi za Crnu Goru u 2019. godini su, između ostalog, reforma seta izbornih zakona kako bi svi učesnici naredne izbore ocijenili kao fer i poštene, rješavanje pravnog položaja vjerskih zajednica u Crnoj Gori, a naročito statusa Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve, nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, rad na finansijskoj stabilnosti zemlje i unapređenju vladavine prava. Rješavanje objektivnih problema znatno otežava ogromno političko nepovjerenje u Crnoj Gori.

Činjenice da je prethodna godina okončana novim prekidom političkog dijaloga, da je politička atmosfera usijana otvaranjem brojnih pitanja iz nacionalne i vjerske tematike, te da u ovom trenutku nije jasno kako će se reformisati izborni zakoni – određuju prioritete u Crnoj Gori u 2019. godini. Po mišljenju analitičara Zlatka Vujovića, crnogorsku javnu scenu je obilježilo opšte nepovjerenje i politički sukobi, što znači da bi trebalo raditi na povjerenju, a zatim i na integritetu institucija.

“Ogromno nepovjerenje vlada između vlasti i opozicije, vlasti i nevladinog sektora, između medija i vlasti, medija između sebe, medija i opozicije, opozicije i nevladinog sektora. Znači oni segmenti društva koji kreiraju javno mnjenje i koji nose najveću odgovornost, oni među sobom nemaju povjerenje. Čini mi se da je ovdje jaz toliko dubok da obesmišljava bilo kakav politički dijalog i političko djelovanje”, kaže Vujović.

Odgovornost nose svi segmenti društva koji učestvuju u donošenju odluka. I vlast i opozicija, civilni sektor i mediji moraju da otpočnu dijalog kojim će se prevazići međusobno nepovjerenje. Još je teži slučaj što sve to izaziva ogromno nepovjerenje građana u institucije, kaže Zlatko Vujović:

“Institucije imaju kapacitet ali nemaju integritet. Mislim da je to u većoj mjeri problem u Crnoj Gori. Nije toliko problem u resursima, nije toliko problem u obučenosti kadra u različitim državnim institucijama, problem je u nedostatku integriteta. Nema te institucije koja će proći kroz reformski proces i da može ostvariti rezultat ukoliko ona ne uživa povjerenje. A povjerenje građana i javnosti ne može nastati ukoliko je nešto suprotno indukovano od političke elite, konkretno mislim na povjerenje između njih”.

Godinama unazad i Evropska unija i domaći analitičari navode da je potrebna odlučna borba države protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vujović kaže da je za takvu borbu potrebna najprije politička volja. On naglašava da je u ovom trenutku situacija takva da borba protiv korupcije stagnira, a da je borba protiv organizovanog kriminala dala rezultate.

“U Crnoj Gori, nažalost, makar ja ne mogu da kažem da postoji jasna politička volja da se uhvati u koštac sa nekim velikim pitanjima, kao što je borba protiv korupcije, ali možemo reći u 2018. godini bilo je dosta uspjeha u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Što u Crnoj Gori, što u regionu, čini mi se da su se neke stvari značajno promijenile, da je jedan veliki broj krivičnih djela razriješen, da je uhapšen veći broj kriminalaca. To će svakako imati pozitivnan odjek na evropsku perspektivu Crne Gore. Međutim i dalje je otvoreno pitanje borbe protiv korupcije i ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24. Tu ne očekujem neke pomake, makar ne neke značajnije”, ocijenio je Vujović.

U oblasti ekonomije prioritet bi trebalo da bude pretvaranje evidentnog ekonomskog rasta u ekonomski razvoj kaže bivši političar i ekonomski stručnjak Mladen Bojanić. Ekonomski rast u 2018. godini je najviše zavisio od ulaganja u izgradnju prvu dionicu auto-puta, dok razvoj u drugim oblastima stagnira. Bojanić kaže da je upravo razvoj glavni izazov za Crnu Goru:

“Što se tiče ekonomskog razvoja, tu smo gotovo nikakvi posljednjih nekoliko godina. Kada kažem ekonomski razvoj onda računam na širu privredu Crne Gore, finansije i budžet i uopšte realni sektor. Dakle, tu su izazovi koji nas očekuju u 2019. godini, od makroekonomske stabilnosti i bankarskog sistema. Evo vidimo da je nastupio veliki problem sa Atlas bankom. Ne bih da predviđam, ali svakako postoji jedan problem sa bankarskim sektorom koji nismo odavno imali. Kako će se monetarne vlasti sa tim nositi-vidjećemo. U svakom slučaju, tu je pitanje povjerenja klijenata i građana prema bankama. Vjerovatno će biti konsekvenci i to je prvi izazov koji će imati bankarski i finansijski sistem”.

Unazad nekoliko godina raste javni dug Crne Gore koji sada iznosi 3,2 milijarde eura ili skoro 71 odsto bruto domaćeg proizvoda. Prema Bojaniću, država mora da bude oprezna da ne uđe u veliki budžetski deficit.

“Problemi su sve veći, zadužujemo se da bi vraćali stare dugove i stalno nam raste dug. Biće problema da se održi budžetska disciplina i da ne uđemo u veliki deficit. Što se tiče realnog sektora, problemi su oni koji nas već tište deceniju ili više. Industrijske proizvodnje gotovo i nema, prerađivački kapaciteti su na vrlo niskom nivou. Rasle su jedino usluge, turizam. To je dobar dio bruto proizvoda, treba da bude i treba ga razvijati, ali mislim da jedna stabilna privreda i stabilna država mora da se zasniva na realnom sektoru. I tu smo u najvećim problemima odavno, trgovinski deficit nam to najbolje pokazuje i ogromi minusi iz godine u godinu”, ocjenjuje Mladen Bojanić.