Darmanović: Znamo šta hoćemo, EU treba da zna šta hoće na Balkanu

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je u „Živoj istini“ da je proširenje EU dvosmjerni proces ali da će mnogo više zavisiti od političkih prilika u samoj Uniji. Na pitanje da li neke izjave premijera Markovića i potpredsjednika Vlade Pažina ukazuju na prigovor objektivnosti posljednjeg Izvještaja EK ili, čak, nezadovoljstvo njegovim sadržajem, šef crnogorske diplomatije tvrdi da nema nezadovoljstva sadržajem Izvještaja o napretku.

“Mi uopšte ne polemišemo o izvještaju Evropske komisije i smatramo da je to jedan dio procesa pridruživanja koji Evropska komisija regularno radi. Kritike ne doživljavamo negativno. Proširenje je dvosmjerni proces, mi smo ti koji treba da pokažemo rezultate, jer želimo da uđemo u klub. Izvještaj je poprilično izbalansiran i nešto je bolji nego prošlogodišnji. Nema nijedne oblasti u kojoj se bilježi nazadovanje. Proširenje EU će mnogo više zavisiti i od političih prilika u samoj Uniji. Mi znamo šta hoćemo i EU treba da zna šta hoće na Zapadnom Balkanu. Neke ocjene u ovim izvještajima se rutinski ponavljaju, neke ocjene su drugačije, mislim da, prije svega, treba gledati cjelinu i ukupnu ocjenu dokle je zemlja došla”, jasan je on.

Komentarišući izjavu Orava da je neophodna sveobuhvatna reforma izbornog okvira, Darmanović ističe da je neophodno učešće i vlasti i opozicije.

“Izborno zakonodavstvo se ne može nametnuti i ono treba da bude stvar međupartijskog konsenzusa. Dok se obje strane ne nađu na istim pregovaračkim stolom, teško će se moći napredovati”, smatra Darmanović.

Novi sastav Evropskog parlamenta i Evropske komisije, smatra Darmanović, nije nefavorabilan za politiku proširenja.

“Proevropske partije dobile su ubjedljivu većinu, jedina promjena koja se stvarno desila je fragmentacija političkog centra. Sastav komisije biće šareniji. Nema sumnje da su dvije grupacije koje su znatno ojačale svoju snagu u EP, grupacije koje podržavaju prosirenje EU,liberali i zeleni”, smatra Darmanović.

Upitan šta će biti sa Crnom Gorom ako ne uđe u EU Darmanović odgovara da, ako EU ne bude sposobna da artikuliše bržu i odlučniju politiku proširenja, to će biti pitanje pred kojim će se mnoge zemlje naći.

“Ne vjerujem da će se to desiti, da će se evropski lideri odreći politike koja je toliko dobro donijela, ali ako se to desi to će donijeti geopolitička pomjeranja i zastoj regiona“, smatra Darmanović.

Na pitanje koliko zaista Rusija uspijeva da utiče na izborne procese u EU, Darmanović podsjeća da je Moskva formulisala politiku hibridnog ratovanja.

“Taktika i strategija hibridnog ratovanja podrazumijeva uticaj na prilike u drugim zemljama mnogo više nevojnim nego vojnim sredstvima. Jedna od njih je uticaj na izborne procese odnosno na podrivanje demokratije. NATO nije glavni target Rusije nego EU, iako Rusija ne osporava proširenje EU“, zaključio je Darmanović.