Deset do Osam – Premijerova Propovijed

Dobro jutro. Čitate dnevni kontekstualni prikaz vijesti koje su obilježile jučerašnji dan.

Uređuje: Ljubomir Filipović, analitičar CDM-a

Pridružite nam se na Viberu klikom na ovaj link.

Premijerova propovijed

Premijer je juče uzburkao emocije širom Crne Gore. Rekao je da ova vlada neće hapsiti sveštenike, jer ne postoji samo materijalni svijet. Tako nekako. Govorio je opet o sedamdeset “bezbožnih godina” i slično. Koga je premijer prijekorio, nije mi jasno, jer je po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Crnoj Gori samo 1,31% ateista. Dakle, negdje oko 7000 ljudi. Juče sam se, kao vjerujući čovjek, osjetio neprijatno, jer niko, pa ni premijer nema pravo da nameće svoje stavove nikome, pa ni onima koji ne vjeruju u Boga. Premijer, kao čelnik izvršne vlasti, kao državni funkcioner, ne smije učiniti ništa da se bilo koja grupa u društvu osjeti diskriminisano, jer se naša prava u ovoj državi ne određuju prema tome vjerujemo li, ili ne vjerujemo u nešto ili nekoga. A on je to juče uradio, govoreći da su ti ljudi 70 godina pogrešno učeni i odgajani da ne vjeruju. Imao sam par stvari da kažem i sam oko premijerove izjave i debate o vjeri u Crnoj Gori.

Rasipanje Ure – ostavka lidera u Herceg Novom

URA je kao lansirana kao građanski pokret i brojni ljudi su tome pristupili iz najboljih namjera. Čim su počeli da kompromituju svoje vrijednosti napustio ih je veliki broj ljudi. Čelnici njihovog inicijalnog savjeta iz 2015. godine su nakon prvih znakova da Abazović želi tijesnu saradnju sa nedemokratskim grupacijama koje baštine ekstremno desničarske ideje, pokret je napustilo skoro pola savjeta. Branko Lukovac, Rade Bojović, Boban Batrićević – da pomenem samo neke koji su vrlo brzo uvidjeli o čemu se tamo radi. Kako je vrijeme prolazilo i kako su se kompromisi uvećavali, tako se osipanje nastavilo. Čelnice odbora iz Berana, pa onda Maja Beriša iz Tivta. Od izbora broj ljudi koji izlaze iz Ure je velik, dok im redove popunjavaju četnici i oportunisti. Mnogi od onih koji odlaze ćute, ali ne i potpredsjednik hercegnovskog odbora Sreten Antunović, koji nam je juče otkrio da, između ostalog, Abazović od kada se dohvatio vlasti, voli i da na sastancima javno ponižava ljude. Bilo bi dobro da nam čovjek malo detaljnije ispriča o tome.

Tužilaštvo: Policija je trebalo da uhapsi vozača

Incident izazvan vožnjom u pijanom stanju demaskirao je procese u vladi. Demaskirao je bahatost, neodgovornost, spremnost da se zataškavaju i od javnosti kriju stvari. Policija saopštava da još uvijek ne znaju ko je vozio auto, iako cijela Crna Gora prilično dobro zna o tome. Tužilaštvo istražuje da li su mijenjane tablice i otvoreno kaže da je, zbog količine alkohola u krvi, nakon izazivanja nesreće, čovjek trebao da završi u zatvoru.

Promjena stava Vanje Ćalović

“Imajući u vidu da ni Stanković “vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković), a pogotovo Katnić, nijesu dali nikakve rezultate kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, mislim da je očekivano bilo od vladajuće većine da posegne za nekim promjenama koje će im omogućiti da zaobiđu onu dvotrećinsku većinu koju im nameće Ustav. Što se tiče samih smjena, mislim da je to očekivano i opravdano”, izjavila je Vanja Ćalović u februaru kada je u proceduru trebalo da uđe promjena zakona o specijalnom tužilaštvu, koja je povučena nakon intervencije spolja.

Sada izgleda da postoji problem i sa novim “Dritanovim” zakonom, za koji nas je vicepremijer ubjeđivao da je usaglašen sa evropskim partnerima. Ćalović je upozorila da se, i pored opravdanih kritika rada tužilaštva,  političkom intervencijom izvršne vlasti otvora presedan koji bi doveo do toga da se svakom sledećom promjenom vlasti i tužioci politički upodobljavaju. U suštini kolje se vo radi kila mesa.

Razglasje između Abazovića i Brđanina

Direktor uprave policije Zoran Brđanin je kod Petra Komnenića sinoć demantovao nekoliko informacija koje su stizale iz vlade u prethodnom periodu. Prvo, očiglednu lažnu vijest koje su plasirali neki mediji o presretnutom razgovoru u kome se najavljuje ubistvo Zorana Ašanina i vicepremijera. “Mi sa posebnom obazrivošću pristupamo svakoj od tih informacija i ono što je pravilo je da mi podižemo mjere obezbjeđenja sve do trenutka dok opasnost nije eliminisana ili dok se ne utvrdi da te informacije nijesu tačne ili ta opasnost više nije izvjesna”.

Ko je Veljko Kuštrov budući crnogorski de facto ambasador u Berlinu?

Biznismen iz Trebinja blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi Veljko Kuštrov najozbiljniji je kandidat za specijalnog izaslanika ministra vanjskih poslova u Berlinu, saznaje Pobjeda. Izvor Pobjede iz parlamentarne većine saopštio je da bi Kuštrov trebalo da bude imenovan na nekoj od narednih sjednica Vlade. “Kuštrov je Krivokapiću predstavljen kao osoba sa odličnim kontaktima i vezama u Njemačkoj – državi koja je po prioritetima Vlade prvi spoljnopolitički saveznik”, rekao je izvor Pobjede iz parlamentarne većine.

Toliko za danas i za ovu nedjelju. Uživajte u vikendu, ako možete.