Đukanović u Briselu: Odluku o slanju vojnika na Kosovo mora donijeti parlament

Odluku o slanju vojnika na Kosovo mora donijeti parlament, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danas u Briselu, poručujući da je to odgovornost Crne Gore, članice NATO.

<<<Đukanović: Sjutra ću odlučiti da li da potpišem Zakon o državnom tužilaštvu<<<

Đukanović je to kazao na zajedničkoj pres konferenciji sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Crna Gora može računati na NATO

Stoltenberg je kazao da je Crna Gora pouzdan partner i da može računati na NATO.

On je rekao da prepoznaju prijetnje po bezbjednost regiona, koje dolaze iz Rusije.

Đukanović je istakao da su četiri godine članstva u Alijansi za Crnu Goru bila veoma pozitivno iskustvo.

“Vjerujem da je takvo i Vaše viđenje i vjerujem da je iskustvo sa Crnom Gorom NATO savezu i zemljama članicama potvrdilo opravdanost povjerenja koje nam je poklonjeno 2017. godine. Radujemo se da NATO nastavlja da sa velikom pažnjom prati stanje na Zapadnom Balkanu i da iskazuje politikom otvorenih vrata spremnost da dalje širi euroatlansku zonu u našem regionu”, dodao je predsjednik.

Napomenuo je da je Crna Gora snažno pozdravila prijem Sjeverne Makedonije u NATO i napredak u procesu partnerstva sa BiH, te naglasio da vjeruje da će se sa takvom politikom dalje nastaviti, što će samo doprinositi čvršćoj regionalnoj stabilnosti i učvršćivanju stabilnosti u euroatlanskoj zoni.

“Crna Gora je spremna da do 2024. godine ispuni obavezu izdavajanja dva posto BDP-a za odbranu i vojsku. Sa zadovoljstvom kažem da smo već tokom 2020. godine dostigli 20 odsto izdvajanja za modernizaciju i, prema našem planu, taj podatak će se potvrditi i u ovoj godini, i nastavićemo da i dalje izdvajamo predviđeni procenat za modernizaciju našeg sistema odbrane i vojske”, rekao je predsjednik.

Zapadni Balkan teren koji treće zemlje pokušavaju da iskoriste za destrukciju Evrope i NATO-a

On je naglasio da se moraju pojačati napori kako bi se učvrstila bezbjednost Zapadnog Balkana, takođe prepoznajući da evropska perspektiva regiona nije u skladu sa ciljevima nekih zemalja.

“To, nažalost, veoma ozbiljno prijeti ne samo budućnosti Zapadnog Balkana, nego, rekao bih, i današnoj stabilnosti. To je nešto na što sam želio da dodatno skrenem pažnju iako nijednog trenutka ne sumnjajući da je Zapadni Balkanna monitoru NATO-a i da s pažnjom pratite sve što se događa, ali želio sam da sa Vama podijelim nešto što je vrlo živo, vrlo svježe iskustvo Crne Gore”, naveo je Đukanović.

Istakao je i da kroz današnje razgovore sa evropskim partnerima pokušava da podstakne dodatnu mobilizaciju kako bi region Zapadnog Balkana zaista doživjeli kao teren koji treće zemlje pokušavaju da iskoriste kao pristupni teren za destrukciju Evrope i NATO-a.

“Mislim da je to predmet naše zajedničke odgovornosti, zbog toga je jako važno da uz ono što do sada radmo pojačamo napore kako bi obezbijedili i učvrstili stabilnost našeg regiona i stvorili uslove da naše zemlje na ZB mogu da se nesmetano kreću svojim putem strateškog cilja, do usvajanja evropskog sistema vrijednosti i punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU) i u NATO-u. Ubijeđen sam da je to najbolji mogući izbor za sve zemlje našeg regiona”, rekao je predsjednik i poručio da će Crna Gora ostati posvećena promociji euroatlanskih vrijednosti u regionu.

Stoltenberg: Članice same odlučuju o slanju vojnika na Kosovo

Kada je riječ o učešću crnogorske vojske u misiji KFOR-a na Kosovu, Stoltenberg je istakao da je to bitna misija.

“To je jedan od najkonkretnijih izraza posvećenosti miru i stabilnosti u regionu”, dodao je.

Kako je rekao, odluka o slanju vojnika u misiju je nacionalna, donosi je svaka zemlja samostalno.

“Za Crnu Goru to će biti način da pomogne stabilizaciji susjedstva”, naveo je.

Đukanović je rekao da odluku o tome mora donijeti parlament.

“A procedura je takva da inicijativu pokreće Ministarstvo odbrane. O tome mišljenje daje Savjet za odbranu i bezbjednost kojim ja predsjedavam, a nakon toga finalnu odluku donosi crnogorski Parlament”, naglasio je predsjednik.

Ocijenio je da je pojačana participacija odgovornost Crne Gore.

“Crna Gora je članica NATO-a, članica NATO-a iz tog regiona. Dakle, dvostruko odgovornija za stabilnost regiona Zapadnog Balkana od drugih zemalja koje su u istom statusu članice NATO-a i naravno mnogostruko zainteresovanija za tu stabilnost. Zato mislim da treba pažljivo pristupiti tom pitanju kao što je Generalni sekretar kazao. Mi smo sada završili i svoju posljednju rotaciju u Avganistanu, imamo jedan broj obučenih vojnika koji su i na primjeru Avganistana pokazali svoju zainteresovanost za učešće u misijama NATO-a. Nemam nikakve sumnje da ta zainteresovanost postoji i kada je u pitanju Misija KFOR-a. Dakle, ne postoji nijedan ozbiljan razlog zbog čega Crna Gora ne bi pojačano participirala u KFOR-u. Znate da je to bio i politički stav prethodne Vlade i da sam i sam nekoliko puta govorio u prilog takvoj odluci”, podsjetio je.

Kolebanja, istakao je, imaju političku prirodu.

“Kolebanja pokušavaju da učvrste oni koji su protivnici nezavisnosti Kosova, koji i dalje smatraju da je to bila greška i koji pokušavaju da vrate točak istorije unatrag. Ja mislim da je to, naravno, nemoguća misija i da ne treba povlađivati toj retrogradnoj politici. Mislim da treba naravno čuti njihovo mišljenje, ali da Crna Gora kao članica NATO-a treba da odgovorno pristupi proceduri i po mom uvjerenju donese odluku o pojačanom učešću u misiji KFOR-a”, poručio je Đukanović.

Đukanović: Curenje podataka politički propust, sa odgovornošću se moraju suočiti Vlada i premijer

Predsjednik je je komentarisao i curenje bezbjednosnih NATO podataka u Crnoj Gori, ističući da politička odgovornost postoji.

“Država Crna Gora je pokrenula i postupak ne samo političke, nego i pravne odgovornosti. Ne vjerujem da je to završen proces, mislim da će se taj proces nastaviti. Ono što je izvjesno da politička odgovornost za taj propust postoji i da se sa njom mora suočiti Vlada i premijer”, naglasio je.

Smatra da to ne ugrožava odnose Crne Gore i NATO-a.

“Mislim da i ovdje u NATO-u postoji svijest o tome da je ovo novo političko iskustvo, da danas u Crnoj Gori imamo vlast koja je svoju šansu čekala 30 godina i koja pokazuje izvjesno nesnalaženje u prvim mjesecima vršenja te vlasti. Naravno, sve manje je strpljivosti, sve manje je nerazumijevanja za eventualno ponovljene propuste. Niko nema pravo na propuste u obavljanju tako odgovornog državnog posla kakav je posao vlasti u svakoj državi, posebno u državi članici NATO-a”. rekao je Đukanović.

Kazao je da definitivno to jeste bio politički propust i da treba da bude sankcionisan tamo gdje je odgovorna izvršna vlast u pitanju.

“Ali ubijeđen sam da to ne može dovesti u pitanje povjerenje koje NATO ima prema Crnoj Gori i ubijeđen sam da u Crnoj Gori i dalje postoji veoma snažan politički pokret trenutno u opoziciji, veoma intenzivnoj opoziciji, ali dominantan u društvu koji neće dozvoliti da Crna Gora napusti svoj strateški kurs evropske i evroatlantske politike”, napomenuo je predsjednik.

NATO ne treba da ima mišljenje o kohabitaciji

Stoltenberg se kratko osvrnuo i na saradnju sa novom Vladom.

“Pozdravljam to što nova Vlada jeste jasno izrazila posvećenost NATO-u”, napomenuo je generalni sekretar Alijanse, zaključujući da pitanje kohabitacije u Crnoj Gori nije nešto o čemu bi NATO trebalo da ima mišljenje.

Ž.N.