Politika

Dva događaja za udžbenike iz 2016.

Da li je ijedan događaj u Crnoj Gori tokom 2016. godine zaslužio da se nađe u udžbenicima iz istorije? Odgovor je, iako je to teško predvijeti, potvrdan. I to ih imamo dva, kaže za CdM Šef katedre na odsjeku za Istoriju Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Šerbo Rastoder.

“Mislim da je tako nešto teško predvidjeti. Prije svega zbog toga što o tome śta će djeca učiti odlučuju elite na vlasti, a ne sama istorija. Podsjetiću Vas da odlukom te ‘elite’ djeca danas ne uče ništa o ratovima devedesetih, niti o ratovima u procesu raspada Ex Yu. U tom kontekstu nijedan događaj iz 2016. godine po obimu i posljedicama nije uporediv sa ovim”, kazao je Rastoder.

“No, i pored toga je moguće da se npr. u lekciji ‘Ulazak Crne Gore u NATO’ nađe  rečenica ‘… saglasno proceduri prijem u 2016. je preko 20 zemalja u svojim parlamentima ratifikovalo protokol o prijemu Crne Gore…’ ili npr. u lekciji ‘Politički život’ da stoji konstatacija ‘… da je na dan održavanja parlamentarnih izbora održanih 16. oktobra 2016. godine uhapšeno preko 20 državljana Srbije osumnjičenih za pokušaj terorizma što je opoziciji poslužilo kao izgovor da ne prizna rezultate ovih  izbora. To je bio početak dugotrajne političke krize, koja je prevaziđena tek…’. Sličnih primjera je moguće navesti više, no mislim da se treba radovati dolasku normalnosti u kojoj ne bi bilo ‘viška istorijskog’ i da bude što manje onoga što bi se moralo pomenuti”, istakao je Rastoder.

On ističe da nas u 2017. godini čeka prvi politički istorijski iskorak, a to je članstvo u NATO. Taj događaj, kaže Rastoder, ne može se uporediti ni sačim iz obilate crnogorske istorije.

“Prvo zato što bi to bilo prvo istorijsko okretanje Crne Gore Zapadu koje je potvrdjeno i vojnim savezom. Drugo,zato što bi to mogao biti i prvi politički iskorak koji se može nazvati ‘istorijskim’, bez značajnijih unutrašnjih raskola i posljedica. Treće, to bi mogao biti i raskid sa ‘tradicijom’ koja se hranila istorijskim iluzijama. I samim tim – ulazak u zonu političkog pragmatizma. Ovaj događaj bi bilo teško uporediti sa bilo kojim drugim, zato što nešto slično Crna Gora nema u svom istorijskom iskustvu“, naglasio je on.

Kad je novinar CdM-a pitao premijera Duška Markovića što je za njega jedan događaj koji je vrijedan istorijskog udžbenika, on je “iz topa“ odgovorio da je to formiranje Vlade izbornog povjerenja.

“To je politički model budućnosti koji će izučavati pametnije generacije budućih političara”, rekao je premijer.

A, ta vlada je formirana 19. maja 2016. godine, i na osnovu dogovora svih političkih stranaka, opozicija je, bez izbora, ušla u vlast da bi svi zajedno pripremili uslove za održavanje fer izbora 16. oktobra.

DPS je, sa koalicionim partnerima, tada ponovo pobijedila.

Send this to a friend