Goati: Posjeta Pompea je dobar znak za crnogorsku aktuelnu državnu politiku

Predsjednik Transparentnosti i profesor političkih nauka Vladimir Goati kaže da posjeta državnog sekretara SAD Majka Pompea Podgorici nije protokolarna jer funkcioneri američke vlasti na tom nivou nemaju vremena za takve posjete, već da su SAD pokazale da Crnu Goru vide kao veoma važnu zemlju.

Goati je u intervjuu za Vikend novine rekao da SAD žele da ubrzaju rješenje ključnih problema u ovom dijelu svijeta i da na neki način “poravna” taj vrelo oštri presjecani teren na Balkanu, koji još ostaje kao neka, potencijalna mogućnost za proširivanje sukoba.

VN: Državni sekretar SAD-a Majk Pompeo boravio je u posjeti Crnoj Gori. Mislite li da to znači ozbiljnije uključivanje SADa ili je riječ o protokolarnoj posjeti?

GOATI: Ne čini mi se da je posrijedi protokolarna posjeta. Pompeo, kao i svi ljudi na tom nivou američke vlasti, nemaju vremena za protokolarne posjete. Mislim da njegova posjeta govori o važnosti Crne Gore, odnosno američkoj procjeni važnosti Crne Gore. Mislim da je to dobar znak za sadašnju politiku, koja je na vlasti u Crnoj Gori. Riječ je o pridavanju značaja Crnoj Gori, njenom značaju u svijetu i mjestu u užem, osjetljivom dijelu svijeta, a to je Jugoistočna Evropa. To je želja da Balkan postane dio evropskog prostora, a ne u onom smislu kakvom se uvijek shvatao, mjesto potencijalnih varnica, sukoba itd.

VN: Metju Palmer je ranije imenovan za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, sada je Pompeo ovo područje. Šta ove posjete znače za region?

GOATI: Kad su posrijedi odnosi SAD-a i odnos prema Crnoj Gori, posjeta Pompea je realan pokazatelj kako SAD vide Crnu Goru. Međutim, kada pogledamo čitav region sa Palmerom, izgleda da EU nije uspjela u odgovarajućoj mjeri da rješava neke stvari. Tu su se uključile i neke kontrasile koje traže svoje mjesto u globalnom rasporedu snaga. SAD očigledno misle da je neophodno više se angažovati da bi se riješili problemi na čitavom ovom prostoru u kome je i Crna Gora, jer na neki način i ona je posredno, kao i okolne zemlje, dio velikog političkog tumora oko Kosova i Metohije. Mislim da je riječ o želji SADa da ubrza rješenje ključnih problema i da na neki način “poravna” taj vrelo oštri presjecani teren na Balkanu, koji još ostaje kao neka potencijalna mogućnost za proširivanje sukoba. Kada uzmemo zajedno te dvije posjete, vjerujem da je riječ o strateškoj konsideraciji, odnosno da je neophodno više učiniti da čitav Balkan na neki način bude potpuno mirno mjesto, nego što je do sada bilo. Da budu spriječeni i neki potencijalni sukobi, koji bi mogli da se dese od potisnutih konflikata. To je želja da Balkan postane dio evropskog prostora, a ne u onom smislu kakvom se uvijek shvatao, mjesto potencijalnih varnica, sukoba itd.

VN: Nova briselska administracija je u samom početku imala probleme sa izborom komesara za proširenje. Kakvu poruku ona šalje regionu? Da li je za rješavanje problema koji postoje unutar EU značajna podrška SAD-a?

GOATI: SAD su od osnivanja činile potporu i stub evropske zajednice, potom Unije. Postoji želja da se uspostavi još stabilnija EU. Mislim da su sukobi, koji su vidljivi, normalni u međudržavnoj velikoj zajednici. Sukobi su prosto dio života i velikih i trajnih cjelina. Čak i slučaj sa Britanijom nije nanio štetu jedinstvu EU, ali se kao bumerang vraća jedinstvu Britanije. I Britanija je jedno duboko podijeljeno društvo. Nije lako, jer uprkos apsolutnoj slobodi izlaska iz EU, sada postoji interni sukob snaga u Britaniji. To pokazuje koliko je riječ o tvorevini koja je duboko pustila korijen, postala dio svih tih država, koje su članice. Uprkos potpunoj slobodi izlaska, koja je već unaprijed propisana, pokušaj da se izađe iz Unije vraća se kao unutrašnji sukob. To je postala prirodna zajednica, možda nagovještaj prirodne buduće Evrope. Volio bih i da Balkan postane dio te prirodne Evrope, koja se mučila i u kojoj su vođeni ratovi.

VN: Često se čuju stavovi da EU treba da riješi unutrašnja pitanja, a da tek onda slijedi proširenje. Mislite li da je nova briselska administracija spremna da pokrene pitanje proširenja EU ili će doći do usporavanja procesa?

GOATI: Rekao bih da su mišljenja koja su se čula od relevantnih funkcionera EU da treba unutar EU raščistiti, poboljšati i srediti odnose, pa onda ići na proširenje, stalna mišljenja koja dolaze, ali uglavnom ne preovladavaju. EU nije ni bila, niti će biti savršena zajednica. Postoji snažna i vrlo dobro obrazložena ocjena zašto je i Balkan važan da uđe u EU i postane od rizičnog činioca, “bureta baruta”, miran region koji će se pridružiti Evropi koja je uspjela da poslije Drugog svjetskog rata potpuno promijeni odnose. Na moje veliko iznenađenje, kad pogledam što se događalo između vj ekovima zaraćenih zemalja, oni su prešli na zaista srdačne odnose. To je dobar primjer za sam Balkan. Njemci i Francuzi su pokazali da su naučili nešto iz toga. Na Balkanu imate situaciju da na jednom uskom prostoru susjedi veoma rijetko ozbiljno i dobronamjerno razgovaraju. Često su odnosi bolji sa petom ili šestom zemljom, koja je daleko, nego između susjednih zemalja Balkana. Nešto bi balkanski državnici morali i da nauče iz EU. Postoji sjajna poslovica, kojom bi se i mi morali voditi Najbolji način da se sprijateljiš je da se upoznaš.

VN: Crna Gora je u fazi priprema za predstojeće parlamentarne izbore i u toku je rad na reformi izbornog zakonodavstva. Predložena su značajna rješenja, posebno u dijelu finansiranja političkih partija. Između ostalog, predloženo je i povećanje limita za donacije, kako bi se rasteretio budžet, a predložena je i profesionalizacija DIK-a. Kako vidite ova rješenja?

GOATI: Nemam potpun uvid u sam rad na reformi izbornih zakona. Ipak, mislim da su to sve potezi koji su na tragu najbolje izborne prakse, odnosno da izbori budu događaj u kome više nije važno ko je izabran “ovdje ili ondje”. Profesionalizacija i izborna administracija znači da oni vrše posao, bez obzira koja je partija u pitanju. To će sada biti nevažno pitanje, čak i za učesnike izbora. Biće jasno da ljudi koji profesionalno rade posao, čak ne moraju da budu članovi nijedne partije. Izbori će biti ne istorijski događaj, kako su neki izbori ranije u Crnoj Gori nazvani, nego dio rutine poslije četiri godine ili ranije. Izbori su jedno skoro tehničko političko pitanje, jer se sva procedura unaprijed zna. Postoje standardi, nema niko šanse da vrši upliv za ovu ili onu partiju ili opciju. Mislim da je to što se radi dobar put da se dođe do toga da izbori ne budu “biti ili ne biti”, istorijski. To je trenutak kada se pod određenim uslovima mjeri skoro tehnički uticaj pojedinih političkih stranaka i prema tome određuje i raspoređuje vlast u društvu, do sljedećih izbora.

VN: Šta je ono na čemu insistira međunarodna zajednica?

GOATI: Međunarodna zajednica ima principe koji su manje više prihvaćeni na osnovu čega se i posmatraju izbori, od onoga trenutka kada je “demokratija jedina igra u gradu” Postoje pravila, organizacije kao što su OEBS i ODIHR. Precizno se zna šta se posmatra, i kao predizborni proces, izborni proces. Tako da, u različitosti ovih naših balkanskih država, kao i u razlikama svih drugih zemalja svijeta, izborna pravila i principi izbora su takoreći identični. To je ono što čini demokratiju svjetskim mehanizmom ili oblikom vladavine. Nema sumnje da su one ocjene koje daju međunarodni posmatrači u pravom smislu riječi ocjene o demokratičnosti izbora.

VN: Opozicija kaže da se pripremaju za prve fer, slobodne i poštene izbore. Kakvi bi to izbori trebalo da budu da bi ih opozicija priznala?

GOATI: Postoje međunarodni posmatrači koji prate izbore, njihova ocjena je relevantna, a ne ona koju mi sami sebi damo. Ocjena ljudi sa strane je mnogo realnija. Ne idealizujem međunarodne posmatrače i njihove ocjene, ali ja bih najviše povjerenja poklonio ocjenama koji će od njih doći nakon izbora.

VN: Vlast poziva na dijalog, a opozicija traži tehničku vladu. Dakle, ponavlja se scenario iz 2016. Vlast kaže da je to bio neuspio eksperiment koji ne postoji nigdje na svijetu i da nema ulaska u vlast bez izbora. Kakav će biti epilog? Koja bi bila mjera kompromisa između vlasti i opozicije?

GOATI: Tehnička vlada se pominje i kao jedna od opcija i u Srbiji. Ja ne mogu u nekoj komparativnoj praksi da nađem neki primjer, koji bi tu opciju osnažio i pokazao da je tu i tu dala dobre rezultate. Ne može se reći da je u Crnoj Gori riječ o nekoj pat situaciji, jer Vlada i demokratski izabrani parlament funkcionišu, kao i sve institucije. Ne znam ni za kakvu drugu argumentaciju, koja bi mogla da osnaži tu varijantu, da neko bez izbora uđe u tehničku vladu. Ne čini mi se da je to varijanta koja bi Crnoj Gori donijela neke veće šanse za budućnost.

VN: Koliko će rješavanje vjerskih pitanja imati uticaja na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni?

GOATI: Crna Gora je višenacionalno, višereligiozno društvo koje se tokom jugoslovenskih iskušenja izuzetno dobro pokazalo. Crna Gora je u vrijeme najtežih nacionalnih i vjerskih rascjepa uspijevala i uspjela da sačuva vjersku i nacionalnu toleranciju. Srećom, čini mi se da se to vrijeme ne može porediti, sada je mnogo manje opasno nego u vrijeme raspada Jugoslavije i vjerskih i nacionalnih rascjepa. Teško je pretpostaviti da će sada imati probleme zemlja koja je tada uspijevala da sve te Scile i Haribde vjerskih i nacionalnih lomova uspješno izbjegne i očuva toleranciju. Vjerska i nacionalna tolerancija je imperativ za svaku vlast. Nemam utisak da u Crnoj Gori postoji akutna opasnost od takvih tenzija. Nema nijedan element koji bi o tome govorio. Vlast u Crnoj Gori, koliko vidim, nastoji da tolerantnom politikom održi taj ideal i princip tolerancije. Čini mi se da u tome ima uspjeha.

VN: Kakvu atmosferu možemo očekivati tokom predizborne kampanje? Mislite li da će biti miiešanja sa strane?

GOATI: Miješanja će biti. Ovdje demokratija i izbori nijesu ustaljeni mehanizam. U našim malim balkanskim državama imate snage koje još gledaju negdje na stranu, na prošlost. Biće ono što je bilo i u svim do sada održanim izborima. Ukoliko imate miješanje u izbore, kao na primjer, na prošlim predsjedničkim izborima u SAD-u, sigurno je da će i u Crnoj Gori biti nekih miješanja. Međutim, siguran sam da nema šanse da se ozbiljno izvrši uticaj na izborni sistem, jer svi ti pokušaji odbijaju se o već uspostavljene i dovoljno snažne institucije. Nadajmo se da smo prošli taj herojski period uspostavljanja i sad ulazimo u pretpostavljam mirnu fazu. Izbori su procedura koja se čeka, koja se završava. Nikom ne pada na pamet da nezakonito utiče na volju građana. Volja građana je sveta. Mislim da će takva situacija biti i u Crnoj Gori. Ocjena ljudi sa strane je mnogo realnija. Ne idealizujem međunarodne posmatrače, ali ja bih najviše povjerenja poklonio ocjenama koji će od njih doći nakon izbora