Politika GORDAN AKRAP, PREDSJEDNIK ZAGREBAČKOG INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE HIBRIDNIH SUKOBA

Izazov za Crnu Goru biće zaštita birača od malicioznih uticaja

Vesna Šofranac

Pred Crnom Gorom nalazi se ozbiljan bezbjednosni izazov: zaštita integriteta izbornog procesa od malicioznih uticaja, kao i zaštita biračkog tijela od hibridnih djelovanja kojima će se pokušati upravljati voljom birača, kaže u intervjuu Vikend novinama predsjednik zagrebačkog Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.

U maju prošle godine objavili ste analizu “Europska unija i Zapadni Balkan: Mogućnosti, izazovi, rješenja”, u kojoj ste dali presjek stanja u svakoj od šest država regiona, dakle i ocjenu o Crnoj Gori. Kao najznačajniji izazov za crnogorske vlasti naveli ste ruski uticaj na srpske političke predstavnike koji, zajedno s vrhom Srpske pravoslavne crkve, sistematski rade na produbljivanju podjela u crnogorskom društvu…

AKRAP: Analiza koju smo napravili pokazuje svu složenost brojnih procesa kojima su zajednice i države na području koje se naziva Zapadni Balkan izložene. Na tom području se trenutno preklapaju brojni interesi koji se pokušavaju postići hibridnim djelovanjima.

I to je smisao naše analize koja pokazuje da smo svjesni sve složenosti situacije te učestvovanja brojnih aktera koji pokušavaju dovesti do određenih promjena u Crnoj Gori.

Pola godine nakon Vaše analize Crna Gora je usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, što je izazvalo žestoke reakcije Srbije i SPC. Organizuju se protesti, izgovaraju teške riječi, bilo je i pokušaja paljenja crnogorske zastave… Kako vidite dalji razvoj situacije, posebno dalje djelovanje Srpske pravoslavne crkve?

AKRAP: Aktivnosti koje spominjete usmjerene su ka ispunjavanju ključnih ciljeva svih hibridnih djelovanja: unošenju dubokih i ozbiljnih podjela u pojedino društvo, negiranju identitetskih simbola, tradicije, nacionalnog i duhovnog zajedništva te sistema vrijednosti na kojima počiva jedna zajednica i društvo. Stvarnost se dekoncentriše i potom oblikuje u skladu sa željama onoga ko želi postići stanje informacijske nadmoći. Teško je za očekivati da će Srpska pravoslavna crkva prestati sa svojim aktivnostima pokušaja uticaja na zbivanja u Crnoj Gori.

Štaviše, za očekivati je da će biti sve intenzivnije te da će obuhvatiti širi spektar ciljeva od onih koji su danas obuhvaćeni.

Koliko je SPC dominantna u društvenom i političkom životu Srbije? Kakve to posljedice ima i po samu Srbiju i po region?

AKRAP: Prema svemu sudeći, SPC pokušava ozbiljno uticati na političke i društvene procese ne samo u Srbiji, nego i u drugim državama, kao što su Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Istinska demokratija podrazumijeva odvajanje svjetovnog i duhovnog života i djelovanja. Vrijednosti koje zagovaraju hrišćanske crkve univerzalne su ljudske vrijednosti. Ali o njihovoj svjetovnoj misiji treba brinuti svjetovna vlast. Duhovna može izricati svoja mišljenja, iznositi svoje stavove, ali se ne smije miješati u procese donošenja političkih odluka. Ukoliko Srbija želi ići evropskim putem, to pitanje mora biti riješeno na način kako je to definisano u EU: potpuna sloboda vjeroispovijesti, ali, kako to i Biblija kaže “Bogu božje, caru carevo”.

U jednoj od Vaših analiza o savremenim hibridnim prijetnjama naveli ste da se svijet nalazi u digitalnom hladnom ratu i da je sajber prostor novo ratno poprište na kojem će se u bliskoj budućnosti voditi svi savremeni sukobi…

AKRAP: Ta se analiza temelji na modernim sukobima i ratovima koji su obilježili kraj 20. i početak 21. vijeka. Moderna tehnologija stvorila je uslove prema kojima nema potrebe slati vojsku i oružanu silu kako bi se neki cilj pokušao napasti. Napadi na susjedne, ali i znatno udaljene ciljeve, mogu se voditi i iz udobnosti vlastite sobe. I to napadi kod kojih se ulažu minimalna sredstva, a koji mogu prouzrokovati strateške posljedice. Ne mislim samo na različite oblike malicioznih računarskih programa, nego i na brojne ozbiljne i masovne zloupotrebe društvenih mreža na kojima, kao pojedinci, ostavljamo ogromne količine ličnih podataka. Razvoj svijesti kod pojedinaca da se neodgovornim i neopreznim objavljivanjem brojnih osobnih podataka mogu nanijeti ozbiljne štete ne samo sebi i svojoj užoj okolini, nego i zajednici i društvu kojem pripadamo, jedan je od ciljeva koje na svojim predavanjima pokušavamo pokazati. Puno je, nažalost, primjera u ovih 20-ak godina kako je upravo sajber područje postalo pravo ratište i podloga iz koje agresori crpe svoju snagu kako bi ugrozili demokratiju, sistem vrijednosti, identitetske simbole, unijeli brojne i ozbiljne podjele u društvu i zajednici, nametnuli vlastitu volju napadnutim ciljevima bez skupog i sporog slanja oružane sile.

Kada se govori o hibridnom ratu, uglavnom se priča svodi na lažne vijesti, dezinformacije, spinovanje, manipulacije… Šta bismo sve morali znati i hibridnim prijetnjama?

AKRAP: Hibridne prijetnje uključuju cijeli spektar mogućih aktivnosti kojima se pokušava nametnuti volja napadača ciljanoj publici. Koja će se sredstva, metode, modeli u napadu koristiti zavisi od mogućnosti napadača, njegove procjene najefikasnijih djelovanja i vremensko-prostornog konteksta događaja. Dakle, sve zavisi od postavljenog cilja i ciljane publike. Kao što su gotovo sve ciljane mete različite, tako i napadi nijesu isti. Pored osnovnih modela uticaja na informacijske operacije koje spominjete, vrlo često se u hibridnim operacijama koriste i aktivnosti iz drugih “sektora” djelovanja, kao što su napadi na pojedine djelove kritičnih infrastruktura (energetske, ekonomske, finansijske, vodno-prehrambene, informacijsko-komunikacijske, saobraćajne… Iz toga proizlazi i definicija hibridnih prijetnji: koordinisana, usmjerena i usklađena djelovanja kojima se napada društvo/država, iskorištavaju ranjivosti demokratskog ustrojstva i institucija korišćenjem političkih, ekonomskih, vojnih, civilnih, bezbjednosnih, izvještajnih, energetskih, medijskih te informacijsko-komunikacijskih sistema i sredstava. Ono što posebno obilježava hibridne prijetnje jeste činjenica da one nikad ne prestaju nego da dolazi samo do promjene intenziteta njihove pojavnosti. Na kraju treba jasno reći: niti jedna država ne može se samostalno odbraniti od hibridnih napadača. U takvim slučajevima aktivna pomoć prijatelja i saveznika je od bitne i ključne važnosti kad je u pitanju sam o(p)stanak napadnutog cilja.

U Vašim analizama skrećete pažnju da će primarni cilj svih budućih neprijateljskih aktivnosti biti nastojanje napadača da “stvori stanje informacijske nadmoći u informacijskokomunikacijskom prostoru”. Koje će biti najkritične oblasti?

AKRAP: Donedavno se govorilo da informacija predstavlja snažno oružje, snažno sredstvo te da onaj ko ima informaciju ima i moć. To danas nije potpuno tačno. Takvo razmišljanje treba upotpuniti dodatnim uslovima: treba tu informaciju znati oblikovati i prilagoditi kako bi mogla proizvesti željeni učinak ako se koristi kao sredstvo napadnog djelovanja, treba postojati pouzdan i siguran komunikacijski kanal preko kojeg tom informacijom, uz potrebu prikrivanja njenog stvarnog autora, pokušavate uticati na određenu publiku. Takođe, trebate uzeti u obzir i izbor trenutka i konteksta djelovanja, kao i praćenja rezultata djelovanja informacijskog napada. Napadač koji uspije preuzeti kontrolu nad informacijom kojom napada, izborom komunikacijskog kanala koji koristi, vremena u kojem napada te praćenja rezultata svog djelovanja, došao je u stanje informacijske nadmoći. Tad napadač može upravljati napadnutim ciljem, a da taj cilj toga nije niti svjestan te donositi odluke koje idu u korist napadača, a ne nužno i napadnutog.

A kritične oblasti, odnosno infrastrukture?

AKRAP: Kad se spominju kritične infrastrukture nekog društva, države ili međunarodnih integracijskih organizacija, treba reći da sektori u kojima se one definišu nijesu ujednačeni i zavise od države do države. Međutim, može se reći da sve države imaju kritične infrastrukture unutar informacijsko-komunikacijskog, energetskog, vodno-prehrambenog sektora. Te su kritične infrastrukture i one su primarni cilj brojnih hibridnih napada već danas. U skoroj budućnosti, svaki će sukob početi i razvijati se upravo nekom vrstom napada iz spektra hibridnih prijetnji na te tri kritične oblasti. Međutim, treba znati da su kohezivni elementi neke zajednice ili naroda, te posebno identitetska pitanja, tradicionalni i dostignuti sistemi vrijednosti, trajni cilj operacija uticaja jer se slabljenjem, ili pak pucanjem tih kohezivnih veza napadnuti cilj dijeli, čime se olakšava manipulisanje.

DRŽAVA MORA OSNAŽITI INSTRUMENTE ZA BORBU PROTIV DEZINFORMACIJA

“Najopasnije su one dezinformacije koje ostanu i opstanu kao dio javnog znanja nekog društva, a nijesu prepoznate kao dezinformacije”. Ovo je Vaša ocjena. Kako se boriti protiv nečeg što i nije prepoznato kao problem? Šta je sa društvenim mrežama?

AKRAP: Dezinformacije se teško mogu suzbiti kao takve jer je upravo moderna informacijsko-komunikacijska tehnologija stvorila uslove prema kojima čitaoci vijesti više nijesu samo pasivni promatrači, nego vrlo često imaju ulogu aktivnih stvaralaca vijesti. Prema mom mišljenju, postoje dva temeljna nivoa mogućeg djelovanja u suzbijanju širenja i uticaja dezinformacija, kao i njihovog prepoznavanja i raskrinkavanja. Prvi je jačanje svijesti kod primaoca informacija da nije uvijek sve onako kako je neko negdje napisao da jeste. Treba znati čitati informacije, treba ih znati stavljati u pravilan i tačan kontekst, treba znati provjeriti autentičnost, pouzdanost, vjerodostojnost i relevantnost autora. Treba znati, ali i htjeti provjeriti pročitani sadržaj, uporediti ga s drugim nezavisnim izvorima, provjeriti potpunost i istinitost informacije. Treba i znati, što je izuzetno važno, čitati između redova. Jer, na takav način, posebno kad se radi o agresivnom tipu informacija/ vijesti koje podstiču društveno neprihvatljiva, agresivna i negativna raspoloženja i djelovanja, može se pretpostaviti ko u stvari stoji iza objavljenih vijesti. Time se može utvrditi i ko je stvarni autor i koje su stvarno namjere onoga ko je takve informacije plasirao u javnost.

Konstatujete da prosječni primalac vijesti ne može uvijek biti u stanju da prepozna dezinformacije. Šta je u tom slučaju obaveza države?

AKRAP: Država mora stvoriti i osnažiti instrumente kojima se to može napraviti te izvijestiti javnost o pojavi dezinformacija. Međutim, tu dolazimo do bitnog uslova: građani moraju imati povjerenje u svoje institucije i u njihovu objektivnost i istinitost. Pogledajte primjer u baltičkim državama, gdje su pojedine države razvile upravo takve sisteme prepoznavanja, ali i upoznavanja javnosti s dezinformacijama koje dolaze iz proruskih krugova. Lično, uvijek prvo pročitam ko je autor, pa tek potom krenem čitati šta piše ako pomislim ili pak ako znam da je autor relevantan, objektivan i vjerodostojan. I tu dolazimo do ključnog instrumenta u borbi protiv dezinformacija. Vaspitanje, obrazovanje i učenje kao trajni proces razvoja pojedinca unutar zajednice.

Kina i Rusija digitalni suverenitet grade na nedemokratskim načelima

Kako obezbijediti digitalni suverenitet, a da to ne bude izolacionistički model kao što je u Kini i u Rusiji?

AKRAP:  Iako to na prvi pogled izgleda paradoksalno, samo snažnijim angažovanjem u daljnjem razvoju ljudskih prava i sloboda, jačanju odgovornosti prema vlastitim pravima i obavezama kao građana i pripadnika neke zajednice i društva, jasnom zakonodavnom regulacijom na nacionalnom i međunarodnom nivou o definisanju pravila ponašanja i djelovanja u sajber prostoru, jasnim određenjem prema onima koji dokazano svjesno šire dezinformacije ili na neki drugi način napadaju pojedine ciljeve djelovanjima iz spektra hibridnih prijetnji, mogu se postići željeni ciljevi. Kina i Rusija vlastiti digitalni suverenitet grade na potpuno nedemokratskim načelima kojima se mi u EU, kao i oni koji namjeravaju pristupiti u EU ne smijemo voditi. Dugoročno održivi i stvarni suverenitet se ne postiže silom.

12

avatar
1000
10
2
0
 
12
AlfaMAKANJAd.b.OktopodStipe
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
MAKANJA
Gost
MAKANJA

Nema ti priče gosin Akrep…😂🙏

d.b.
Gost
d.b.

E daleko bilo….

Stipe
Gost
Stipe

Jesu li maliciozni izazovi kada režimski mediji ne izvještavaju o protestima, a i kad izvijeste onda umanje po nekoliko puta broj prisutnih, iako svako vidi da su ovo najmasovniji protesti u istoriji Crne Gore? Kako da se zaštitimo od ovog hibridnog rata Vlade i lažnih vijesti režimskih medija koji obmanjuju javnost i pokušavaju da sakriju opštenarodnu pobunu protiv diktature? Molim… Više »

Oktopod
Gost
Oktopod

Nijesam znao da se popovi spc ovako rano bude.Stvarno imaju volje da napadaju CG,mora se priznati.Dok im ne isteknu boravisne dozvole,a onda via Lajkovac!

Alfa
Gost
Alfa

Samo da tebi nije tijesno…

KapetanRitzudis
Gost
KapetanRitzudis

Muka ce biti na izbore bogo mi,znate vi to dobro.

Oktopod
Gost
Oktopod

Muka za vas…

Velja gora
Gost
Velja gora

Uvazeni gospodine
Kako klasifikujete upotrebu narko para u.kupovini ljudskih dusa u predizbornim danima , koje ukljucuju kupovinu licnih karata ,placanje avio karti i dnevnica za potrebe odrzanja vlasti koja nas vodi u prosvecene Evroatlanske integracije ?

Lovcenska
Gost
Lovcenska

Bez brige, kod nas postoje samo dvije opcije, jedna ” kralj nikola na umoru….” i druga ” kralj nikola ukra…..” ! I jednu i drugu su smislili komunisti u raznim fazama transformacije ! Kod nas nije moguca gradjanska opcija, smatra se suvise mlakom !

Staxe
Gost
Staxe

Hibridan text,nema šta…

Peđica desetar
Gost
Peđica desetar

Hibrid A Krap?

Onajkojizna
Gost
Onajkojizna

Ja mislim da je opasnije za ovu državu i ovaj narod pa samim tim i za naše biračko tijelo, kriminal i korupcija u ovoj državi,zatim visoka nezaposlenost,propadanje i sunovrat naše ekonomije,a zašto je u prvom redu odgovorna ova vlast ,nego pokušaj paljenja naše zastave u stranoj državi a od čega se od strane ovog provladinog medija a i ove vlasti… Više »

Send this to a friend