Politika

Kalezić: Nije vrijeme za popis i pitanja o vjeri i naciji

U vremenu ovolikih tenzija u Crnoj Gori nema potrebe za organizovanjem popisa stanovništva, već ga treba odložiti, ocijenio je izvršni direktor NVO “Queer Montenegro” Danijel Kalezić u jutarnjem programu Gradske televizije “Rujna zora”.

“Popis imamo kad organizovati i ne moramo da pitamo u njemu ni za vjeru ni za naciju. Nema potrebe davati novo oružje ljudima koji žele da zloupotrijebe popis za nove podjele u društvu. To možemo pitati na narednom popisu ako ima volje da se ove tenzije umire. Ako nema, to je druga stvar”, kazao je Kalezić.

U susret 9. Prajdu, koji će se u Podgorici održati 16. oktobra, apelovao je na sve da se vakcinišu protiv Covid-19.

Prajd će biti organizovan u skladu sa epidemiološkim mjerama a na koji način znaće se, dodaje, nakon novih mjera koje će nadležni donijeti 10. oktobra.

“Plan je da bude veselo i u duhu prajdova prije korone, ali i da zadrži jednu dozu protesta jer i dalje moramo da se borimo za naša ljudska prava”, rekao je Kalezić.

Od prvog Prajda 2013. godine se, kaže, dosta toga promijenilo.

“Te godine na ulicama Podgorice aktivistima i učesnicima prajda život je bio ugrožen, a nakon toga prajd je počeo da obavlja svoju funkciju i ono zašto je i organizovan. Konkretno, 2013. imali smo okvirno 96 privedenih osoba koje su istovremeno učinile 5-6 krivičnih djela, tužilaštvo je odbacilo polovinu i na kraju nijesmo imali nijednu krivičnu prijavu”, prisjeća se Kalezić.

Imali su, dodaje, prekršajne prijave od kojih je 10 odsto kažnjeno sa 50 eura.

“Nakon što smo iznijeli u javnost te podatke, već naredne godine došlo je do promjene u postupanju tužilaštva. Imali smo povećanu vidljivost iz godine u godinu, a svakim novim prajdom otvarali smo nova polja u odnosu na naša ljudska prava”, kazao je Kalezić.

Prajd je, navodi, doveo i do decentralizacije borbe protiv homofobije i transfobije sa Podgorice na ostale gradove.

“Danas imamo Kotor koji je na zvaničnoj mapi gradova koji imaju politike usmjerene na proaktivne mjere u odnosu na ljudska prava LGBT osoba. Dobili smo i Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, ali sve je to još početak. Nadamo se da će se taj proces nastaviti sa Zakonom o rodnom identitetu, koji se odnosi na osnovna ljudska prava trans osoba, i u odnosu na LGBT zajednicu u smislu vidljivosti, osnaživanja, oslobađanja, emancipacije ljudi i osvješćivanja da ne postoji razlog zbog kojeg svoj život trebamo da podredimo bilo kome u smislu da ga živimo neslobodno”, zaključio je Kalezić.

Send this to a friend