Niko do sada nije rekao da promjene u tužilaštvu nisu neophodne, sporni su samo modaliteti, a o tome moramo da se dogovorimo kao društvo, kazao je danas na javnoj debati o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. On tvrdi da je Kabinet predsjednika države iskazao interesovanje za konsultacije. Prema riječima Abazovića, dijalog oko izbora vrhovnog državnog tužioca mora da počne što prije.
On je kazao da je na prethodnoj debati čuo dosta konstruktivnih prijedloga, ali da je ostala jedna dilema.
“Jedna dilema koja je ostala a koja bi danas možda mogla da se otvori jeste da u ovoj kompoziciju Tužilačkog savjeta pet -pet- jedan, da se u toj kompoziciji jedno mjesto ili eventualno dva biraju na osnovu tijela koje nije u sklopu Skpuštine. Nisam čuo nikoga da ima šta protiv promjena u Tužilaštvu, da im postojeće stanje odgovara. Ogromna većina ljudi koja se uključivala u debatu je rekla da su nam potrebne promjene u Tužilaštvu. Sada se moramo dogovoriti koji su to modaliteti”, navodi Abazović.
Bio bi, ističe, srećan da Crna Gora ima “packe” Evropske komisije, ali da kaže da je za godinu tužilaštvo nešto uradilo.
Za dekana Fakulteta za evropske i državne studije Đorđija Blažića neophodna je reforma svih državnih institucija, ne samo tužilaštva.
“Normativno, institucijalno i kadrovi-ljudi. Tu imamo probleme”, ističe Blažić.
“Imamo zakonodavni okvir. A mi imamo dva zakona koji regulišu isti organ – SDT… Mi nemamo riješene elementarne statusne stvari, ja ne znam koji status ima Tužilački organ
On zamjera tome što ne zna koji status ima Tužilački savjet.
“On ima elemente organa upravljanja, nadzornog upravljanja, ali nema status. Imamo tužilački savjet koji je u bestežinskom stanju”, navodi Blažić.
Struktura tužilačkog savjeta je, prema Blažiću, isto sporna.
“Jesu li tužioci javni funkcioneri? Imate ustavni konflikt interesa da tužioci ne mogu da budu nosioci drugih državnih funkcija”, navodi Blažić.
Ističe da je ključni problem svih zakona ko vrši nadzor.
“Otvara se pitanje da mi imamo tužilaštvo koje samo sebe kontroliše. Mnogo toga je pred vama, gospodo, neka vam je Bog u pomoć. Ovo što mi radimo ovdje je nužna mjera da se gasi požar”, poručuje Blažić.
Rukovoditeljka Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Vanja Ćalović Marković ne razumije ko je predlagač zakona-Vlada ili poslanički klubovi.
Na to je Abazović kazao da su ovo konsultacije.
“Ako Vlada bude predlagač, biće organizovana javna rasprava, a ako bude parlament, oni nemaju obavezu”, ističe Abazović.
Ćalović Marković zamjera i na načinu organizovanja javne rasprave i tome što su odluke donošene iza zatvorenih vrata.
“Vrh tužilaštva mora da ide, kompletan. Postupak smjene mora biti legitiman”, istakla je Ćalović Marković.
To što nema odgovornosti u Tužilaštvu je , naglašava, velki problem.
“Znamo da ovi ljudi moraju da odu, ali vas molim da to uradite u skladu sa standardima, da svi postupci padnu u vodu”, kazala je Ćalović Marković, dodajući da smo “do debate došli zbog pritiska javnosti”.
Ćalović Marković naglašava da jedva čeka dan kad ti ljudi neće biti na tim funkcijama, i dodaje, da je sreće sami bi podnijeli ostavke.
Ključno je pitanje načina na koji će tužioci da idu.
“O ovakvim bitnim stvarima je ključno da se odluke ne donose iza bilo kojih zatvorenih vrata. Ako to bude urađeno na način koji nije legitiman, posljedice će biti katastrofalne” , ističe Ćalović Marković.
Prema njenim riječim,a neće ništa pasti sa neba.
“Rješenje je da se pogledaju neka iskustva, da vidimo kako ovo da riješimo… Važno je da čujemo stav Vlade. Je li ovo predlog Vlade ili poslaničkih klubova? Ovo mora biti prijedlog Vlade sa kojim trebate da izađete pred poslanike”, poručila je ona.
I predsjedniku Udruženja pravnika Crne Gore Branislavu Raduloviću je sporno čiji je ovo prijedlog, ukazujući da to treba da bude stav Vlade.
“Neophodno je da Vlada utvrdi Nacrt zakona i organizuje javnu raspravu. Da li će to biti 20 do 40 dana, na njoj je. Debata ne može biti zamjena za javnu raspravu”, istakao je Radulović.
Sve se, kaže on, vrti oko člana 6.
“Znamo šta je namjera. I ona nosi određeni stepen opasnosti. Ne pada snijeg da sakrije brijeg , već da prekrije član 6. Ne može sastav Tužilačkog savjeta da proglasi predsjednik skupštine”, ističe Radulović.
Radulović predlaže da se predstavnici akademske zajednice povuku, a da političari postignu društveni dogovor i izaberu VDT tropetinskom, ili dvotrećinskom većinom.
Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić tvrdi da je parlamentarna većina pisala Nacrt zakona i da ništa nije rađeno iza vrata.
“Ovdje je riječ o čisto političkom pitanju. Legitimno je naše pravo da preuzmemo odgovornost” , ističe Milačić.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bojan Zeković kaže da je ovo privatni tekst.
“Raspravljamo o nekom, maltene, privatnom dokumentu. Ovo je Mandićev ili DF-ov zakon kojem vi advokatišete, a cilj je konfrontacija sa stavovima VK. Suština je da dobijemo zakon koji ne služi samo ovoj vladi i da služi obračunu sa tužilaštvom. Personalne promene su neophodne”, naglasio je on.
Prema riječima profesora Nebojše Vučinića ovo je složeno kompleksno, ustavno, sistemsko, pravno pitanje, pitanje primjene, koje se ne može rješavati preko koljena.
“Očekivao sam od Vlade da ovo pitanje bude na dnevnom redu u januaru i da već bude završeno, i zakon o porijeklu imovine je isto trebao da bude prvi na dnevnom redu. Ovo je za gašenje požara, iznuđene su urgentne mjere. Ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da pređemo preko prijedloga Venecijanske komisije. Ne kažem da moramo sve da prihvatimo”, rekao je on.
Vučinić je za to da se poveća broj pravnih eksperata u Tužilačkom savjetu.
On kaže da je svom školskom drugu Ivici Stankoviću kazao da tužilaštvo ne radi kako treba, i naglasio da postojećim zakonom postoji sijaset razloga zbog kojih tužioci mogu da budu smijenjeni.
Izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović smatra da će se Crna Gora ukoliko ne prihvati mišljenje VK, suočiti sa ozbiljnim posljedicama.
Abazović je rekao da je opravdana kritika ljudi koji nisu došli na prošlu debatu jer nijesu imali dovoljno vremena da se pripreme i zbog toga im se izvinio.
Vlada je danas organizovala drugu otvorenu debatu na temu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, na kojoj se razmotra radna verzija Nacrta, a sve, kako kažu, u cilju dobijanja konkretnih prijedloga i unapređenja radnog teksta.
Na drugu otvorenu debatu pozvani su i predstavnici parlamentarnih političkih partija, predstavnici civilnog sektora, ambasadori Kvinte, predstavnici međunarodnih organizacija sa sjedištem u Podgorici, predstavnici stručne javnosti, profesori prava i predstavnici Državnog tužilaštva.
Slađana Đukanović
