Krajnje je vrijeme za donošenje zakona o vjerskim zajednicama

Direktor Medrese u Tuzima Fuad Čekić je ocijenio da je krajnje vrijeme da se donese zakon o slobodi vjeroispovijesti i položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori, i smatra da ovo pitanje ne treba politizovazi već ga treba konkretizovati u rješavanju pravnih stvari koje se tiču vjerskih zajednica, a ne izlaziti iz toga okvira.

<<<Šta donosi inovirani Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti<<<

On u izjavi za CdM naglašava da se ne može uvijek govoriti o tome da li neki zakon u potpunosti odgovara nekoj vjerskoj zajednici ili ne.

<<<Crkveno pitanje je goruće u Crnoj Gori, DF i Demokrate ne znaju šta je građanska država<<<

“U zakonu ima i onih pozitivnih rješenja i onih za koje smo smtarali da mogu možda biti više detaljisani, čisto da bi zajednice znale u kojem pravcu da se kasnije definišu i tako dalje. Ono što je pozitivno jeste prije svega donošenje zakona. Mislim da je krajnje vrijeme za donošenje zakona, da je prošao jedan dug period i da je postojala velika pravna praznina koje je davala i neku haotičnost unutar vjerskih zajednica u samom njihovom djelovanju”, smatra on.

U tom djelovanju, po mišljenju Čekića, se nije znalo šta spada a šta ne spada u nadležnost vjerskih zajednica. Prema njegovim riječima ono što je najveći problem bio jeste što su uglavnom vjerske zajednice do sad prepoznavane kao nevladine organizacije, kao udruženja.

“Ipak, ovaj zakonski okvir će dati jedan poseban pravni položaj vjerskim zajednicama i sama ta činjenica čini ovaj zakon posebnim i značajnim. Veoma važna stvar je što sad polako postepeno dobijamo tačne adrese gdje treba da se obratimo u slučaju registrovanja odnosno evidentiranja vjerskih zajednica, kao i ko može da registruje vjerske zajednice”, rekao je Čekić za CdM.

On napominje da u Crnoj Gori ima veliki broj vjerskih zajednica koje su registrovane, koje djeluju formalno, ali da u suštini i ne postoje jer nemaju dovoljan broj vjerskih pripadnika. Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je u skupštinskoj proceduri je definisao i tu oblast.

“Tako da kažem u dijelu registracije i prepoznavanju djelovanja vjerskih zajednica ovaj zakon daje poprilično jedan solidan okvir za funkcionisanje, jedan okvir koji je zastupljen i u ostalim državama i tu ništa novo nismo očekivali”, primjećuje Čekić.

On naglašava da je Islamska zajednica u Crnoj Gori tražila da se prepozna kontinuitet vjerskih zajednica.

“To su one zajednice koje su vjekovima postojale ovdje, koje su izgradile ovo društvo i državu, a to ovaj tekst zakona to ne prepoznaje. Ono što je dobro regulisano jeste funkcionisanje vjerskih škola, nađeno je dobro rješenje i kad su u pitanju regstracije/neregistracije vjerskih zajdenica. Zajednica može funkcionisati i da nije registrovana”, pojašnjava on i dodaje da će registrovane zajednice dobijati određene benefite, što znači da država nije isključila mogućnost i onih koji ne žele da se registruju.

“Ono što je Islamska zajednica tražila u pogledu imovne je bilo detaljisane člana koji se odnosi na imovinu u smislu nekih konkretizacija koje ne bi ostavljale široku normu za tumačenje u tom dijelu, pogotovo u onom dijelu stava 2 koji se odnosio na izgradnju objekata iz prihoda građana do 1918. godine”, istakao je Čekić.

Naveo je da je Islamska zajednica tražila da se u ugovoru prepozna i zaključeni ugovor koji su zaključile zajednice.

“Zakon je dao mogućnost zaključivanja takvih ugovora, što znači na neki način da je konvergirao ugovore koji već postoje sa nekim vjerskim zajednicama. Nažalost te vjerske zajednice nisu uspjele da postignu kompromis u pregovorima. Očekivali smo detaljisanje u jednom dijelu, možda će to u skupštinskoj proceduri naknadno biti još propitivano, a to su oni dijelovi koji se tiču oslobađanja od poreza, odnosno više detaljisanje toga člana nego neko novo preformulisanje, jer mislimo da to olakšava kasnije funkcionisanje i državnom aparatu i vjerskim zajednicama da tačno znaju na koji način trebaju funkcionisati, koja su njihova prava, slobode, koje su njihove granice”, pojasnio je detaljnije direktor Medrese.

Generalno u načelu, kako on ističe, zakon se dotakao svega onoga što je problematika vjerskih zajednica. To je dobra stvar zakona.

“Zakon je ipak, postavio neki pravni temelj ili okvir koji će se kasnije morati prepoznati u nekim drugim zakonima. Mišljenja smo da će ovaj zakon zahtijevati promjenu još nekih drugih zakona u nekom narednom periodu, jer je ovo zapušten pravno društveni prostor koji 40 godina nije regulisan i mislim da će ostali zakoni polako morati da se usklađuju sa tekstom zakona koji će se izglasati. Sve u svemu vrijeme je konačno bilo da se pristupi ovome pitanju. Lično smatram da ovo pitanje ne treba politizovazi već se treba konkretizovati u rješavanju konkretno pravnih stvari koje se tiču vjerskih zajednica, a ne izlaziti iz okvira toga”, zaključio je u izjavi za CdM Fuad Čekić.

Skupštinska rasprava o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti zakazana je za 24. decembar.

A. Obradović