Krivokapić: Snaga simbola je u emociji, ne u sili zakona, javna osuda je najteža kazna

Snaga državnih simbola je u emociji, a ne sili zakona, poručio je predsjednik SDP-a, Ranko Krivokapić, komentarišući izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti.

Naime, predviđeno je da će onaj ko ne bude ustao za vrijeme intoniranja crnogorske himne platiti kaznu između 300 i 2.000 eura.

“Snaga simbola je u emociji, a ne sili zakona. I ta snaga je ostala dominantna i ne treba je slabiti, tjeranjem minorne grupe ljudi u Crnoj Gori, koji bi time dobili na značaju”,  naveo je Krivokapić.

Lider SDP-a je kazao i da nije bilo lako doći do državnih simbola.

„Bio sam prijatno iznenađen kako su ti simboli brzo postali dominantno prihvaćeni od čitave Crne Gore“ , naveo je lider SDP-a i dodao da je nesporno da se simboli štite i snažnije u mnogim državama koje imaju slične probleme.

“Mislim i mislio sam da ne treba onu manjinu, koja još uvijek ne prihavata neke od tih simbola činiti važnom za Crnu Goru. Oni su minorna manjina, kojoj ne treba dati snagu zakonskim gonjenjem. Njihova najteža kazna će biti javna osuda, javni moral i zajedništvo u Crnoj Gori”, istakao je Krivokapić.

On kaže da je Crna Gora imala tradiciju u kojoj je javna osuda teža od zakonske kazne.

“Nije vas mogao nijedan zakon osuditi kao zajednica, ako ste protiv nje”, naveo je Krivokapić i dodao da onima koji ne poštuju simbole, ne treba davati snagu sankcijama.

“Bolji način je ostaviti to javnoj osudi, nego ih utjerivati na silu u lojalnost zajednici”,naglasio je Krivokapić.

Socijaldemokratska partija Crne Gore organizovala je danas press konferenciju povodom predstavljanja kampanje koja se bavi pitanjem odlaska mladih iz Crne Gore kao i predloga aktivne razvojne populacione politike za unaprijeđenje života ljudi i izgradnju miroljubivih društava okrenutih djeci i mladima.

Krivokapić je naglasio das smo se danas okupili oko projekta četiri zemlje uz snažnu podršku Laburističke partije.

“Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija, mladi ljevičari, zajedno su krenuli u projekat borbe protiv najteže posljedice ekonomsko – socijalne devastacije na Zapadnom balkanu a to je odlazak mladih. Mladih koji su najvažniji dio svakog društva, mladih koji su osnov i kritična masa za reformu u svakom društvu i mladih koji su budućnost svake države”, smatra lider SDP-a.

Istakao je da projekat koji zajedno sprovodimo ima višestruki značaj, da su isti problemi naših država.

“ Osnovna politička ocjena je zarobljenost tih država i mladi u tim državama i socijaldemokratske ideje u ovim državama hoće da, ne samo konstatuju ove slabosti već i da ponude rješenja.”

Odlazak mladih je vrh ledenog brijega koji pokazuje pogubnost svih problema u našem društvu.

Crna Gora je, nažalost, među tri najlošije zemlje po stopi nezaposlenosti mladih, među tri najgore zemlje u Evropi i po opštoj nezaposlenosti.

“Nevladina organizacija KOD je još prije više mjeseci snažno upozorila, za 25 godina smo izgubili 140.000 ljudi koji su pošli iz Crne Gore  To je jedna četvrtina onoga što imamo sad u Crnoj Gori.  I to je najveća osuda svih u Crnoj Gori. I vlasti i opozicije. I sadašnje vlasti i buduče vlasti. Nekada su odlazili nevoljnici zbog rata i nemaštine. Sada odlazi i najperspektivniji dio Crne Gore, obrazovani mladi ljudi. I sad se odlazi zbog niskoplaćenih poslova. Postajemo zemlja afričke strukture ekonomije. Odlaze jer nemaju vjeru, nemaju nadu u budućnost ove zemlje”, jasan je on.

Kad odlaze najobrazovaniji, oni, kaže lider SDP-a,  osjećaju da nema reda, zakona i razvoja koji može obezbjediti perspektivu. Nekada su odlazile glave kuće sad odlaze čitave porodice, a to znači da nema povratka.

“Za SDP će mjera uspješnosti ove države, bila i biće, zaustavljanje odlaska ljudi, ako dođe srećno vrijeme i da se oni koji su otišli vraćaju u Crnu Goru. I drugi imaju ovaj problem, I Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, ostali na Zapadnom Balkanu, ali nas najviše pogađa. Mi smo najmanji. Jedan kad ode iz Crne Gore je mnogo više nego jedan što ode iz ostalih država., jer smo zemlja malih brojeva. Posljedice po nas su teže”, smatra Krivokapić.

Voljela bi da je mogla ostati

Predstavnica Foruma mladih SDP Ivana Aničić je istakla da je rođena u Pljevljima.

„Živim u Podgorici. Kao velikom broju mojih školskih drugova i drugarica ostanak u Pljevljima nije bio opcija iako me za moj rodni grad, osim rodbinskih veza, vežu i emocije kakve svi osjećamo ka mjestu gdje smo proveli djetinjstvo”, naglasila je ona.

Poručuje – voljela bih da sam mogla ostati.

„Voljela bih da sam bila u prilici da u Pljevljima nađem posao i jednog dana zasnujem porodicu. Iste želje imale su i moje školske prijateljice koje mi se sada povremeno javljaju iz Dizeldorfa, Luksemburga i Njujorka. Te želje bi možda i mogle postati stvarnost za generaciju kojoj pripadam uz veliki rad i iskrena zalaganja za to da Crna Gora, u svakom svom regionu, postane država za sve njene građane”, kaže Aničić.

Odliv stanovništva sa sjevera

Predsjednik Foruma mladih SDP Emir Hadžimušović naglasio je da su oni tu jer imaju odgovor na problem koji pogadja naše sugradjane a kojim se ne bave adrese čija je to obaveza.

“Gradovi na sjeveru Crne Gore i ove godine bilježe odliv stanovništva, pa je za prvih pola godine u tom regionu razlika između doseljenih i odseljenih 1.125, u korist onih koji su otišli. Prema statistici, sa sjevera se dnevno u prosjeku iseli 10 građana.  Negativan migracioni saldo bilježi se u 13 od 23 opštine.  U definiciji, statistika je tačan zbir netačnih podataka. Greška u ovim podacima je što većina odseljenih lica nikad to nije registrovala administrativno, pa tako oni koji odu u inostranstvo ili drugi grad I dalje formalno imaju prebivalište u svojim opštinama”, isttiče on.

Stvarnu situaciju, dodaje,  najbolje možete vidjeti kada izađete u zimskim danima na ulice već pomenutih opština. Nažalost, viđećete puno gore stanje nego što ove cifre predstavljaju za vas.

“Osim toga, sjever Crne Gore ima problem zato što većinu odseljenih čine mladi ljudi koji bi svoju energiju trebali da ulažu u razvijanje svojih zajednica, pa nam tako u opštinama sa negativnim saldom ostaje prosječno staro stanovništvo, a samim tim je natalitet doveden u pitanje koji je I poslednjih 3 godine u većini ovih opština negativan”, naglasio je Hadžimušović

M.D.