Manipulacija pod maskom humora

Na politička i društvena dešavanja u Crnoj Gori, čak i na važna pitanja kao što su protesti ili izbori, mogu da utiču, i dijelom su, prema riječima sagovornika Pobjede, i uticale najposjećenije mim stranice. Riječ je o nepersonalizovanim profilima kreiranim na društvenim mrežama koji prenose određene poruke na satiričan i duhovit način, kroz parodiju, šalu ili neki oblik društvene, političke ili druge kritike.

Mimovi, kao najefikasnije sredstvo komunikacije u 21. vijeku, kombinovanjem prepoznatljivih, povezanih ili lako razumljivih slika sa kratkim i sažetim tekstom, imaju moć da korisnicima prenesu relativno složene ideje – gotovo trenutno. Sadržaj koji anonimni autori koji se kriju iza ovakvih stranica plasiraju je različit, a nerijetko se mim stranice prelivaju u trol – one koje namjerno plasiraju netačne informacije.

Analitičarka medija u CeMI-ju Milica Zrnović ističe za Pobjedu da su u okviru istraživanja koje je napravila ta NVO primijetili da su mim stranice zbog njihovog neformalnog načina komunikacije i „zabavnog“ pristupa određenim društveno-političkim pitanjima stvorile veliku bazu pratilaca za kratak period, te izazvale veliki broj interakcija kod korisnika, što svjedoči o uticaju koji imaju ove stranice u onlajn prostoru.

“Korišćenje tehnologija, posebno društvenih medija u političke svrhe je trend koji primjenjuju politički subjekti širom svijeta. Evidentan je porast broja političkih kampanja koje se baziraju na upotrebi raznih alata dostupnim na internetu kako bi se doprlo do većeg broja građana, odnosno birača. Jedan od načina je kreiranje i korišćenje stranica i grupa na društvenim mrežama (posvećene zabavi, kulturi ili zajednici) koje, bez otkrivanja svojih autentičnih ciljeva, dijele sadržaje kroz koje promovišu određeni politički narativ, a samim tim utiču i na političko mišljenje građana”, pojašnjava Zrnović.

Dodaje da ima opasnosti od ovakvih stranica u politički osjetljivim vremenima.

“Konkretno, kada su u pitanju ovakve stranice, glavne izazove predstavljaju manipulacije poput stvaranja iluzije masovne podrške ili popularnosti određenih subjekata radi ostvarivanja, odnosno pridobijanja prave podrške, te širenje dezinformacija/lažnih vijesti/pogrešnih informacija. Ovo sve može imati za posljedicu uticaj na birače i njihovo pravo na slobodan i informisan izbor”, smatra Zrnović.

U mnoštvu stranica koje objavljuju problematični sadržaj ističe se nekoliko njih koje nerijetko šire uvredljivi govor ili etiketiraju pojedince – piše u analizi koju je sproveo Institut za medije ove godine a čija je autorka Milica Bogdanović.

Mreža za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM), kroz projekat „SNAŽNI – mediji bez mržnje i dezinformacija“, koji finansira Evropska unija, a u Crnoj Gori ga sprovodi Institut za medije, odlučila je da analizira političko-ekonomske aspekte različitih tipova medija i komunikacijskih praksi koji kreiraju i šire govor mržnje, dezinformacije i propagandu.

U dokumentu Bogdanović navodi da sagovornici iz stručne javnosti ukazuju na problem širenja govora mržnje, dezinformacija i propagande na društvenim mrežama.

“Istraživanja organizacija civilnog društva pokazuju da su posebno u periodu pandemije korona virusa društvene mreže bile podrška dezinformatorima. U mnoštvu stranica koje objavljuju problematični sadržaj ističe se nekoliko njih koje nerijetko šire uvredljivi govor ili etiketiraju pojedince. To su, na primjer, Fejsbuk stranice poput Starog liberala78, Nemojmo politizovati proteste79, It was very unpleasant/Psalam 11880, Dnevna doza crnogorskih dubioza81, Milonegro. Te stranice civilni sektor prepoznaje i kao učesnike u kampanji dezinformisanja koja je organizovana povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. One su dijelile tzv. mim sadržaj gdje se „karikaturalnim pristupom poruka kompresuje i bez kritičkog sagledavanja daje na konzumaciju, i služile koordinaciji protesta“, navela je Bogdanović.

Ona dodaje da je sadržaj na ovim stranicama usmjeren protiv javnih ličnosti – političara i civilnih aktivista protiv kojih se vodi kontinuirana kampanja praćena vizuelnim sadržajem i tekstom koji sadrži uvredljive poruke.

“Nerijetko se na ovim stranicama nađe i govor mržnje usmjeren protiv etničkih manjina i žena. Takav primjer dogodio se pred kraj prvog talasa pandemije korona virusa kad je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić „preživio internet linč“ zbog svog imena i angažman,  pojašnjava autorka.

Kako ističe, ove Fejsbuk stranice u prosjeku imaju od sedam do 22 hiljade pratilaca.

“Njihove objave korisnici intenzivno dijele i komentarišu što povećava njihovu vidljivost na društvenim mrežama. U komentarima njihovih objava, koji se ne filtiriraju, dodatno se širi govor mržnje. Nije poznato koje organizacije/strukture stoje iza ovih stranica, u čijem su vlasništvu i kako se finansiraju. Prema mišljenju naših sagovornika, na osnovu sadržaja koji plasiraju može se prepoznati da dijele stavove i ideje dominantno desno orijentisanih opozicionih partija i interesnih grupa. Nije poznato da li ih neke partije ili interesne grupe plaćaju”, ističe ona u dokumentu.

Nijesu samo lajkovi i šerovi

Urednik poznatog satiričnog portala iz Srbije Njuz.net Marko Dražić, koji kao jedan od scenarista radi i na emisiji ,,24 minuta sa Zoranom Kesićem“, mim stranice vidi kao fenomen i navodi da je lijepo vidjeti da mlađe generacije imaju svoj način da se izraze, bilo da je riječ o humoru radi humora ili o angažovanom humoru koji treba da prenese neku poruku.

Prema njegovim riječima, ključno pitanje kod političkog uticaja je koliko će satirični sadržaj, u ovom konkretnom slučaju mimovi, motivisati ljudi da izađu na izbore ili na proteste, a ne samo koliko će njih udarati lajkove i šerove.

“Satiričan sadržaj ne može ništa da promijeni u društvu ako ne postoji neka politička snaga koja će biti nosilac nekih promjena. U svakom slučaju, mim stranice ne mogu da škode i ako je makar jedna apolitična osoba odlučila da se uključi u političku borbu zahvaljujući nekoj mim stranici i to je neki rezultat”, smatra Dražić.

Govoreći o sve većem uticaju mim stranica, Dražić navodi primjer u Srbiji, kada je predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić okačio na Instagram nalog svoju fotografiju na kojoj drži majicu koju je dobio na poklon od najpoznatije srpske mim stranice ,,Neguj mo Srbski“.

“Političari često pokušavaju da ispadnu kul, pogotovo u želji da se dopadnu mladima, tako da će vjerovatno sve više željeti da se približe i ljudima koji stoje iza mim stranica, ali nijesam siguran koliko im takve stvari pomažu ako se rade planski, kao dio neke strategije. Mnogi političari još ne razumiju ni pisanje po Tviteru, a kamoli ono što će biti zabavno mimerima od dvadesetak godina”, zaključuje Dražić.

Kada je riječ o pokušaju prilagođavanja partijskih igrača mim sceni, određene političke strukture u Crnoj Gori su, prema viđenju Milutina Pavićevića, pokušale da utiču na birače putem mim stranice, ali su pokušaji, kako kaže, ,,slavno propali“.

“Ako pogledate mim stranice, vidjećete da se vrlo vjerovatno ne radi o organizovanom poduhvatu neke političke strukture, već o pojedincima (ili grupama pojedinaca) sa mišljenjima koja se u nekom trenutku poklapaju. Međusobni sukobi među tim stranicama jednako su prominentni kao i sukobi sa političkim organizacijama, a vrlo često se dešava da mim stranica ,,iz svih oružja opali“ po političkoj partiji za koju se do tog trenutka govorilo da je njen finansijski pokrovitelj. Vidni su pokušaji političkih partija da lansiraju ,,svoje mim stranice“ koje će sponzorisanjem objava i astroturfing (bot) taktikama popularizovati u predizbornom periodu. Ovi pokušaji mogu se kod nas okarakterisati kao umjereno do potpuno neuspješni”, navodi Pavićević.

U opsegu onoga što je kod nas prisutno, sagovornik ocjenjuje da su stranačke (owned media) mim stranice od javnosti brzo identifikovane kao neiskrene.

“Njihov doseg i efikasnost završavao se na partijskim aktivistima i već postojećim simpatizerima, što ih je eventualno učinilo efikasnim u motivisanju postojećeg članstva, ali ne i u efektnom plasiranju ideja ka potencijalno novim članovima. Zato su svedene na manje učinkoviti ekvivalent: upaljače i hemijske olovke sa odštampanim imenom partije”, smatra Pavićević.

Iako mim stranice nijesu nešto što je ekskluzivno za naše podneblje, specifičnost našeg tržišta, prema riječima Milutina Pavićevića, učinila je da one postanu popularnije i uticajnije nego na Zapadu.

“Anastasija Denisova sa Univerziteta u Vestminsteru vuče odličnu paralelu nazivajući mimove ,,fast-fud medijima“. Mim je u tom svijetlu burek ili hamburger i svako zna da nije zdravo doručkovati, ručati i večerati samo to. Tradicionalni mediji, nažalost, ne samo da gube bitku u komunikaciji toga koliko je balansirani obrok bitan za zdravlje, već gube i PR bitku da objasne širim masama da je ono što oni nude balansirani obrok, a ne nešto gore od brze hrane (što bi mim stranice rekle: splačine), slikovito pojašnjava Pavićević.

Trolovanje, botovi i viralnost

Ako je već razjašnjeno što je to mim, kako se kreira i ,,konzumira“, potrebno je razjasniti i neke prateće pojmove koji uporedo egzistiraju, poput trol, bot, viralno…

Analitičarka medija u CeMI-ju Milica Zrnović pojašnjava da trolovanje podrazumijeva namjerno ometanje komunikacije koja se odvija preko interneta.

“To obuhvata namjerno iznošenje netačnih informacija, potpirivanje neargumentovanih rasprava, vrijeđanje po bilo kom osnovu, kao i ostale vidove provokacija kako bi se izazvale reakcije i komentari”, kaže ona.

Botovi su, pojašnjava, softverski roboti/agenti koji su programirani da samostalno radne na internetu često oponašajući ljudsku aktivnost na društvenim mrežama, pa je korisniku sa druge strane mreže teško utvrditi da li je to nalog kojim upravlja ljudsko biće ili je automatizovan.

“Pojam se koristi da označi i osobe koje kreiraju lažne profile na društvenim mrežama putem kojih popularizuju svoje stavove i interese, a napadaju one sa kojima se ne slažu,  pojašnjava sagovornica.

Zrnović dodaje i da pojam „viralno“ označava nešto što je popularno ili modernim jezikom rečeno „zarazno“, te da su na internetu i društvenim mrežama, viralni postovi sadržaji koji su u kratkom vremenskom periodu ostvarili veliki broj lajkova, pregleda i šerova, te na taj način postali izuzetno popularni.

Viralnost se najčešće postiže koristeći video zapise, slike i live opciju (snimanje uživo).

Moć prikazana u brojkama

Na dan izbora u Crnoj Gori – 30. avgusta mim stranica „Nemojmo politizovati proteste“ ostvarila je čak 15.739 interakcija, a u periodu od 23. avgusta do 22. septembra ostvarila je 83.500 interakcija na Fejsbuku, pokazuju podaci do kojih je došla Pobjeda.

U tom periodu, najveći broj interakcija ostvarila je stranica „It was very unpleasant/Psalam 118“ – čak 483.900 i imala 4.200 šerova.

Kada je u pitanju broj interakcija po objavi, stranica „МИМистарство оностраних послова“ ima 610, „It was very unpleasant/Psalam 118“ 556, a Nemojmo politizovati proteste 283.

Veliki broj dijeljenja i interakcija u ovom periodu doveo je i do značajnog porasta publike ovih stranica u vremenu predizborne kampanje i izbora pa je u periodu od 4. avgusta do 26. septembra stranica „It was very unpleasant/Psalam 118“ dobila 4.500 pratilaca, Nemojmo politizovati proteste njih 740, a МИМистарство оностраних послова 3.300.