Politika

Marković sa predstavnicima Evropskog pokreta i HRA: Zajedno do boljih rješenja

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković razgovarao je danas, u okiru inicijative Savez za Evropu, sa predstavnicima Evropskog pokreta u Crnoj Gori i Akcije za ljudska prava HRA o velikom broju pitanja važnih za napredak na putu evropskih integracija, saopšteno je iz Vlade.

“Razgovori koje vodimo u okviru incijative Savez za Evropu su konstruktivni i podsticajni. Vjerujem da ćemo zajedno doći do boljih rješenja u oblastima važnim za proces integracije u EU, ali i za snaženje društvenog i političkog ambijenta”, kazao je  Marković.

Na sastanku sa predsjednikom Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilom Radulovićem razmatrana su pitanja u vezi sa novim modelom pregovaranja sa EU, vladavinom prava, sa posebnim fokusom na borbu protiv korupcije, kao i sa saradnjom civilnog društva i Vlade.

“Poseban fokus stavljen je na predloge za jačanje ljudskih resursa i unapređenje politika za mlade”, navode u Vladi.

HRA: Vlada odgovorna za rješavanje problema, a mi smo spremni da pomognemo

O temama u vezi sa međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava detaljno je razgovarano na sastanku sa izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava Teom Gorjanc Prelević i njenim saradnicima.

“Razmijenjena su mišljenja i o određenim zakonskim rješenjima u oblasti pravosuđa, jačanju nezavisnosti i odgovornosti u sudstvu, unapređenju ambijenta za rad medija, te o aktivnostima u domenu tranzicione pravde kao i prava mentalno oboljelih lica. Na sastanku je razgovarano i o drugim pitanjima od značaja za vladavinu prava. Vlada Crne Gore će razmotriti dobijene predloge i zauzeti konkretne stavove u odnosu na njih”, dodaju u Vladi.

U HRA kažu da je njihova izvršna direktorica zaključila da je u odnosu na teme o kojima je razgovarano odgovornost na Vladi i ponovila spremnost da HRA doprinese rješavanju problema u oblasti poštovanja ljudskih prava.

“Pokrenuli smo temu Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i vjerskim zajednicama s aspekta međunarodnih standarda ljudskih prava. Dogovoreno je da HRA dostavi preciznije argumente i predloge i dogovorili se da o tome nastavimo razgovor”, naglasili su u Akciji za ljudska prava.

Istakli su i značaj primjene međunarodnih standarda slobode izražavanja i okupljanja u periodu prije izbora i naglasili nezadovoljstvo zbog zastrašivanja hapšenjem novinara, prekršajnog gonjenja i nesrazmjernog kažnjavanja zbog kritičkog izražavanja na društvenim mrežama, kao i zbog nezakonitog razrješenja predstavnika NVO iz savjeta RTCG i državnih agencija.

“Istakli smo da protiv takvog razrješenja država ne obezbijeđuje djelotvorni pravni lijek, a da u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o RTCG opet takva zaštita nije obezbijeđena, i da nije prihvaćen predlog HRA. Razgovarali smo o nedovoljno transparentnim javnim raspravama o zakonu o medijima i RTCG i amandmanima HRA i drugih NVO na Zakon o medijima, Zakon o RTCG i Zakonu o slobodnom pristupu informacijama koji nijesu prihvaćeni”, dodaju u HRA.

Obaviješteni su da je Ministarstvo javne uprave poslije toga ipak izradilo novi nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama za koji se sada čeka mišljenje Evropske komisije.

“Zatražili smo od Vlade da se kod državnog tužilaštva i policije založi za efikasnu primjenu preporuka Vladine Komisije za praćenje istraga napada na novinare i da se obezbijedi blagovremeno obezbjeđivanje ravnopravne zastupljenosti kandidata na izborima u informativnom programu javnog servisa. U pogledu mirnog okupljanja, pohvalili smo odluku Uprave policije da nastavi da obezbjeđuje litije”, ukazuju u HRA.

Kako navode, u odnosu na problem nedovoljnih garancija nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta dogovoreno je da HRA Vladi dostavi nacrt zakonske odredbe o kriterijumima nezavisnosti članova savjeta iz reda uglednih pravnika, kojom bi mogli biti dopunjeni postojeći zakoni.

“Ponovo smo kao problem istakli nepravilnosti u radu Sudskog savjeta u pogledu izbora sudija i predsjednika sudova i konstatovali da je Sudski savjet, posle podnošenja krivične prijave protiv njegovih članova, unaprijedio praksu”, ističu u toj organizaciji.

Prema njihovim riječima, u odnosu na nadležnost Vlade u oblasti tranzicione pravde razgovarali su o tome da Vlada još nije odgovorila na inicijativu HRA za donošenje zakona u Crnoj Gori o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika i zatvorenica Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, o raspoloženju u Vladi da se to razmatra, ali da im to u ovom trenutku nije prioritet.

“Apelovali smo na Vladu da razmotri mogućnost poravnanja sa žrtvama ratnih zločina čiji su tužbeni zahtjevi odbačeni zbog navodne zastarjelosti. Založili smo se ponovo za podizanje posebnih spomen obilježja za žrtve ratnih zločina. Istakli smo urgentnu potrebu deinstitucionalizacije osoba koje žive u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti i jačanje usluga podrške u zajednici mentalno oboljele”, zaključuju u HRA.

Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin, ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač Alekandar Drljević.

Send this to a friend