Marković: U svijetu nema primjera da poslanici četiri godine ne ulaze u parlament, a da u lokalni ulaze kroz prozor

Premijer Duško Marković kazao je tokom premijerskog sata da je Crna Gora uspjela da umanji socijalne i ekonomske posljedice tokom pandemije koronavirusa, te da će se boriti za domaću pamet i potencijal. Kada je riječ o trenutnom nivou obolijevanja u Crnoj Gori, Markovića zabrinjava činjenica da smo opet izloženi importaciji sa više strana i na još više lokacija nego u martu, kao i činjenica da je broj kontakata koje su oboljeli ostvarili veoma visok. Komentarišući neodržavanje Adria teniskog turnira u Crnoj Gori, Marković je istakao da država nije popustila pred zvučnim imenima i finansijskim korporacijama i da je ponosan na odluku koja je pokazala brigu prema zdravlju građana.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pita šta Vlada planira da preduzme u zdravstvenom i ekonomskom smislu da suzbije moguće posledice pandemije ukoliko dođe do novog talasa u Crnoj Gori.

Marković je kazao da nije poznato do kada će epidemija trajati, kakve će biti njene posljedice, niti kada će biti napravljena vakcina.

“Učinili smo sve da spriječimo širenje virusa i da ga eliminišemo. Uložili smo višemjesečni trud i značajna finansijska sredstva. Uspjeli smo da umanjimo ekonomske i socijalne posljedice. Nakon prvih hitnih mjera, poveli smo dijalog sa svim društvenim akterima povodom drugog paketa mjera čiji je bruto fiskalni efekat 75 miliona eura”, naveo je Marković.

Ponavlja da je Vlada pripremila treći paket ekonomskih mjera koji će imati razvojni karakter.

“Moramo očuvati postojeća i obezbijediti nova radna mjesta. Uvjeravam da ćemo se boriti i izboriti za domaću pamet i potencijal, ekonomski i svaki drugi, za svako radno mjesto sa kraja na kraj Crne Gore”, istakao je Marković.

On se osvrnuo na primjere neodgovornog odnosa pojedinaca koji predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva.

“Uložili smo danonoćni višemjesečni trud, rad, odgovornost i ogromna finansijska sredstva da sačuvamo zdravlje i živote građana. COVID 19 se, međutim, ponovo raširio importacijom iz Srbije zbog neodgovornosti nekoliko pojedinaca. Sa prisustvom na fudbalskoj utakmici u Beogradu direktno se može povezati klaster iz Budve koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem, dok se čak 31 slučaja u rožajskom klasteru sa širenjem u Bar, Ulcinj i Berane povezuju sa nedozvoljenim prekograničnim kretanjem u opštinu Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučaja ili 76 odsto”,ističe Marković.

Takođe, epidemiološko istraživanje je u toku za 12 novih slučajeva, sa sličnim indicijama unosa.

“Nauka je jasna oko jedne stvari, a to je da će u slučaju nepoštovanja mjera prevencije, a posebno fizičkog distanciranja, nošenja maski i higijene ruku, vrlo vjerovatno i moguće doći do ponovnog masovnijeg obolijevanja čak i prije jeseni, odnosno prije nego što smo očekivali. Kada je riječ o trenutnom nivou obolijevanja kod nas, ono što zabrinjava je činjenica da smo opet izloženi importaciji sa više strana i na još više lokacija nego u martu, kao i činjenica da je broj kontakata koje su oboljeli ostvarili – veoma visok. Posebno zabrinjava način na koji je došlo do istovremene importacije virusa koji ukazuje na nizak stepen kolektivne odgovornosti, ali i ličnog osjećaja opreza, i opasnosti od zaraze“, kazao je Marković.

O Adria turniru

Na opaske da je Crna Gora zabranila održavanje Adria turnira, te time sebi nanijela ogromnu štetu, Marković odgovara da je naša zemlja dozvolila održavanje, ali po uslovima NKT-a, što znači najviše 200 građana na javnom mjestu.

“Tvrdilo se da je Crna Gora napravila ozbiljnu grešku što nije dozvolila teniski turnir. Nije istina! Dozvolili smo, ali po pravilima NKT. I nijesmo htjeli popustiti pod zvučnim sportskim imenima i velikim finansijskim korporacijama. Rekli smo da je zdravlje građana na prvom mjestu. Danas smo ponosni na tu odluku”, naveo je Marković.

Kumulativni rast od 2007. 42,4 odsto, BDP je više nego dupliran, porasle su plate i broj zaposlenih

Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitao je premijera da li se izjave nekih ministara mogu shvatiti kao priznanje Vlade da je neoliberalni ekonomski model, koji vlast u kontinuitetu sprovodi od 1998. godine, doživio krah i doveo do ekonomske korupcije, siromaštva, ekstremne socijalne nejednakosti, dužničkog ropstva i sloma javnih finansija.

Marković je naveo da poslanik DF-a presuđuje neoliberalizmu kao malo ko u novijoj istoriji.

On je odbacio tvrdnje Medojevića o lošem ekonomskom položaju građana, pozivajući se na pokazatelje ekonomskih aktivnosti, kao i zaradama.

Naime, Marković je kazao da je od 2007. godine prosječni realni rast iznosio 2,8 odsto, dok je kumulativni rast iznosio 42,4 odsto, pri čemu je BDP više nego dupliran u odnosu na vaše ocjene o katastrofičnom stanju.

“U odnosu na Vaše ocijene o katastrofičnom stanju dohodak po glavi stanovnika je od obnove državne nezavisnosti povećan 2,2 puta, sa 3.539 eura na 7.888 eura prema preliminarnim podacima Monstata o nominalnom iznosu BDP-a za 2019. godinu. Prosječna neto zarada je u istom periodu porasla sa 282 eura na 515 eura, dok je broj zaposlenih prema administrativnim podacima porastao sa 150 hiljada u 2006. godini, na više od 203 hiljade u 2019. godini, što je prosječni rast od 35 odsto”, kazao je Marković.

Od zemalja u regionu, Crna Gora, ističe Marković, ima i najveću prosječnu penziju i prosječnu neto zaradu u 2019. godini.

“Pored toga, ukupan priliv stranih direktnih investicija u periodu 2006-2019. godina iznosio je 10,3 milijarde eura, dok je neto priliv iznosio sedam milijardi eura. Prosječno učešće priliva stranih investicija u BDP-u u periodu 2006-2019. godina iznosi preko 21 odsto, što je ubjedljivo najveći procenat ne u regionu, nego na cijelom prostoru Jugoistočne Evrope“, saopštio Marković.

Na pitanje da kaže ima li igdje u svijetu zabilježenih slučajeva gdje se hapse sveštenici, Marković ima jasan odgovor.

“Nema ni primjera da četiri godine narodni poslanici ne ulaze u Parlament, a ulaze u lokalni kroz prozore. Ima primjera hapšenja sveštenika u svim državama u kojima sveštenici ne poštuju zakon.  Pogledajte kako je to radila grčka i makedonska vlada, pošto pratite Fejsbuk. Jedina smo zemlja u kojoj sveštenici ne poštuju zakone i državu u kojoj služe. Pa ćemo, poslaniče Medojeviću, početi po principu vladavine prava”, poručio je Marković.

Lično ću DF-u čestitati pobjedu, ali DPS im neće dati priliku za to

Na opasku Medojevića da vlast na dan parlamentarnih izbora 30. avgusta priprema “nešto strašno”, Marković odgovara da je to besmislica.

“U Crnoj Gori u novijoj istoriji nije bilo sukoba i građanskog rata. A politički teških trenutaka je bilo i riječi koje vi saoopštavate – da će se Crna Gora raspasti, da će se formirati autonomne pokratnije od Berana do Grblja… Takvih poruka je bilo dosta, bilo ih je i u susret referendumu i mnogo puta nakon toga, a Crna Gora je svaki put iz toga izašla jača. Vaša priča da će se 30. avgusta desiti nešto strašno i da ova vlast priprema nešto strašno je besmislica, kao i svaka Vaša besmislica u zadnje vrijeme. Ako pobijedite na tim izborima ja ću prvi doći da Vam čestitam. Doći ću u izborni štab da vam čestitam. Ne mutite bistru vodu, Medojeviću. DPS vam neće dati političku priliku za to”, poručio je Marković.

On je dalje kazao i da Medojević ne spada u grupu siromašnih građana.

“Kada već govorite o paćeničkom životu, ne vjerujem da spadate u grupu siromašnih. Vi spadate u grupu privilegovanih sa značajnim bogatstvom. Crna Gora je mala, nemojte govoriti u ime bespravljenih, već privilegovanih”, kazao je Marković.

Na to se umiješao Milan Knežević, pitajući šta je bilo sa hapšenjem njegove majke.

”Vi ste nezreli politički”, odgovorio je Marković Knežević.

Na pitanje ko stoji iza obezbjeđenja u Budvi koje štiti ulaz u zgradu Opštine, Marković je odgovorio da to nije njegova nadležnost.

“Ali sam se raspitao i to je nikšićko privatno obezbjeđenje koje je angažao aktuelni predsjednik Opštine Budva”, kazao je Marković, dodajući da je Bulatović potpisao ugovor sa njima.

Neke zarade u državnim kompanijama su nepristojno visoke za prilike u kojima živimo

Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije pitao je Markovića da li je Vlada razmatrala problematiku kompanija u većinskom državnom vlasništvu koje poslednjih godina bilježe negativne rezultate i gomilaju poreske i druge dugove.

Marković je  saopštio da smatra da su određene zarade menadžera u kompanijama u većinskom državnom vlasništvu nepristojno visoke za prilike u kojima živimo, bez zalaženja u opravdanost i utemeljenost u pogledu ostvarenih bilanca i da će insistirati da zakon bude jednak za sve i da menadžeri kompanija pripreme akte o zaradama zaposlenih u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

“Sa druge strane, ne mogu da dopustim da izdvojeni slučajevi budu reper za cijeli sistem, kako Vi to želite predstaviti, te da prećutimo činjenicu da se značajnim brojem preduzeća upravlja domaćinski, na način koji može poslužiti za primjer”, kazao je on.

Odgovarajući na pitanja o poreskom opterećenju rada premijer je istakao da Vlada u kontinuitetu pokazuje spremnost da umanji poreska opterećenja po osnovu rada.

“Samo tokom 2019. godine Vlada je predložila značajne izmjene poreskih propisa koji dokazuju ovu tvrdnju. Crnoj Gori oporezuje po jednoj od nižih stopa u Evropi od 9%. Mi čak mislimo ili ja mislim da treba da bude i niža. I da čak dio smanje stope poreza na dobit treba da ide u reinvestiranje. Takođe, tokom 2019. godine izvršeno je umanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva procentna poena, te je između ostalog, učešće poreza i doprinosa u bruto iznosu umanjeno na oko 39 odsto” rekao je predsjednik Vlade.

Marković je nagalsio da nema taj komfor da samo komentariše, već da mora donositi odluke od kojih zavisi ekonomski život u Crnoj Gori.

„I po pitanju poreskih politika, i po pitanju penzijskih prava, Vlada blisko sarađuje sa domaćim i inostranim partnerima, kako bi predložena rješenja bila u skladu sa međunarodnim standardima i održiva na duži rok. Dakle, ne da posežemo za populističkim rješenjima (to je najlakše) već da tražimo ona koja će dati najbolje rezulatate sa najmanje negativnih efekata. Ono što takođe želim da istaknem, a to je da gotovo nema dana da u Vladi ne vodimo razgovor sa udruženjima poslodavaca i sindikatima”, zaključio je Marković odgovarajući na pitanje poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije.

Vlada se dosljedno zalaže za punu afirmaciju manjina

Premijer je kazao da se Vlada dosljedno zalaže za punu afirmaciju manjina, da su institucije garant uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima te da je u mandatu ove Vlade ostvaren vidan napredak u razvoju i donošenju savremenog zakonodavnog i institucionalnog sistema za ostvarivanje, zaštitu i unapređenje prava manjina i drugih manjinskih nacionalnih zajednica te da su povećanja izdvajanja za manjine.

“Društvo je jako, onoliko koliko je snažna veza među svim njegovim djelovima i vrijednostima. To je ideal kome teži svaka demokratska i prosperitetna zajednica. Polazeći od iste osnove, da bez obzira na razlike jedni drugima budemo oslonac obnovili smo državnu nezavisnost i sačuvali vjekovni sklad različitih nacija i vjera koje žive u našoj zemlji. To nas pak, ne oslobađa, već obavezuje da snažimo kariku multikulturalizma i multikonfesionalizma – jer smo gradeći neraskidive veze među svim narodima na ovom prostoru, odolijevali svakoj nevolji i svakom nevremenu. A samo takvi, bićemo i svakom dobru naredni. Iako je Crna Gora primjer suživota i sklada, i država u kojoj su manjinski narodi svaki put, bezrezervno i u vrijeme velikih izazova, potvrdili privrženost našoj Državi – treba da razgovaramo o mogućnostima unapređenja uslova za još snažnije ostvarivanje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, definisanih članom 79 Ustava”, rekao je on odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno” – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative.

Premijer je podsjetio da je značajno unaprijeđeno funkcionisanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, kao i Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

“Jednom riječju – ojačali smo sve tri institucije i obezbijedili im samostalnost i nezavisnost”, nagalsio je Marković.

Poresko opterećenje rada u Crnoj Gori je na nivou prosjeka EU, Vlada stvara uslove za povećanje životnog standarda građana

Marković je ocijenio da je poresko opterećenje rada u Crnoj Gori na na nivou prosjeka u Evropi i smanjeno je sa preko 60 odsto bruto zarade zaposlenog, koliko je iznosilo devedesetih godina, i sa oko 50 odsto u godinama kada je uveden euro, na oko 40 odsto koliko imamo danas.

“Da Vlada posvećeno radi na stvaranju uslova za poboljšanje životnog standarda svih građana, a posebno onih sa najnižim primanjima, svjedoči i odluka kojom je minimalna zarada povećana za 15 odsto u 2019. godini. Uporedo sa tim, kako se ne bi usporio rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, odnosno kako bi se smanjilo ukupno poresko opterećenje rada, smanjena je i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva procentna poena od jula prethodne godine. Obje izmjene stupile su istovremeno, 1. jula 2019. godine”, istakao je premijer.

Takođe, od 1. januara ove godine smanjena je viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa 11 odsto na devet odsto, čime se dodatno umanjuje ukupno poresko opterećenje rada i stvara mogućnost daljeg povećanja zarada.

“Dakle, čak i u vremenu fiskalne konsolidacije koju sprovodimo od početka 2017. godine, Vlada ne samo da nije povećavala, nego je smanjivala poresko opterećenje rada. Svakako, svjesni smo činjenice da je u cilju jačanja konkurentnosti privrede i daljeg povećanja zarada crnogorskih građana, potrebno dodatno raditi na smanjenju poreskog opterećenja rada, što je svakako dio naše ekonomske politike”, kazao je on odgovarajući na pitanja Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.

Premijer je rekao da u novonastalim uslovima posebno moramo voditi računa da se ne dovede u pitanje dugoročna stabilnost i održivost javnih finansija, jer porezi i doprinosi imaju značajno učešće u ukupnim poreskim prihodima.

Ukazao je da je rezultat pandemije koronavirusa neizvjesnost u cijelom svijetu i da u takvim uslovima ishitrene ili ekonomski nedovoljno odmjerene odluke mogu stvoriti dodatni rizik.

“A vrijeme koje živimo, traži brze odluke, ali prije svega odluke sa najmanjim mogućim rizikom. Prioritet Vlade ostaje očuvanje ekonomske stabilnosti, i očuvanje postojećih radnih mjesta, kao preduslova održivosti javnih finansija. Stoga u situaciji ugrožene likvidnosti Budžeta, u kratkom roku nije realno očekivati dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada”, zaključio je premijer Duško Marković.

Sjutra ću prezentirati Vladi rezultate razgovora o inicijativi Savez za Evropu

On  je saopštio na da će već sjutra na sjednici Vlade prezentirati rezultate razgovora u okviru njegove inicijative Savez za Evropu i da će predložiti akcioni plan učesnicima dijaloga za dalji rad na važnim pitanjima koja su pokrenuta, kojima će se baviti ova i vjerovatno sljedeća Vlada i da zajedništva u Crnoj Gori ne može biti osim na temeljima antifašizma.

“Inicijativu koju smo nazvali Savez za Evropu pokrenuo sam početkom februara, kada sam sve relevantne političke i društvene činioce pozvao na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive. U periodu od 19. februara do 11. marta, gotovo svakodnevno, imao sam ozbiljne i detaljne razgovore sa predstavnicima nevladinog sektora, medija šta god mislili o njima i društvenih organizacija koje su bile voljne da se uključe u ovaj dijalog, o čemu je javnost u potpunosti informisana. Dijalog je morao biti prekinut zbog pandemije korona virusa i nastavljen je čim su se stvorile zdravstvene pretpostavke, dakle krajem maja, razgovorima sa predstavnicima političkih partija u ovom Parlamentu. Kao što sam više puta istakao, svi ti razgovori odisali su otvorenošću, često i kritičkim tonovima i ako kažete da je to farsa. Vjerujte da ni meni nije uvijek bilo baš prijatno da se suočim sa pojedinim ocjenama mojih sagovornika, ali to i jeste bila svrha inicijative – da bez dlake na jeziku govorimo o našoj stvarnosti, kako bi zajedničkom pameću i zajedničkim snagama ubrzali naš put ka Evropskoj uniji”,  kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Miodraga Lekića iz Kluba poslanika SNP-DEMOS.

Premijer Duško Marković je rekao zahvalan svima onima koji su se odazvali njegovom pozivu i rekao da se zalaže za zajedništvo u Crnoj Gori, ali da ono mora biti na temeljima antifašizma i poštovanja institucija Crne Gore.

Vlada po presudama Ustavnog suda u najkraćim rokovima realizovala sve obaveze prema bivšim radnicima „Radoja Dakića“

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković je, odgovarajući na pitanje predstavnika Posebnog kluba poslanika Gorana Radonjića u okviru Premijerskog sata, naglasio da je Vlada od samog početka mandata odgovorno pristupila naslijeđenom problemu bivših radnika fabrike „Radoje Dakić“, sa namjerom da ga riješi na zadovoljstvo radnika, i u najkraćem mogućem roku.

„U tom smislu, i pored brojnih ograničenja sa kojima smo se suočavali na polju fiskalne konsolidacije, u najkraćim rokovima realizovali smo sve obaveze proistekle iz presuda Ustavnog suda. Tako je zaključkom od 23. januara ove godine Ministarstvo finansija zaduženo da iz tekuće budžetske rezerve isplati sredstva po osnovu šest odluka Ustavnog suda od 26.07.2019. godine i 11.12.2019. godine, u ukupnom iznosu od 910 hiljada eura“, saopštio je Premijer.

Prema njegovim riječima, Ministrarstvo finansija je, postupajući po presudama Ustavnog suda Crne Gore, stečajnim povjeriocima preduzeća „Radoje Dakić“ u propisanom roku isplatilo naknade u neoporezivom iznosu od po dvije hiljade eura, zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32 Ustava Crne Gore, čime je omogućeno pravično zadovoljenje za 455 bivših radnika fabrike.

„Prošle nedjelje, dakle na sjednici održanoj 18. juna 2020. godine, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve, obezbjedi i isplati sredstva po osnovu još jedne odluke Ustavnog suda za ukupno 147 bivših radnika Radoja Dakića, u iznosu od 294 hiljada eura. Ova odluka Vlade realizovana je juče“, rekao je predsjednik Marković i dodao:

“Jasno je, međutim, da dosadašnjim isplatama nijesu obuhvaćeni ni svi radnici fabrike, niti je isplaćeno njihovo centralno potraživanje. Ali je jasno i da ćemo izvršiti svaku sudsku odluku, u kojoj je Vlada obveznik postupanja.“

Premijer je napomenuo da je presudama Ustavnog suda konstatovano da se nakon otvaranja stečajnog postupka, koji se desio za mandata ove Vlade, bilježe prve konkretne aktivnosti na stvaranju pretpostavki za namirenje potraživanja radnika, i to poslije dužeg vremena.

“Iako konkretna postupanja nijesu bila u našoj nadležnosti, što je i konstatovano u sudskim postupcima, Vlada će obezbijediti nesmetanu isplatu sredstva za pravičnu naknadu“, istakao je on.

Ocijenivši da je zajednički zadatak svih u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti da se omogući svakom pojedincu da pravda bude zadovoljena, kao i da se u skladu sa praksom razvijenih društava ispravi određena greška, kako bi se osigurala pravna i svaka sigurnost našim građanima, predsjednik Marković je zaključio:

“Upravo Vlada pokazuje da država vodi računa o našim radnicima, i našim građanima. Vjerujem da će i svi drugi učesnici u ovom složenom procesu dosljedno realizovati svoj dio obaveza. Nijedan radnik ne smije ostati zaboravljen i oštećen, a država je garant ispunjenja svih zakonitih i opravdanih potraživanja“.

S.Đ.