Mitrić: Da li Demokrate znaju pravnu sadržinu zakonika?

Zakonik je, za razliku od zakona, mali ustav u pravnom sistemu, a ustav u punom smislu te riječi za određenu pravnu oblast. Donošenje izbornog zakonika, što predlaže Demokratska Crna Gora, za četiri dana ili četiri mjeseca bio bi neponovljivi podvig nezabilježen u istoriji prava. Demokrate su se malo „zalećel, kazao je za Pobjedu Blagota Mitrić, profesor u penziji i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda.

Članovi Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Momo Koprivica i Danilo Šaranović iz Demokrata, kao i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović, saopštili su da će tom privremenom skupštinskom tijelu predložiti kodifikaciju izbornog zakonodavstva, odnosno donošenje jedinstvenog izbornog zakonika u kojem bi bila objedinjena sva regulativa vezana za izbore.

Taj zakonik trebalo bi, kako su predložili, da obuhvati izbor odbornika i poslanika, izbor predsjednika Crne Gore, birački spisak, finansiranje izborne kampanje, medijsko predstavljanje podnosilaca izbornih lista i kandidata, pravila etičkog ponašanja u kampanjama, ograničenja u upotrebi budžetskih i javnih resursa u predizbornom periodu…

Sjednica Odbora u srijedu, ali na dnevnom redu nema opozicionih prijedloga. Demokrate i Neđeljko Rudović uputili Branimiru Gvozdenoviću „urgenciju“ da prestane sa opstrukcijom.

Mitrić kaže da kodifikacija neke pravne materije nije sabiranje postojećih zakona u jedan akt koji se zove zakonik iz prostog razloga što su, kako je istakao, zakon i zakonik „nebo i zemlja“.

“S tim što je zakonik „nebo“. Od dvadesetak ključnih pravnih oblasti Crna Gora ima samo zakonik iz krivične oblasti”, rekao je Mitrić i postavio pitanje znaju li Demokrate kako se donosi zakonik.

Da li gospoda iz Demokratske Crne Gore, upitao je Mitrić, znaju kakva je pravna priroda zakonika, kakva je pravna sadržina zakonika i kakav je način i metod izrade prednacrta, nacrta i konačno utvrđivanje prijedloga zakonika i na kraju njegovog usvajanja?

“Za zakone ne pitam, jer računam da to znaju. Trebalo bi da znaju da sve ove radnje, od donošenja odluke za izradu zakonika, za šta je potreban politički dogovor, preko faza izrade prednacrta i nacrta, do konačnog usvajanja, nemaju blage veze sa načinom i metodom izrade i donošenja zakona. To iz prostog razloga jer se zakoni relativno brzo donose i usvajaju i podliježu čestim izmjenama i dopunama. Za razliku od zakonika, na kojem se studiozno i mnogo duže radi od bilo kog zakona i trebalo da traje za vjek-vjekova”, rekao je Mitrić.

On je imao i savjet za Demokrate.

“Neka pročitaju Opšteimovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru i tek tada biće im jasno da su se, ipak, malo „zalećeli“ u pravnom smislu te riječi. Nije lako usvojiti zakonik. Naravno da postoji prijeka potreba za tim, ali na njemu je trebalo raditi još od kraja prošlih izbora”, istakao je Mitrić.

On je, komentarišući poruke Demokrata da će „naučiti DPS kako se radi kodifikacija“, istakao da ta partija ne bi trebalo da ubjeđuje DPS, već crnogorsku javnost.

“Oni treba da ubijede crnogorsku javnost ako misle da pobijede na izborima. Za sve partije je javnost sudija, a ne DPS i vladajuća koalicija”, rekao je Mitrić.

Demokrate i Rudović uputili su Odboru za izbornu reformu zahtjev za sazivanje vanredne sjednice na kojoj bi se raspravljalo o donošenju odluke o formiranju novog radnog odbora i utvrđivanju roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva. Klub poslanika DPS-a odgovorio im je da novi pristup nije u skladu sa sistemom, ali ni sa Odlukom o fromiranju Odbora koja je dugo usaglašavana, kao i da nema vremena za novi pristup.

Predsjednik Odbora Branimir Gvozdenović zakazao je sjednicu Odbora za srijedu, ali ne sa dnevnim redom koji su tražile Demokrate, već će se razmatrati nacrti zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori i ostvareni napredak, a najavljena je i rasprava o saradnji sa OEBS/ODIHR-om, Venecijanskom komisijom i drugim međunarodnim organizacijama i institucijama.

Poslanici Demokrata i Neđeljko Rudović reagovali su, tražeći da Gvozdenović ispoštuje Pravila o radu i sazove sjednicu na kojoj bi raspravljali o njihovim prijedlozima – obrazovanju novog radnog odbora i utvrđivanju roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva. Uputili su urgenciju Gvozdenoviću da poštuje Pravila o radu Odbora, uz zahtjev, kako su Demokrate saopštile, da prestane sa opstrukcijom, te da odmah sazove sjednicu onako kako to pravila nalažu. Svako drugačije postupanje, saopštile su Demokrate, predstavljalo bi blokadu u radu tog skupštinskog tijela i manifestaciju straha od predloženih rješenja.

Rok za završetak rada Odbora ističe 18. decembra.

Raonić: U Odboru ne vlada atmosfera dijaloga i predanog rada

U Odboru za izbornu reformu ne vlada atmosfera dijaloga i predanog rada, već se više vodi računa o promociji pojedinačnih rješenja, pa se veoma često dolazi u pat poziciju iz koje treba da izlaz nalazi i presuđuje međunarodna zajednica – kaže za Pobjedu Boris Raonić, pridruženi član tog tijela iz Građanske alijanse.

On je istakao da je to razlog zbog kojeg je teško završiti posao u naredne dvije sedmice, tim prije, kako je kazao, što se sada predlaže kodifikacija izbornog zakonodavstva.

“Kodifikacija je zahtjevan i dugotrajan proces”, rekao je Raonić.

On je kazao da će Građanska alijansa nastaviti da radi u Odboru i ako se opet produži rok za završetak rada tog tijela.

“Građanska alijansa biće član Odbora dok god postoji Odbor, pa i nakon 18. decembra, ako bude potrebe, sve sa željom da se da doprinos prvenstveno uspostavljanju dijaloga, a i izradi održivih rješenja koje će vratiti povjerenje u izborni proces”, dodao je Raonić.