Mitrić: Za situacije gdje nema valjanog pravnog odgovora jedino rješenje su vanredni parlamentarni izbori

U efektivnom tumačenju člana 98, predsjednik države može ukazom da raspusti Skupštinu, a razlog više je što je Vlada u statusu izglasanog nepovjerenja, kazao je bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, u emisji ” U sred srijede” Gradske RTV.

Dodaje da se takođe, u tački 84 član 4, kaže da na prijedlog predsjednika republike, vlade ili trećine poslanika Skupština može skratiti sebi mandat.

Pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik prekršio Ustav je u skladu sa Ustavom, kao i incijativa predsjednika vezana za skraćenje mandata Skupštini, ocijenio je advokat Veselin Radulović.

“Po Ustavu, Skupština pokreće postupak utvrđivanja da li je predsjednik prekršio Ustav, a Ustavni sud je taj koji donosi odluku. Tek nakon donošenja odluke Ustavnog suda Skupština može odlučivati da li da predsjednika razriješi. Čak i da imamo funkcionalni Ustavni sud, i da donese odluku da je predsjednik povrijedio Ustav, to opet ne znači da će doći do razrješenja jer Skupština to treba da izglasa na plenumu”, kazao je Radulović.

Ustav propisuje da mandatara predlaže predsjednik nakon, kako je pojasnio, obavljenih razgovora sa predstavnicima političkih stranaka zastupljenih u Skupštini.

“Imali smo u ovoj godini praksu kako se to odvijalo tokom forimiranja još aktuelne vlade, a imali smo i ranije. Predlaganje odnosno nepredlaganje mandatara od strane predsjednika države. Vidjeli smo da se jedan broj političkih partija odazvao na poziv predsjednika države da obavi razgovor”, kazao je Radulović.

Radulović: U Crnoj Gori postoji ozbiljna politička kriza

Predstavnici Demokratskog fronta uputili su dopis predsjedniku Milu Đukanoviću koji, kako kaže, nisu uputili kao akt DF-a već u ime parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine.

“U tom dopisu su saopštili predsjedniku da su postigli dogovor o formiranju Vlade i da će u roku od 30 dana dostaviti ime mandatara iza koga će stati potpisom 41 poslanik. To se nije desilo u tom roku” kazao je Radulović.

Razgovori predsjednika sa političkim predstavnicima mogu se, dodaje, obaviti i pisanim putem kako su to uradili predstavnici ovih političkih partija.

“Predsjednik nema mogućnost natjerati ih da dođu na razgovore. Oni nijesu došli ali nisu uradili ni ono što su najavili u roku od 30 dana. Kasnije su došla saopštenja da 41 potpis nije potreban ali opet je taj 41 potpis skupljen narednog dana”, podsjeća Radulović.

Niz je pitanja da li je formiranje vlade na čelu sa Abazovićem bilo ustavno, kaže i ističeda veoma osnovano može da se osporava.

“U istoriji parlamentarizma Crne Gore imamo situacije da se tokom mandata mijenja vlada, ali sa jednom suštinskom razlikom. To su bile situacije u kojima je nova vlada u toku mandata izabrana sa istom većinom i u smislu legitimiteta tu ne vidim ništa sporno. Vlada na proljeće je izabrana sa novom većinom u odnosu na onu prethodnu ali to političkim partijama nije bilo sporno” ocijenio je Radulović.

Evidentno je, kako kaže, da postoji ozbiljna politička kriza u Crnoj Gori.

“Sada imamo treći pokušaj biranja vlade u roku od nešto više od dvije godine. Za izlaz iz takvih kriza uvijek je najpoštenije raspisati izbore”, zaključio je Radulović.

Pejović: Poslanici vrše jednu vrstu sistemske autodestrukcije

Zakon o Skupštini i Zakon o Vladi, smatra poslanica DPS-a Daliborka Pejović, riješili bi ovu cjelokupnu situaciju i regulisali nepredviđene situacije u kojima smo se našli.

Frapantna je činjenica, ističe, da se od juna ne može izabrati sudija Ustavnog suda.

“Metu odgovornosti ne bih da crtam nikome, ali mi poslanici nekako uvjek tražimo rješenja, a sami ih ne nudimo. To je sistemska autodestrukcija, koja je bliska stavu da Skupština treba da prestane da funkcioniše zbog toga što u dugom vremenskom trajanju ne izvršava svoju osnovnu funkciju”, kazala je Pejović.