Mnogi su slomili zube i ambicije na crnogorskom kršu

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović čestitao je deceniju od donošenja Ustava poručujući da čuvajući ustav čuvamo svoje najbliže, idenitet i kulturu.

“Čovjek je zaštitnik svoje porodice i imetka, a ustav svog građanina i države. Čuvajući ustav, čuvamo svoje najbliže, svoj identitet i kulturu”, istakao je Brajović na posebnoj sjednici parlamenta, povodom deset godina od proglašenja Ustava.

Kazao je da savremena Crna Gora više ne želi da joj se zavidi na žrtvama – ni materijalnim, a kamo li ljudskim, već na intelektualnim, stvaralačkim, demokratskim kapacitetima, kako bi se nadoknadilo propušteno.

“Crnu Goru izgrađujemo od krajnosti sirovog kamenog mora, i surovih planina u brdima, pa do pitomih nahija i ravnica”, rekao je Brajović, poručujući da su mnogi slomili zube i ambicije na crnogorskom kršu.

Brajović je naglasio i da život na Balkanu nije bio lak, naročito u srednjem vijeku kad su postavljeni temelji crnogorske države.

Šef crnogorskog parlamenta je rekao da je moderna Crna Gora donijela dvotrećinskom većinom Ustav prije deset godine, koji oslikava “novu crnogorsku stvarnost, uvažavajući pri tom u potpunosti međunarodno pravo”.

“Prvi put se i formalno uvodi crnogorski jezik, što je od neprocjenjivog značaja za identitet, uz crnogorske simbole”, podsjeća Brajović.

Crna Gora, kako je rekao, ne samo da nije nestala, “nego je preuzala primat nosioca razvoja u regionu”.

“Oprostićemo svima koji nijesu vjerovali u Ustav i Crnu Goru. Mi vjerujemo u oboje”, poručio je Brajović, uz napomenu da nova vremena nose i nove izazove.

Ipak, naglasio je on, nezavisnost i sloboda ne smiju biti dovedeni u pitanje.

„To je naš identitet koji vajamo i kalimo kontinuiranim stvaraštvom“, kazao je on.

Poslanik DPS-a i nekadašnji predsjednik Ustavnog odbora Miodrag Vuković saopštio je da se desetogodišnjica obilježava u uslovima kada je Crna Gora već prepoznatljiva demokratska, zrela, politička, cijenjena i partnerska država, prihvaćena u cijeloj međunarodnoj demokratskoj zajednici, ohrabrivana na putu neprekinutog napora daljnje ukupne emancipacije.

„Danas ne svjedočimo desetogodišnjici samo kao istorijskoj činjenici, već to posmatramo, jer je to nužno i opravdano raditi, kao nečemu što je u najmanju ruku temeljna pravno-politička odrednica naše sadašnjosti i naše zajediničke crnogorske budućnosti. Danas smo u prilici da svjedočimo novim istorijskim usponima naše države na zadovoljstvo građana Crne Gore i uz vidljivu zahvalnost i podršku naših prijatelja širom svijeta. Ovaj datum podsjeća da su prije deset godina udareni jaki ustavno pravni temelji za nove uspjehe demokratske Crne Gore“, kazao je Vuković.

Predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore u periodu 2005-2007 Mladen Vukčević, istakao je da je Crna Gora donošenjem Ustava 2007. godine, krunisala vijek svoje ustavne tradicije, utvrdila osnove svog uređenja, predočila svoju ustavnu biografiju porodici evropskih naroda i upisala ga u mapu evropskog pravnog prostora.

“Ustav se u proteklom desetogodištu pokazao kao dobra osnova za primat međunarodnog prava i zakonodavstva oslonjenog na evropsku pravnu tekovinu; kao temelj za unapređivanje ljudskih prava; kao preduslov za međunarodne integracije i uporište za međunarodnu sudsku praksu, i najvažnije, kao oslonac za učvršćenje državnog identiteta”, istakao je on.

Svi prisutni imali su priliku da se upoznaju sa primjercima više ustava Crne Gore, od prvog donijetog u nezavisnoj Crnoj Gori 1905. do aktuelnog iz 2007.

Ustavotvorna Skupština je, prije deset godina, proglasila Ustav Crne Gore kojim su, kako je tada saopšteno, zaštićene demokratske institucije i vladavina prava trasirana kao model crnogorskog življenja.

Postupak do novog Ustava je počeo 2003. godine kada je Skupština formirala Savjet za ustavna pitanja iz reda profesora Univerziteta Crne Gore. Tada je počela i saradnja sa Venecijanskom komisijom, konsultativnim tijelom Savjeta Evrope za demokratiju putem prava.

Decembra 2006. saopšteni su stavovi Venecijanske komisije o ekspertskoj verziji novog ustava Crne Gore i ocjena da u Crnoj Gori postoji spremnost za širok dogovor o suštinskim pitanjima novog Ustava.

To je potvrđeno u februaru 2007. godine potpisima većine parlamentarnih partija i Vlade Crne Gore sedam temeljnih principa Savjeta Evrope za novi Ustav. Juna 2007. izrađeno je mišljenje Komisije na Nacrt Ustava sa preporukama koje su i kroz 55 dana javne rasprave na kvalitetan način ugrađene u tekst Ustava.