Za crnogorske političare prethodna godina je bila veoma dinamična, ali i uspješna. Saglasni su da su glavni događaji koji su je obilježili usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i rad Odbora za izborne reforme, koji je ipak dao rezultate. Očekuju da u narednoj godini fokus više bude na rješavanju socijalnih i ekonomskih problema građana. Podsjećaju da je ova godina izborna i očekuju da će građani na slobodan i fer način na parlamentarnim izborima, opredijeliti svoju budućnost, kroz svoje izabrane predstavnike, pišu Dnevne novine.
Inovirano izborno zakonodavstvo
Poslanik DPS-a Miloš Nikolić smatra da je godinu za nama obilježio rad na reformi izbornog zakonodavstva.
Prema njegovom mišljenju, riječ je o složenom procesu, u koji je uloženo mnogo truda i koji je na kraju ipak dao rezultate.
“Na sjednici Skupštine 27. decembra ove godine usvojili smo niz zakona kojim se ispunjavaju OEBS/ODIHR preporuke, tako da se može reći da Crna Gora ulazi u izbornu godinu sa inoviranim izbornim zakonodavstvom. Ostaje, naravno, žal što dio opozicije koji je učestvovao u radu Odbora nije ostao do kraja kako bi sa dvije trećine usvojili i izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika”, kaže Nikolić.
Nikolić smatra da to nije ništa neočekivano.
“Opozicija je još jednom, po ko zna koji put, demonstrirala ozbiljnu političku nezrelost i neodgovornost, koje će biti sankcionisane na narednim izborima”, kaže Nikolić.
Nikolić izdvaja i Kongres DPS, koji je odr žan krajem novembra.
“Uprkos svim kontroverzama koje su se pokušale plasirati, jasno se potvrdila snaga i jedinstvo naše partije, kao dugoročno uspješan recept za ubjedljive izborne pobjede i nove uspjehe za Crnu Goru”, zaključuje Nikolić.
Uspješna godina
Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kaže da je crnogorska politička scena bila izuzetno dinamična, ali i uspješna.
“Vlada je, shodno ovlašćenjima, odgovorno obavljala svoj posao, a Skupština predano radila na donošenju kvalitetnih zakona”, navodi Omeragić.
On ističe da je Odbor za izborne reforme, koji je formiran sa ciljem da unaprijedi izborne zakone, pripremio niz kvalitetnih odluka.
“Međutim, bojkot od strane opozicije je doprinio da navedeni odbor svoj posao ne dovede do kraja”, kaže Omeragić.
On je podsjetio da je dobar dio političkih partija, posebno onih iz opozicije, već krenuo u kampanju, šaljući “populističke, a često i zapaljive izjave”.
Projekat za promjenu identiteta
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Radonjić smatra da je događaj koji je obilježio ovu godinu Zakon o slobodi vjeroispovjesti.
“Vlast za zakon cinično kaže da normira i garantuje slobodu vjeroispovijesti, a zapravo je riječ o zakonu protiv slobode, protiv vjere, zakonu kojim se pokušava oteti crkvena imovina, i u krajnjem uništiti Crkva”, tvrdi Radonjić, koji smatra da je “sve to odavno najavljeno i brižljivo se medijski i na sve druge načine priprema”.
“To je potvrdila i rasprava u Skupštini. Niko od vlasti ne reče ništa o tome da smo rođaci, prijatelji, kumovi, i da će braniti i garantovati prava vjernika. Ne reče ništa ni o vjeri, ni o nadi, ni o ljubavi. Umjesto toga, govorilo se o borbi protiv neprijatelja i izdajnika. Kao vrhunac, glavni čovjek je čak naglasio kako je, navodno, “sve dao”, valjda misleći na skupocjene satove, firme, nekretnine, i šta sve ne što je stekao vršeći vlast”, kaže Radonjić.
Sve je to, tvrdi, dio projekta kojim se želi promjena identiteta, za koji oni sami kažu da ga smatraju nedovršenim.
“Mora da je teška drama u ljudima koji su donedavno vjerovali u sasvim drugačiju istoriju i javno zastupali identitet koji sada ruše. Mora da ima puno mučnine u tom potiskivanju i brisanju pamćenja. Krenuli su, dakle, na Crkvu i njene hramove. Kako reče jedna žena, vjernica, nakon što nam je vlast uzela toliko toga i satjerala ljude u hramove kao jedino mjesto gdje se može tražiti nada i utjeha. A sad hoće i to da uzme! E, pa, nije u redu, i nije pravedno. I to bi trebalo da pokrene svakog pravednog čovjeka, bez obzira na bilo koje drugo opredjeljenje. Ne može se graditi sreća na nesreći drugih”, navodi Radonjić.
Rješavati svakodnevne probleme građana
Portparol i član Predsjedništva SDP Mirko Stanić ocjenjuje da ćemo odlazeću godinu pamtiti po otvaranju nekoliko krupnih društveno-političkih događaja čiji ćemo nastavak sigurno gledati i u narednim godinama.
On podsjeća da je sredinom godine povećana minimalna zarada sa 193 na 222 eura, iako u SDP i dalje insistiraju da bude minimum 250 eura.
“Bitno je da je urodila plodom višegodišnja aktivnost tokom koje je naš poslanički klub ovaj zakon predlagao svakih mjesec dana, da je kroz peticiju sakupljeno preko 12.000 potpisa građana i u konačnom da je sva ova aktivnost dovela do toga da se poboljša status nekoliko desetina hiljada radnika. Drugi zakon koji je izglasan se odnosi na neradnu nedjelju za radnike, najviše radnice, u trgovini čime je preko 37.000 naših sugrađanki i sugrađana konačno poslije pola decenije zalaganja dobilo pravo da nedjelju provedu u odmoru i sa svojim porodicama, umjesto na poslu”, kaže Stanić .
On dodaje da će u narednoj godini nastaviti da se bave zakonima koji utiču na poboljšanje materijalnog položaja i kvaliteta života.
“Radi se o zakonu o PIO, kojim će se omogućiti da se prilikom penzionisanja ne uračunava četvrtina najlošijih nevezanih godina i poveća iznos minimalne penzije za 11.000 penzionera, zakonu o smanjenju poreza i doprinosa za poslodavce sa sadašnjih 67 odsto na 54 odsto na bruto zaradu, predlogu za smanjenje PDV na električnu energiju sa 21 odsto na sedam odsto, izmjeni zakona o budžetu kroz koji će svi osnovci dobiti besplatne udžbenike, zahtjev za povećanje zarada zdravstvenim radnicima i policajcima, smanjenu akciza na gorivo za 15 odsto, zaštiti aerodroma Crne Gore”, navodi Stanić.
Slijede ozbiljni izazovi
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da Crnu Goru u 2020. čekaju ozbiljni izazovi u cilju stabilizacije političke situacije, bez koje nema ni suštinskog ekonomskog napretka.
Damjanović kaže da je politička kriza, koja je obilježila prošlu godinu, rezultirala neuspješnim dijalogom vlasti i opozicije o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore.
“Kulminaciju je doživjela povodom usvajanja zakona kojim se stvaraju pretpostavke da država, neustavno i mimo ostalih važećih zakona, preuzima imovinu kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, ističe Damjanović.
On smatra da će dodatne podjele u državotvornom narodu destabilizovati političke i uopšte odnose u društvu, a imajući u vidu da je 2020. i izborna godina, tenzije će biti sve veće.
“Kada se ovome doda i očigledno usporavanje toka pregovora Crne Gore sa EU oko članstva i fakticitet da se o punopravnom članstvu naše države u EU ne može govoriti prije 2025, jasno je da nas čekaju veliki izazovi u cilju stabilizacije političke situacije, bez koje nema ni suštinskog ekonomskog napretka”, tvrdi Damjanović.
Prema njegovom mišljenju, najveći izazov u tom dijelu je zavšiti dionicu auto-puta, jer bi svako dodatno kašnjenje stvaralo i dodatne troškove, što bi opteretilo cjelokupan ekonomski ambijent, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.
“Zato je posljednji trenutak da se strasti smire, vlast preuzme odgovornost i u dijalogu sa relevantnom opozicijom definiše optimalan izborni model, odnosno zakon, koji bi bio sproveden od strane prelazne vlade, kako bi se krajem septembra održali redovni izbori za državni parlament”, naglašava Damjanović.
Takođe, dodaje, vlast mora da uđe u dijalog sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, kako bi se pravno zaštitila cjelokupna imovina kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a što će “posljedično dovesti do smirivanja tenzija”.
“Samo dijalogom, uključujući i rješavanje v.d. stanja u pravosuđu i tužilaštvu, a po potrebi uz promjene U stava, Crna Gora može ući u mirne političke vode, što je neophodan uslov za ekonomski razvoj. Želim čvrsto da vjerujem da će biti mudrosti kod svih da se ovakav scenario rješavanja nagomilanih problema i dogodi”, zaključio je Damjanović.
Dinamično i stresno
Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović kaže da je godina za nama bila politički dinamički i stresna, što, kako navodi, nije loše, jer znači da suštinski prolazimo kroz neke procese i transformaciju.
“Prethodna godina će biti i uvertira za završetak tih procesa, koji će u konačnom povesti državu ka punopravnom članstvu u Eu i što je najvažnije, vrijednostima i standardima života građana EU”, rekao Popović.
On smatra da su reforma izbornog zakonodavstva i stabilizacija političkog i partijskog dijaloga u institucijama sistema bili ključni izazov na koji nijesu imali dobar odgovor.
“Najznačajnija naslijeđa su reforma radnog zakonodavstva, povećana minimalna zarada, manji nameti na zarade, veliki rast BDP-a i prihoda od turizma. To su i događaji koji su obilježili godinu”, naglašava Popović.
Naposljetku, kako kaže, tu je i zakonsko uvođenje reda u vjerske zajednice i crkve, “što je bio godinama trnovit put, ali i ogroman zalog za budućnost naše sekularne države”.
“Očekujem da ćemo u 2020, nakon smirivanja političke krize i demagogije, osjetiti plodove ovoga rada i djelimično sprovedenih reformi, a vjerujem da će građani konačno osjetiti to i na svojoj koži, povećanjem plata, penzija”, zaključuje Popović.
Naporan rad na ispunjavanju standarda za EU
Članica Predsjedništva SD Marija Blagojević ocijenila je da se u godini za nama naporno radilo na ispunjavanju neophodnih kriterijuma i usvajanju standarda koji nas približavaju ispunjenju ključnog vanjskopolitičkog cilja članstva u EU.
Rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, smatra ona, jedan je od bitnijih događaja koji je obilježio godinu za nama.
“Svi smo svjedoci da je postojala skepsa, da su naše kolege iz opozicije ulazile u Odbor, izlazile iz njega, nažalost, ne sa ciljem postizanja dogovora i dolaska do rješenja, već isključivo sa ciljem ostvarivanja političkog profita. Ni oni koji su do samog kraja učestvovali u radu Odbora nijesu uspjeli da se izdignu iznad sitnih političkih interesa u cilju postizanja šireg konsenzusa oko ključnih pitanja na političkoj sceni. Oni nijesu iskoristili našu iskrenu spremnost da zajednički gradimo povjerenje građana u pravila igre po kojima nas biraju glasači. No, to nas nije zaustavilo da predložimo zakone koje smatramo ključnim za povećanje povjerenja građana u izborni proces, a od kojih smo većinu i usvojili na posljednjoj sjednici Skupštine u ovoj godini. U tome su nam pomagali i predstavnici građanskog društva, istaknuti pravnici iz akademske zajednice, a usvojene su preporuke OEBS/ODIHR-a”, rekla Blagojević.
Godinu je, prema njenom mišljenju, obilježilo i usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti na posljednjoj sjednici Skupštine u ovoj godini.
“Osuđujemo pokušaje oživljavanja devedesetih godina, odnosno stvaranja atmosfere u kojoj se manipuliše emocijama i silom pokušavaju ostvariti politički ciljevi koje građani u kontinuitetu odbacuju na izborima. Ključno je iskazati i zadovoljstvo što većina građana pokazuj e zrelost i odgovornost u ovoj situaciji, ali i činjenicu da su crkveni velikodostojnici pokazali mnogo viši stepen razumijevanja realnosti od onih koji sebe nazivaju ‘Hristovim vojnicima'”, kaže Blagojević.
Ona vjeruje da poruka političara, bez obzira da li dolaze iz partija vlasti ili opozicije, mora biti poruka mira da dijalog i razumijevanje, a ne sila, dovode do boljitka svih nas.
