Profesor dr Srđan Bogosavljević, član Upravnog odbora renomirane međunarodne agencije Ipsos Adria kaže u razgovoru za Pobjedu da istraživanja, kada se gledaju pojedinačno ili izolovano, ponekad ne daju pravu sliku društvenih kretanja.
“Trendovi su mnogo pouzdaniji od konkretnog podatka, a veliki broj istraživanja nam daje mogućnost i ozbiljne kontrole društvenih kretanja. Na primjer, uprkos kolebanjima, naša istraživanja pokazuju da je proevropski stav građana u Crnoj Gori izuzetno jak”, kaže dr Bogosavljević.
Ipsos obavlja godišnje čak petnaest javno-mnjenskih istraživanja samo u Crnoj Gori. Da li zaista postoji tražnja za toliko istraživanja?
BOGOSAVLJEVIĆ: Apsolutno. Mi smo komercijalna kompanija koja je prisutna na berzi i da ne postoji dugoročna računica to svakako ne bismo radili. Ovdje je naglasak na dugoročnosti, što znači da je dozvoljeno u eksperimentalne i promotivne svrhe uraditi ponekada i nešto što nema klijenta, ali da je vrhovni i iznad svega kriterijum reputacija. U Crnoj Gori radimo po pravilu za klijente, a kako to nisu mediji, po pravilu naša istraživanja nisu namijenjena javnosti.
Kada govorimo o javnom mnjenju, koncentrišemo se ili na provjere raznih taktika, ili na otkrivanje većinskih stavova o pojedinim problemima. Rejtinzi stranaka su nus proizvod i predstavljaju najlakši ili najmanji dio upitnika.
Veći dio klijenata su nam stranci, ali ima i značajnih domaćih klijenata. Potreba postoji za još više istraživanja kada se zna da je naše javno mnjenje pod velikim uticajem tekućih događaja, pa je dobro prepoznavati koji su to događaji, ali i sa čisto statističke tačke gledišta trendovi su mnogo pouzdaniji od konkretnog podatka, a veliki broj istraživanja nam daje mogućnost i ozbiljne kontrole.
Kada govorite o trendovima, možete li reći da li evroatlantska orijentacija ima u Crnoj Gori većinsku podršku, jer neki nedavno objavljeni podaci izazvali su strahovanja da rapidno raste nepovjerenje u Evropsku uniju…
BOGOSAVLJEVIĆ: Ponekada su istraživanja namijenjena javnosti, ne samo kada ih naruči neki medij, nego i kada se finansiraju iz svjetskih fondova namijenjenih za to. Mi, naravno, ne možemo da damo detalje i finese koje ispitujemo, ali možemo da damo kretanje najosnovnijih parametara kojima se procjenjuje raspoloženje javnog mnjenja. Na primjer, proevropski stav u Crnoj Gori je izuzetno jak, kako pokazuju naša istraživanja od 2013. godine, što se može vidjeti i na dijagramima koje ustupam.
Ima dosta dilema i o tome da li građani podržavaju pravac kojim se država kreće. Koji još parametri dobro opisuju trenutno stanje u Crnoj Gori?
BOGOSAVLJEVIĆ: Naravno da su rejtinzi stranaka i lidera važni i veoma ilustrativni, ali bih ja rekao da je sintetički pokazatelj i stanja i šansi da se vlast očuva ili osvoji odgovor na pitanje u kom pravcu se kreće Crna Gora i odgovori vezani za lični standard? U pogledu pravca u kome zemlja ide, Crna Gora je podijeljena: 47 odsto je onih koji smatraju da ide u dobrom pravcu, a 46 u lošem.
No, stav opredijeljenih birača je izrazito u korist vlasti. Ovo daje ozbiljnu prednost vlastima s obzirom na to da bi samo ukupna udružena heterogena opozicija po ovom računu bila takmac 55 naspram 39, što govori da među onima koji misle da treba mijenjati ima dosta onih koji tu željenu promjenu ne prepoznaju u opozicionim strankama. Na ruku ovome ide i pokazatelj da se značajno smanjuje percepcija važnosti nezaposlenosti kao primarnog problema u zemlji, ali i ozbiljan pad broja onih koji misle da im je standard opao sa 52 odsto 2013, na svega 21 odsto danas.
Kojim državnim institucijama crnogorski građani najviše vjeruju?
BOGOSAVLJEVIĆ: Kada govorimo o institucijama, postoji tradicionalno relativno visoko povjerenje u Vojsku 58 odsto, policiju 54 odsto, ali i, što je netipično za region, slijede ih nevladine organizacije i mediji 49 odsto povjerenja te Vlada Crne Gore (44 odsto). Generalno, najmanje povjerenje je u političke partije 31 odsto što je opšti trend, gdje partije ne razlikuje toliko ideologija koliko koja je garnitura na vlasti.
A rejtinzi crnogorskih političara i stranaka?
BOGOSAVLJEVIĆ: Vjerujem da je to medijima najinteresantnije, ali ima puno mjera rejtinga, pa bih vam ovdje izdvojio samo one koje je najlakše komunicirati. Na nivou ličnosti vrijedi pričati o opštoj ocjeni političara i o “maksimalnom povjerenju u političara”. U prvom slučaju se daju pozitivne ili negativne ocjene i mi testiramo trenutno 15 ličnosti: najbolje je ocijenjen Nikola Janović (52 odsto pozitivnih ocena), a slijede Aleksa Bečić (44), Milo Đukanović (42), Dritan Abazović (41), Duško Marković (36) i tako dalje. Međutim, za izborno raspoloženje je indikativnije kada se bira samo jedna ličnost kojoj se najviše vjeruje tu je već jako dugo na čelu Milo Đukanović. Što se tiče rejtinga stranaka, DPS je takođe jako dugo ubjedljivo prvi, i sa promjenljivim takozvanim koalicionim potencijalom, a koji mu je često bio potreban da obezbijedi većinu u parlamentu.
Prema posljednjem istraživanju kada se pogledaju opredijeljeni birači, oni koji uglavnom izlaze na izbore, što je neki prosjek od 65 procenata – Demokratska partija socijalista ima povjerenje od 41 odsto, na drugom mjestu su Demokrate sa 17 procenata, Demokratski front sa 13 odsto, SNP koji ima povjerenje osam odsto i Socijaldemokrate sa četiri odsto. Ostale partije su na ivici ili ispod cenzusa…
Zapravo: Rejtinzi DPS-a su se tokom vremena najmanje mijenjali, i sve mjere lojalnosti, pokazuju da ta stranka ima veoma visok procenat stabilno opredijeljenih birača. Ovo je posebno očigledno kada se pogleda apsolutni broj birača koji ne osciluje mnogo, ali su se dešavale oscilacije zbog veće ili manje opredijeljenosti kada se gledaju samo procenti u opredijeljenom biračkom tijelu i koji najbolje aproksimiraju eventualne izborne rezultate.
Mnogo je zanimljivije u opozicionom bloku, gdje se dešavaju velike promjene tokom vremena i veoma su ozbiljna prelivanja iz jedne u drugu opozicionu stranku, kao u primjeru Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore. Tome treba dodati i dosta dinamično stvaranje novih stranaka ili partnerstava, tako da ne čudi slaba lojalnost dobrog dijela opozicionih birača.
Ipsos je jedna od najvećih globalnih istraživačkih kompanija na svijetu i prisutna je u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, pa i u Crnoj Gori. Koliko je važno biti dio tako velikog lanca?
BOGOSAVLJEVIĆ: Da preciziram samo još malo poziciju Ipsosa: on jeste druga po veličini istraživačka kompanija po obrtu od skoro tri milijardi dolara i po broju zaposlenih od oko 17 hiljada ljudi. Dio Ipsosa koji se bavi društvenim i javno-mnjenskim istraživanjima je najveća jedinica te vrste u svijetu, a na našim prostorima smo ubjedljivo najveći. I naravno da ima niz prednosti raditi u takvom okruženju, prije svega jer su nam dostupni mnogi inovativni istraživački modeli i metode koje kompanije ove vrste uglavnom štite kroz patente ili ih naprosto kriju. Osim toga, dijeljenje iskustava je izuzetno dragoceno, tu ima dosta i teorijskih i empirijskih novina koje su nama, kao djelu Ipsosa, dostupne.
Mi u Crnoj Gori smo u takozvanom užem klasteru sa Srbijom, Kosovom, Albanijom i Makedonijom, a u širem klasteru su još i Bosna, Slovenija i Hrvatska. Na cijelom tom prostoru je oko 55-60 odsto tržišnih istraživanja, oko 30 odsto društvenih i oko 10 do 15 odsto medijskih istraživanja. U Crnoj Gori je nešto veće učešće medijskih istraživanja.
Čuveni, mnogopoštovani profesor, doduše, isplivao je sad pred penziju malo ali to ne umanjuje njegovu reputaciju. Ionako niko prije nije čuo za njega.
Realno
A vazi da iko vise vjeruje u ove narucene eksperte. Dje vam je onaj za bezbjednost sto je tvrdio da je DK svo vrijeme u Moskvi??
Ne pomenu crkvu ,koliko ljudi podrzava mitropoliju i ne pomenu koliko je ljudi protiv Nato ubica?
NATO je jedan!!! Da je vječan!!!
Normalan narod ne vjeruje ni tebi ni njima.
Ispade Bečić popularniji od Mila a dps ubjedljivo najjača stranka.S obzirom da dosta Crnogoraca njeguje kult ličnosti,ovđe nešto ne štima.
Bogoslavljevic,tako fimo iskonponuje podatke,a kao da nece ,svaki podatak naginje na stabilnost DPS,i Mila Djulamovica.
Ovakvi analiticari poput ovoga,Janjica,i drustva samo zamajavaju narod narucenim podacima,koji nijesu ni blizu ,stvarnom stanju.
u df je infiltrirano 10-15 patuljastih partijica
Ako je ovo istina to je strašno partija i čovjek koji su iselili generacije ljudi iz Cg, država đe se krše sva prava radnička, politička, socijalna, ekonomska, koja je pri dnu Evrope po razvoju i koja živi od sezonskog turizma i donacija dijaspore a ima realno manje od 600000stanovnoka ali nema sistem koji može da dovede do blagostanja te malobrojne… Više »
Viđeli smo za vrijeme Drugog Svjetskog Rata da špijuni dobro prolaze a o vremenu komunizma i da ne pričam. E sad u zadnjih 30 godina tek ko je špija taj je uspješan u svom poslu to znaju i komšije a i policija.
Tacno je, ovi ne grijese na nasu sramotu
Što će prosvjetar da se zabrine – kako to da nije prvi uz Janovića!
Bečko ima dobar rejting. A šta je to, ne nego Rista.
Ovaj se javio da pegla istraživanje Cedema. Providno. Inače, poznat po najvecem promašaju u istoriji kad je Borisu Tadicu dao 58 odsto, a Tomi Nikoliću 42. A Toma pobijdio.
Da je srece da osim DPSa neko ima sredstava da plati njihov servis pred izbore… manje bi bilo laznog optimizma, znali bismo sto su realni dometi u promil a ne procenat
I druge partije imaju toliko sredstava da plate istraživanja, ali oni više vole da pare troše na: balone, upaljače, glamurozne bine, estradne zvijede… Što plate jednu “zvijezdu” mogu da odrade 7-8 istraživanja.
I poslije Mila, Milo ! Crnogorci mnogo bolje zive nego sto rade !!! A i nijesu za negu ozbiljniju rabotu, ubjedljiva vecina je tacno za ovo sto sad ima, radnik u piljari, marketu, konobar, sobarica, konobarica mada u tome srbijanke su nesto jace, ponedje bravar, limar, automehanicar, i to je to uglavnom !!! Najvise znanja treba za rad i zivot… Više »
Zato imate IQ 86
Nije visok nije ali svakako visi nego u okruzenju dje se jos vjeruje u vjestice, crnu magiju itd !!