Politika

Pitanje obeštećenja za logoraše s Golog otoka ponovo pokrenuto u Crnoj Gori

Goli otok

Najava predsjednika Jakova Milatovića da će inicirati donošenje Zakona o obeštećenju žrtava logora sa Golog otoka od 1948. predstavlja peti pokušaj da se rehabilituju nekadašnji politički zatvorenici iz Crne Gore, koji su bili na strani Moskve u sukobu Staljinovog Sovjetskog Saveza sa Jugoslavijom Josipa Broza Tita.

Prema dosadašnjim procjenama od 1948. do 1956. zatvoreno je preko 16.000 ljudi, među kojima je iz Crne Gore bilo oko 3.300, što je proporcionalno broju stanovnika bio najveći broj.

U odnosu na izvore, različite su procjene o broju preminulih u logoru – od 300 do 500 ljudi.

Milatovića je podržala Akcija za ljudska prava (HRA) koja je tri puta bezuspješno inicirala izradu Zakona kojim bi bili rehabilitovani i obeštećeni crnogorski zatvorenici sa Golog otoka.

Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević za Radio Slobodna Evropa navodi da je rehabilitacija važna za uspostavljanje kulture ljudskih prava i ispravljanje nepravde.

Na drugoj strani profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Adnan Prekić za RSE ocjenjuje da je ovim predlogom Milatović pokušao da simplifikuje jedno veoma teško i kompleksno pitanje.

Poziva ga da najprije odgovori kako će odvojiti one koji su na Golom otoku bili bez razloga i one koji su bili sa razlogom.

“Da li će rehabilitovati one koji su tamo bili zato što su radili protiv svoje države i željeli da sovjetske vojne trupe okupiraju Jugoslaviju, kao što je bilo u drugim državama istočne Evrope”, navodi Prekić.

Istorija logora za “prevaspitanje” – Goli otok

Nakon Drugog svjetskog rata i pobjede partizana na čelu sa Josipom Brozom Titom, tek formirana socijalistička Jugoslavija je ušla u sukob sa Sovjetskim Savezom Josifa Viserionoviča Staljina.

Namjera Staljina da Jugoslaviju stavi pod sovjetsku kontrolu poput zemalja istočne Evrope, otvorila je sukob sa Titom koji je odbio da zemlju potčini Moskvi.

Po Staljinovom nalogu Informbiro je 1948. izdao rezoluciju koja je imala za cilj obaranje Titove vlasti.

“To je prvo neslaganje jedne države prema politici Sovjetskog Saveza. Jugoslavija je bila u ratnoj opasnosti. Sovjetske trupe su bile na granicama Jugoslavije na kojima je bilo preko 8.000 incidenata, od čega preko 150 oružanih”, kaže istoričar Prekić.

Prema onima koji su stali na stranu Staljina uslijedila je odmazda jugoslovenskih vlasti. Uhapšeni po tom osnovu su internirani u logor na kamenitom jadranskom ostrvu Goli otok, u Hrvatskoj.

“Postoje mnogi dokazi da većini onih koji su završili na Golom otoku, nikada nije dokazana krivica. U najvećem broju tamo su bili ljudi koji su, kolokvijalno rečeno, radili protiv svoje države”, navodi istoričar Prekić.

On kaže da je država tada upotrijebila jedini mehanizam zaštite koji je imala:

“Ne treba opravdavati kršenje ljudskih prava. Razumijem sudbinu svakog pojedinca i porodica koje imaju traumatično iskustvo iz tog vremena. Međutim, ne možemo borbu jugoslovenske države protiv sovjetskog imperijalizma od 1948. godine svoditi na priču o kršenju ljudskih prava.”

Teška kršenja ljudskih prava

Osumnjičeni su brutalno isleđivani, a potom ekspresno osuđivani. U logoru su doživljavali batinanje, psihičko i fizičko ponižavanje, besmislen rad u kamenolomu pod ekstremnim temperaturnim uslovima, te mučenja glađu i žeđu. Po izlasku, bili su prisiljeni da ćute o dešavanjima.

To su bili politički zatvorenici koji, ne samo da nisu imali pravo na pravično suđenje, nego po pravilu nisu imali suđenje. Bili su, voljom nadležnih u policiji i vojsci, tada osuđeni na najstrašnije izdržavanje kazne. To je bilo protivno esenciji ljudskih prava na slobodu ličnosti i zabranu torture”, kaže Gorjanc Prelević.

Ona objašnjava proceduru koja bi dovela do rehabilitacije zatvorenika Golog otoka:

“Najprije radna grupa mora da izradi radnu verziju zakona, pa kad ministar pravde usvoji nacrt, on ide na javnu raspravu. Nakon toga predlog Zakona ide na Skupštinu gdje se usvaja.”

Tri puta smo pokušali da iniciramo izradu zakona, kaže Gorjanc Prelević direktorica HRA.

Prvi zahtjev je podnijet 2019. Vladi premijera Duška Markovića u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista.

Kako po tom pitanju ništa nije urađeno HRA je istu inicijativu podnijela i dvijema vladama koje su sastavljene od dotadašnje opozicije. Vladi Zdravka Krivokapića 2021, a naredne godine i Vladi Dritana Abazovića. Nijedna inicijativa nije usvojena.

“Vlada Markovića je čak opstruirala da putem Vladinog portala prikupljamo potpise za inicijativu za formiranje radne grupe i donošenje Zakona. Do predsjednika Jakova Milatovića niko nije pokazao interesovanje da se tim pitanjem bavi”, kaže Gorjanc Prelević.

A trinaest godina prije prve inicijative HRA, podnesen je prvi zahtjev za rehabilitaciju tadašnjem crnogorskom rukovodstvu na čelu sa premijerom Milom Đukanovićem.

To je za Radio Slobodna Evropa 2018. godine saopštio jedan od tada, posljednjih živih logoraša i predsjednik Udruženja “Goli otok” Branko Ljumović. Međutim odgovor nisu dobili.

Jedini zvanični akt koji je Crna Gora usvojila o Golom otoku je skupštinska Deklaracija iz 1992. o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti.

Njome se osuđuje teror na Golom otoku i u drugim logorima, zloupotreba vlasti i suspendovanje slobode političkog izražavanja, a posebno svirepo i nehumano postupanje prema političkim neistomišljenicima, koji su za posljedicu imali niz nevinih žrtava, etiketiranje i nezaslužen progon velikog broja ljudi.

Sve države bivše Jugoslavije obeštetile logoraše

Obeštećenje političkim zatvorenicima sprovele su Slovenija, Hrvatska i Srbija donoseći adekvatne zakone za tu oblast. Visina naknade koja je ponudila Slovenija 2003. godine bivšim golootočanima, iznosila je 6.300 eura za svaku godinu provedenu u logoru.

A Hrvatska i Srbija su davale oko sedam eura po danu provedenom na Golom otoku. U Srbiji je od 2012. godine rehabilitovano 2.146 ljudi.

21

avatar
1000
19
2
0
 
21
DOSTAVLJENI POPNek se znamajaRubezslobo
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
DOSTAVLJENI POP
Gost
DOSTAVLJENI POP

Taman i 1918 da rijesi sto su Radili srpski okupatori sa Aleksandrom na celu

Nek se zna
Gost
Nek se zna

Radi mira i sloge u budućnosti ovo riješiti.Malo nas je a dijelimo se.Prekinimo više.U okruženju su to riješili.

maja
Gost
maja

,,proporcionalno broju stanovnika bio najveći broj zatvorenika,, bio je iz Crne Gore. Čini se da su njihovi potomci to zaboravili?

Rubez
Gost
Rubez

Nije tačno da su svi bili na strani Moskve ! 90% njih je iz drugih razloga bilo. Samo je bilo dovoljno da imaš više od drugog, ili si bolji čovjek (gazda,uticajan….) pa te prvi komšija pošalje tamo !

slobo
Gost
slobo

Da ste hapsili teroriste državnog udara Mandića i i pipuna, ne bi došlo do rušenja i ukidanja Crne Gore. Plaćenici Df, Snp, Demokrate uživaju beneficije
Milatović nagrađuje golootočane koji su željeli uništenje Jugoslavije. Veliki Tito je rekao NE. Sada ovi zove Ruse i Vučkove plaćenike.

Anagustum
Gost
Anagustum

Odma treba isto tako tražiti obeštrćenje of Stbije za zločine izmedju 1918-1925 godine i da se isplati obeštećenje gamilijama Crnogorsca koji su stradali od Srbskog zločina.

Partizan
Gost
Partizan

Vide se kroz KOMENTARE, neupućenost, na Goli Otok su išli borci (partizani i komunisti), nisu Ustaše i Četnici, jer tadašnjoj vlasti nisu odgovarali u borbama proslavljeni crnogorci, na čelo sa Arsom Jovanovićem, koji je centralizovao odbranu od okupatora i osnovao Generalštab, na čelo kojeg je bio tokom čitavog rata. Imate selo PIPERI koji su masovno stradala, a i selo KUČI… Više »

Miljan
Gost
Miljan

Bas kao sto je bilo za logoraša koji su bili u Njemačkoj. Posa su dobili pola im advokati uzeli. Već viđeno .Može opet narod je zaboravio.

Komšija
Gost
Komšija

To je pitanje za Srbiju, ona je pravna nasljednica SFRJ, SRJ, SiCG.

Don Montenegrin
Gost
Don Montenegrin

A,makse Milatovicu sa tvojim gluparijama vise. Da nije Tito onako iskusno i pametno reagovao,poginulo bi 100 x vise naroda.

Emili
Gost
Emili

kamo sreće da je još funkcionalan kao tada

Podgorica
Gost
Podgorica

Kako bi se sad napunio Goli Otok od ovih izdajica sto rade protiv svoje drzave CG

Tetka iz pariza
Gost
Tetka iz pariza

Nek vas obešteti Tito,najbolje da sada i vas na grbaču stavimo a ne možemo ni ovako da živimo….Nije Jože bio lud sto vas je poslao tamo,vidite li da opet pravite gluposti….Nehumano je bilo tamo to je činjenica,ali imali ste Kapičića koji je izmišljao načine za mučenje i time se dičio pa sto njega niste pitali za obeštećenje!!!!

Etotako
Gost
Etotako

Pravda za najbolje crnogorske sinove revolucije. Tamo nijesu išli ni četnici,ni ustaše nego krem tadašnje vojske. Naši kadrovi su dominirali u tadašnjoj JNA,tek izašli iz rata slavom ovjenčani. Josip Broz Tito nije imao povjerenja u nas da ćemo biti na njegovoj strani pa je naše oficire i visoke rukovodioce poslao u logor. Iz današnje perspektive se to čini strateški ispravna… Više »

Mrgud
Gost
Mrgud

Današnji rusofili bi da rehabilituju ondašnje? Čast ljudima koji su bez krivice zatvoreni. Otvorite dosijea, da vidimo ko je špijao te ljude.

Boca Senior
Gost
Boca Senior

Trebalo bi aktivirati Mamulu za sve one koji rade protiv države Crne Gore. Jedino se bojim da bi bila premala.

Tetka iz pariza
Gost
Tetka iz pariza

Potpuno si u pravu samo sto vjerovatno imaš pogrešno mišljenje o tome ko bi trebalo da bude tamo….Oni koji su nas 30 godina mučili,opljačkali,uništavali državu pod izgovorom da su patriote,takvi treba da idu na Mamulu,takvima treba da se sudi,takve treba da pitamo zašto su unistili budućnost generacija!!!!!

Boca Senior
Gost
Boca Senior

Prije svega sluge neprijateljskih država.

Kusovica
Gost
Kusovica

Ponovo treba aktivirat otok za narko dilere,,silovatelje ,ubice da djelju krše po vas dan a ne da jedu i piju na grbaču države i još bilduju.

Mina
Gost
Mina

Sedam eura po danu bez hrane, vode na suncu vukli kamenje, bili prebijani i ubijani,psihicki maltretirani 24sata.a tek po izlasku iz logora njihove tadasnje i buduce porodice maltretirane na duge nacine. Oni bez zaposlenja pod stalnom prismotrom i budnim okom udbe, prtiscima da spijuniraju, prijetnjama ili pokusajima ubistva istih tih ljudi.

Darija
Gost
Darija

Postoje li još oni objekti na Otoku. ?

Send this to a friend