Politika

Marković: Nećemo kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića

Ova Vlada već treću godinu predlaže budžet, kojim se tekuća potrošnja u potpunosti finansira iz izvornih prihoda. Nema zaduživanja radi potrošnje, a u javnim sektorima isplaćujemo onoliko koliko možemo da prihodujemo, bez novih opterećenja za privredu i građane. Želimo da tako i ostane, rekao je premijer Duško Marković na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje poslanika Raška Konjevića iz Socijaldemokratske partije zašto Vlada ne povećava zarade u obrazovanju, zdravstvu i sektoru bezbjednosti.

Foto: CdM

Premijer je rekao da smatra da je ovo pitanje najbolje komentarisati na osnovu konkretnih podataka i činjenica.

“Da li se iz činjenice da je crnogorska ekonomija rasla stopom od 4,7 odsto u 2017. i 4,8 odsto u prvoj polovini 2018. godine može izvesti zaključak da se radi o izuzetno uspješnom periodu našeg razvoja? Reći ću – DA, i te kako! Pored ostalog i zato što su prihodi u 2017. bili veći za 79 miliona u odnosu na 2016. godinu, a u 11 mjeseci 2018. godine za 181 milion u odnosu na isti period 2017. godine”, naveo je Marković.

Kako je dodao, svi dobro znamo za disbalans prihoda i rashoda koji prati naše javne finansije.

“Naime, deficit Budžeta u 2016. godini bio je 3,4 odsto BDP ili 135 miliona eura, u 2017. godini 5,5 odsto BDP ili 237 miliona, a deficit za 2018. godinu procjenjuje se na oko 3,8 odsto BDP ili 173 miliona eura. Ovo znači da rast ekonomije ne uspijeva da pokrije troškove otplate kredita i pripadajućih kamata, uključujući i izgradnju autoputa, kao ni sve one troškove Kapitalnog budžeta, odnosno razvoja zemlje. A razvoj ne želimo da zaustavimo, jer bez razvoja nema ni nove vrijednosti niti mogućnosti za strane investicije, nove prihode i nova radna mjesta“, naveo je Marković.

Premijer je rekao da zarade nijesu onakve kakve bi on želio da vidi.

“Ali ipak smatram da su zarade koje ostvaruju zaposleni u javnom sektoru sasvim pristojne i da odražavaju društveno-ekonomski ambijent u kojem živimo, odnosno moć naše ekonomije. Okolnost da u ovom momentu ne možemo povećati zarade zaposlenih, ne znači da se već ne vide rezultati na unapređenju ambijenta i uslova u kojima ti zaposleni žive i rade, kao i na kvalitetu usluga koje građani dobijaju. Odgovoran pristup državnom novcu i održivosti javnih finansija, ne daje nam nažalost za pravo da postignute rezultate već danas pretočimo u uvećavanje zarada u javnom sektoru. Pa čak ni u navedenim, saglasiću se sa Vama, veoma značajnim sektorima. Da budem direktan, Vlada neće kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića. Čemu bi vodio tako neodgovoran pristup? Ko će to da plati sem sami građani!”, kategoričan je Marković.

Sjetimo se, kaže, i grčkog scenarija.

“Ne želimo novim generacijama ostavljati veća zaduženja zasnovana na neodgovornoj javnoj potrošnji, ali hoću ekonomski rast, razvojnu infrastrukturu, nove puteve, bolnice i škole. A na temelju svega toga-nova radna mjesta, plaćena onoliko koliko Budžet i realna ekonomija mogu da izdrže“, rekao je Marković.

Premijer je podsjetio da je u zdravstvu u protekle dvije godine odobreno 150 novih specijalizacija i 20 subspecijalizacija, da je povećan broj ljekara na 1000 stanovnika na 3,3 u 2018. godini, u odnosu na 3,4 prosječno u Evropskoj uniji, da će početkom 2019. godine oko 160 zdravstvenih radnika i njihovih porodica riješiće svoje stambene potrebe.

“Ako je u medicinsku opremu uloženo 9,3 miliona eura, u rekonstrukciju i adaptaciju objekata 3,1 miliona, u poboljšanje energetske efikasnosti još 5 miliona – priznaćete da i po kriterijumima koje ste sami postavili u uvodu pitanja, možemo govoriti o uspješnoj ekonomskoj politici. NE u dijelu visine zarada, ali sigurno DA u poboljšanom i unaprijeđenim uslovima rada. Nastavno osoblje, učenici i njihovi roditelji svjedoci su da se i uslovi rada u prosvjeti popravljaju. Možda ne odmah i u svim obrazovnim ustanovama, ali za posljednje dvije godine u impresivnih 130 objekata“, rekao je premijer.

Dodao je da je ulagano i u prosvjetu.

“Za narednu godinu planirano je 42 miliona eura dodatnih ulaganja. Budžet za investicije Ministarstva prosvjete uvećan je za oko 30 odsto, pa će za zamjenu školskog namještaja, informatičku opremu, rekonstrukciju u srednjim stručnim školama biti izdvojeno skoro 10 miliona eura. Iz resora su već najavljene aktivnosti na novim objektima – od nove gimnazije u Podgorici, vrtića na Tuškom putu, Zlatici, Starom aerodromu, zatim u Bijelom Polju, Beranama, Plavu, brojnih rekonstrukcija u Podgorici i Kotoru“, kazao je Marković.

Ističe da se na sve ovo nadovezuju i vidljiva ulaganja u sportske sale i terene koja dopunski finansiramo preko Ministarstva sporta, čineći dimenziju podrške mladima još snažnijom.

“Preko 7. 000 studenata za dvije godine koristilo je benefit Vladine politike izdvajanja za besplatne studije – zar Vi ne računate da utrošenih 2 milona eura, koje smo utrošili, predstavlja direktnu pomoć kućnim budžetima tih porodica, koje sada ne izdvajaju sredstva iz svojih zarada za školovanje djece“, poručio je Marković.

Predsjednik Vlade je završio ocjenom da za razliku od komfora poslaničke retorike, odluke koje donosi Vlada moraju biti pravične prema svim strukturama društva, i da to nije lako u zemlji koja se razvija, i koja se oslobađa strukturnih i svih drugih deficita.

“Naše odluke moraju biti lišene prelaznih rješenja, i bilo kakve političke kalkulacije“, zaključio je Marković.

Gledamo kako niču novi kilometri savremenih puteva

Marković je kazao da je sjeverni region Crne Gore decenijama bio manje razvijen od preostala dva regiona, da su tu nerazvijenost karakterisali viša stopa nezaposlenosti, niži dohodak i niska stopa ekonomskog rasta, ali da smo nakon dvije godine i dosljednih mjera ekonomske politike, svjedoci da referentne analize pokazuju pozitivne pomake po svim navedenim aspektima.

“Danas već možemo gledati kako niču novi kilometri savremenih puteva, a pred nama su novi skijaški centri, nove škole, vrtići, rekonstruisane bolnice“, istakao je Marković odgovarajući na pitanje poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista.

Premijer je rekao da je njegova Vlada posvećenost ravnomjernom regionalnom razvoju potvrdila u prethodne dvije godine i kroz iznos sredstava opredijeljenih za projekte na sjeveru u okviru kapitalnog budžeta, ali i u sektorskim budžetima, kao što je agrobudžet ili investicioni budžeti pojedinih ministarstava.

“Kada je u pitanju budžet Direkcije javnih radova i Direkcije za saobraćaj, za prethodne dvije godine za projekte na Sjeveru opredijeljeno je preko 81 milion eura. Na to treba dodati i značajna sredstva IRF, koji slijedi Vladine politike usmjerene ka dinamičnijem razvoju manje razvijenih opština, od kojih je najveći broj na sjeveru. Ovaj razvojni fond tokom 2017. i 2018. godine za preduzetništvo i biznis u opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Šavnik i Žabljak plasirao je oko 70 miliona eura, a ta sredstva generisala su 856 radnih mjesta“ , rekao je Marković.

Šef  Vlade je istakao da ga kao premijera posebno raduju pozitivne reakcije investitora na razvojne potencijale sjevera.

“Napominjem da smo nedavno potpisali nove ugovore o dugoročnom zakupu na osnovu kojih će se na lokalitetu ‘Kolašin 1600’, i na lokaciji nekadašnjeg vojnog odmarališta na Žabljaku graditi hotelski kapaciteti visoke kategorije. Zbog toga smo krajem 2017. godine formirali i državno preduzeće Skijališta Crne Gore sa sjedištem u Mojkovcu, kako bi sa tog prostora mogli kvalitetno da unapređujemo postojeću infrastrukturu, ali i da efekasnije realizujemo razvojne investicione politike”, kazao je Marković.

Kako je naglasio, dodatni podsticaj naporima daje izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar–Boljare koja će već sa Mateševom kao prvim odredištem, povezati resursima bogati sjever sa centralnim i južnim regionom.

“Na to će se nadovezati nastavak izgradnje autoputa sa konačnim ciljem povezivanja sa evropskom mrežom autoputeva. Do kraja 2019. godine ulaganja u autoput preći će 500 miliona eura“, rekao je Marković odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Danijela Živkovića.

Nastavljamo reformu sistema obrazovanja, raduje me da mladi dominantno vide budućnost u turizmu i poljoprivredi

Marković je kazao da je povezanost obrazovanja i tržišta rada postavljena kao cilj u svim strateškim dokumentima iz oblasti obrazovanja, i da kvalitetna saradnja između poslodavaca i škola ostaje prioritet rada Vlade u ovom segmentu, te da je na tom planu preduzeto niz aktivnosti koje su dale rezultate.

“Svjedoci smo koliko su svakog dana upravo zanimanja koja zahtjevaju srednji nivo obrazovanja deficitarna i u mnogim razvijenijim zemljama Evrope, te da baš u tim oblastima postoji najviši stepen neusklađenosti ponude i potražnje. Sa druge strane, u inflaciji fakultetskih diploma, ovih ili onih zvanja, sve češće govorimo o neusklađenosti sa potrebama tržišta rada. Nerijetko veoma stidljivo govorimo i o kvalitetu stečenih znanja“, rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je, odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Mugoše iz Socijaldemokrata o tome koji su konkretni rezultati Vladine politike u segmentu srednjeg stručnog obrazovanja, rekao da je Vlada svjesna postojanja problema strukturne neusklađenosti na tržištu i prilično visokog obima zapošljavanja stranaca, nastavila reformu svih nivoa obrazovanja, s posebnim akcentom na srednje stručno obrazovanje.

“U tom cilju sproveden je čitav set mjera i aktivnosti, i ne samo na zakonodavnom planu. Uz podršku Privredne komore stvorene su pretpostavke da se učenici obrazuju u realnom radnom okruženju pa su i najvažnije izmjene Zakona bile usmjerene na ponovno pokretanje dualnog obrazovanja. Danas u tom sistemu, u 26 škola na teritoriji 18 opština imamo preko 250 poslodavaca i oko 570 učenika kojima je obezbijeđena i adekvatna novčana naknada za uloženi rad tokom učenja. Posebno bih istakao da je u prethodnoj i ovoj školskoj godini dodijeljeno ukupno oko 420 stipendija učenicima stručnih škola koji su se odlučili za neki od smjerova za deficitarne kvalifikacije. Sve ovo rezultiralo je činjenicom da za samo dvije godine bilježimo povećanje upisa na takozvani treći stepen za skoro 200 odsto”, naglasio je Marković.

Premijer je rekao da mlađe generacije postepeno mijenjaju odomaćenu svijest da se nakon godina školovanja, za prosječnu platu, traži doživotno uhljebljenje u administraciji i podsjetio na rezultate istraživanja javnog mnjenja sprovedenog proljetos za potrebe izrade Komunikacione strategije Vlade prema kojem mladi dominantno smatraju da će turizam (76,4 odsto ispitanika) i poljoprivreda (68,5 odsto ispitanika) kreirati dovoljno poslova za njih.

“I to je ono što me raduje“, istakao je Marković.

Dodao je da naprednim stavovima mladi pokazuju da njihov pogled seže dalje u budućnost, da je njihova vizija Crne Gore razvojno orijentisana, i da će politike koje sprovodimo u oblastima turizma i poljoprivrede, generisati nova, kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta za njih.

“Sa druge strane naš zadatak je da ih kroz kvalitetan sistem obrazovanja pripremimo za zahtjeve tržišta jer će kao takvi doprinositi svom ličnom napretku, i razvoju društva u cjelini“, zaključio je Marković.

Gotovo da nema ni jedne države u svijetu koja ne štiti svoje dostojanstvo i svoje državne simbole

Marković je istakao da se Vlada dosljedno zalaže za punu afirmaciju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

“Institucije države Crne Gore ostaće garant punog uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima. Sa druge strane, unapređenjem zakonskih rješenja u saradnji sa Parlamentom, posvećeno radimo na kontinuiranom poboljšanju uslova za dostojanstven život i rad manjinskih zajednica“, kazao je Marković odgovarajući na pitanje potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua o tome šta Vlada preduzima na polju unapređenja prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica.

Premijer je rekao da, iako je Crna Gora primjer multietničkog i multikonfesionalnog sklada i država u kojoj su manjinski narodi više puta, bezrezervno i u vrijeme velikih izazova, potvrdili privrženost našoj Državi, smatra da je uvijek pravi trenutak i da je uvijek raspoložen da razgovara o mogućnostima unapređenja uslova za poštovanje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, definisanih članom 79 Ustava.

U tom kontekstu predsjednik Marković je podsjetio da su za vrijeme mandata 41. Vlade usvojene izmjene i dopune krovnog propisa – Zakona o manjinskim pravima i slobodama da je tim zakonom reformisan Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, da je značajno unaprijeđeno funkcionisanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina i Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

“Značajna su i sredstva koja se opredjeljuju za rad institucija koje se primarno bave manjinskim pravima, pa u brojkama to izgleda ovako… U Budžetu se za funkcionisanje Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava opredjeljuje najmanje 0,15 odsto od tekućeg budžeta. Ukupni planirani budžet Fonda za 2019. godinu iznosi oko 1.360.000,00 eura. Od ovog iznosa do 30 odsto se izdvaja za rad Fonda dok se ostatak sredstava raspodjeljuje za finansiranje projekata. Takođe, savjetima za funkcionisanje i realizaciju programskih sadržaja obezbjeđuju se sredstva u iznosu od najmanje 0,05 odsto tekućeg budžeta i u ovoj godini iznosila su 600.000 eura. I budžet Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina ove godine zabilježio je povećanje u iznosu od oko pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, pa tako ove godine iznosi preko 300.000 eura“, kazao je predsjednik Vlade.

Marković je podsjetio da je na temelju prava definisanih članom 79 Ustava, kroz izmjene i dopune Zakona, u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica čine većinu ili pet odsto stanovništva, definisano da u službenoj upotrebi bude i jezik tih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, a što su pozdravila i nadležna tijela Savjeta Evrope.

Vlada Crne Gore je novembra 2017. godine, podsjetio je predsjednik Marković, utvrdila i Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.

“Za sada se upotreba i javno isticanje nacionalnih simbola u Crnoj Gori vrši na način i pod uslovima predviđenim važećim zakonskim rješenjem dok isticanje ili upotreba simbola druge države, bez odobrenja ili javnog poziva, predstavlja prekršaj shodno Zakonu o javnom redu i miru”, naveo je Marković.

Šef Vlade podsjeća da je Nimanbegu, posljednjeg dana novembra ove godine, podnio Skupštini Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru.

“Takođe, ministar unutrašnjih poslova informisao me da će već ovog mjeseca njegov resor predložiti Vladi tekst zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, a sve sa ciljem usaglašavanja zakonskih normi, odnosno stvaranjem pretpostavki za uživanje prava i sloboda koje su Ustavom zajamčene manjinskim narodima i zajednicama. Ali, do tada, svi moramo poštovati zakone koje je donio ovaj Dom i odluke pravosudnih organa utemeljene na tim zakonima. Takav pristup slijede sve demokratske i ozbiljne države i gotovo da nema ni jedne države u svijetu koja na takav način ne štiti svoje dostojanstvo i svoje državne simbole“, zaključio je Marković.

Podsjećamo, premijerski sat zakazan za 12 sati u Skupštini Crne Gore kasnio je više od sat i po. Obezbjeđenje nije dozvoljavalo ulazak u salu poslanicima i članovma Vlade.

Foto: CdM

Oko zgrade parlamenta pojačane su snage obezbjeđenja. Poslanici DF-a su obukli žute prsluke i u njima šetali kroz Skupštinu.

Foto: CdM

Premijerski sat kasnio je jer se čekala odluka Ustavnog suda zbog slučaja poslanika DF-a Nebojše Medojevića i Milana Kneževića.

<<<Ustavni sud poništio odluku o stavljanju u zatvor Medojevića i Kneževića<<<

Plenarna sala je jedno vrijeme bila zaključana jer su poslanici DF-a namjeravali da Premijerski sat ometaju vuvuzelama.

M.Dušević, S.Đukanović

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
marko
Gost
marko

Nema potrebe za povecanjima,ako se ko pobuni policija ce po rebrima!

raki
Gost
raki

Pa djesu ti realni sktori…ko je kriv sto nema proizvodnje…narod ili vi na vlasti….svasta

Vaše ime
Gost
Vaše ime

Vas nije briga za socijalni, već za unutarpartijski mir. A njega kupujete povećanjem BROJA zarada iz državnih jasala, bez realnog pokrića.

Saran
Gost
Saran

A sta je smetnja da se minimalna zarada odredi kao u zemljama okruzenja. Za duplo je manja od Hrvatske, Srbije, Kosova, Makedonije.
Sad se vidi ko su u stvari tkz. Strani investitori.
Nema normalnog objasnjenja za ovakve minimalne zarade.

BG-PG
Gost
BG-PG

Pa vi Markovicu kupujete glasove a za socijalni mir bas bas zabolje….Kako jezik oce pravo!!!!

vitko
Gost
vitko

Od 2006 ja zborim da Crnogoci niesu Srbi i da su Petrovici pridoslice iz Travnika a niko me do sad za to neplati,doklece moja familija gladovat a Srbalj niesam

Prc CG
Gost
Prc CG

Do kad si živ jer ne znaš ni ko si ni sto si….

Mimo Sekulović
Gost
Mimo Sekulović

Uočih detalj, izbor kravata i odijela na fotografiji kad silaze niz stepenice! Ljudi od ukusa!

Sefket
Gost
Sefket

Ljepse mu stoji lopata.

Prč
Gost
Prč

Nemoj te vi kupovati docijalni mir nego povecajte zarade.za sve ima osim za vece plate

radijatorčići
Gost
radijatorčići

Ništa za potrošnju! To što svako malo zajmamo, to je za proizvodnju, za fabrike, industriju…!

Komšija
Gost
Komšija

Naravno da nećete kad ne morate, kad se niko ne buni.
Eto Franćezi moraju.

Veljko
Gost
Veljko

Gospodine Markoviću, broj ljekara vam je netačan. Sto ima osiromašeni crnogorski građanin od 500 privatnih ljekara,može ih biti i 2000 ako nema novca, a nema može samo da cvili.Hvalite se rastom ekonomije,samo za prisutnu inflaciju i povečani PDV sa 17 na 21% građani CRNE GORE imaju 10% niži standard nego 2016 godine.

Dule
Gost
Dule

Gospodine Veljko, Hvala na informacijama, želim da Vas uvjerim da će vlada dati sve od sebe da ovo o čemu Vi govorite popravi, što prije. Siguran sam da ćemo u tome i uspjeti, a do tada, ne lipši magarče do zelene trave. I naravno, očekujem Vaše razumjevanje i razumjevanje svih gradjana nezavisne Crne Gore, jer to je za dobro svih… Više »

Pracka
Gost
Pracka

Da nije Jugoslavije , Austrougarske i Srbije sto da ne ako cemo pravo, bilo ne bi imali ni puteva ni struje.

Kiko
Gost
Kiko

SFR Jugoslavija je bila zajednička drzava svih njenih naroda tako da prica kako je Crna Gora izgrađena tad je prica jadnika kao sto si ti, viđi koliko je u Srbiju urađeno za vrijeme vama mrske SFR Jugoslavije, Austrougarska je napravila put od Kotora do Njegusa i nekoliko kozjih staza između Kotora, Herceg Novog i Budve a sto se tice Srbije… Više »

Mućak
Gost
Mućak

A kako Markovicu da hapsite poslanike koji imaju imunitet. Dali se to desilo i u jednoj drzavi na zapadnoj strani Evrope. O kakvoj demokratiji ti pricas sto ti radis covjece, stvo radite vi iz DPS a , kako se ponasate kao razbojnici i kriminalci u drzavi u kojoj ste vi kupovinom donijeli ustav a isti necete da ispostujete a zasto?… Više »

Grabuljator
Gost
Grabuljator

Evo još jedan, nije uhapšen nego “stavljen u zatvor”!

Marv
Gost
Marv

30 godina se mi primicemo … 30 godina I nikako da napokon dodjemo do toga… ali izjava ne povecavamo minimalac jer para za to nemamo i mi smo zbog toga dobri i odgovorni … pa to samo Crnogorcu mozes prodat.

Vartolomej
Gost
Vartolomej

E da ima u CG žutih prsluka poveća bi ti plate. No dadoste žute prsluke ovim vašim šišnjarima iz DF

Coa
Gost
Coa

Ne znam kako to autoput utice na bolju razvijenost sjevera kad ne generise nova zaposljavanja osim nekoliko desetina radnika oji ce odrzavati naplacivati putarinu. Autoput ce jedino ubrzati transport r

Bokez
Gost
Bokez

Od albanske do hrvatske granice 5sati ljeti!
I to trasom koju je još Austrija napravila!
Mi malo proširili !

Ljuta
Gost
Ljuta

Pogledaj majstore koliko je kilometara puta izgradio Kralj Nikola posle 1878g pa onda lupetaj…

Bata Cuce
Gost
Bata Cuce

nastavak……Magistrala prema HR a time i prema EU

Bata Cuce
Gost
Bata Cuce

A da neko pogleda na sto liči

AVNOJ
Gost
AVNOJ

Živio drug TITO!

Stara Podgorica
Gost
Stara Podgorica

Frka a ?

C G
Gost
C G

Vuvuzele !?!? Majko božija, koji maloumnici… Jedini lijek za ove prikaze je samo striktno i neselektivno sprovođenje zakona. Hoćemo li to konačno dočekati u ovoj našoj državi, zaboga?

Marko PG
Gost
Marko PG

Hoćeš li se ti, zaboga, najest od sendviča i mesnog nareska?

Kiki
Gost
Kiki

Raspad krnje Sindjine

Ljuta
Gost
Ljuta

Sindja je Car…..ostao covjek u istoriju CG vise no vojvoda Sindjelic u istoriju Srbije…samo da napise memoare postao bi najbogatiji spijun ever☻🇷🇸🇷🇸🇷🇸🇷🇸🐒.

Send this to a friend