Politički dio koči tehnički dio pregovora?

U procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU) ključni problem je neusaglašenost tehničkog sa političkim aspektom.

To je saopšteno u drugom dijelu konferencije “Sedam godina crnogorskih pregovora sa EU”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ministarstva javne uprave i njemačke fondacije Fridrih Ebert, i u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore.

Članica Sudskog savjeta i sutkinja Upravnog suda, Ana Perović-Vojinović, kazala je da je Izvještaj EK o Crnoj Gori, u dijelu koji se odnosi na sudstvo, konstatovao „određenu napredak“.

„Ali su i date tri ključne preporuke– da se ojača odgovornost u pravosuđu uspostavljanjem bilansa ostvarenih rezultata vezanog za sprovođenje etičkih kodeksa i disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudne funkcije, da se osigura blagovremeno sprovođenje ICT strategije za pravosuđe, i da se poboljša sveukupno upravljanje ljudskim, finansijskim i infrastrukturnim kapacitetima pravosuđa“, navela je Ana Perović-Vojinović.

Ona je kazala da je u proteklih sedam godina sudstvo bilo glavni nosilac mnogih integracijskih procesa koji se tiču pristupa EU.

„Pred nama su bili veliki izazovi, vrlo teški zadaci. Mislim da je sudstvo dobilo epitet jednog pouzdanog partnera u procesima, koji se tiču pristupanja EU, zato što je prepoznata naša snaga, volja i motivisanost da savladamo sve moguće prepreke. U ovom periodu se desio veliki zaokret što se tiče sudstva“, ocijenila je Perović-Vojinović.

Prema njenim riječima, glavna boljka je nedostatak materijalnih uslova, kao i činjenica da tehnička opremljenost ne prati odgovornost sudstva da prođe kroz ovaj zahtjeva proces na odgovoran način.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore iz Demokratskog fronta (DF), Slaven Radunović, kazao je da je to skupštinsko tijelo postavilo stvari kao nijedan parlament od svih država koje su pristupale do sad EU.

„Ovo je prvi Odbor koji je vraćao pregovaračke pozicije Vlade Crne Gore na ponovno razmatranje. To se nije desilo u nijednoj drugoj zemlji i to smo uspjeli jednoglasnim odlukama. Drugo, činjenica da je predviđeno Poslovnikom da predsjednik Odbora bude iz opozicije omogućila je da se čuju i kritički tonovi“, naveo je Radunović.

On je kazao da je u toku nova faza rada Odbora, koji će se, kako je precizirao, baviti nadzorom primjene „svega onoga što smo na sebe preuzeli kao društvo i kontrolom po konkretnim institucijama za koje se utvrdi da su kočnice u napretku“.

„Bićemo, ono što mislim da bi trebalo da bude Odbor za evropske integracije – javne oči, nadzor procesa“, istakao je Radunović. U tom kontekstu je naglasio i značaj saradnje sa civilnim društvom.
Članica skupštinskih Odbora za evropske integracije i Odbora za antikorupciju iz Demokratske partije socijalista (DPS), Daliborka Pejović, ocijenila je da je ključni problem u procesu pregovora „neusaglašenost tehničkog sa političkim aspektom“.

„To nas stalno prati. Bojim se ako neko ne prekine tu liniju ili taj paralelni sistem funkcionisanja, da ćemo imati problem da shvatimo da Crna Gora možda u svim segmentima nije kompatibilna u procesu evropskih integracija. Prosto, nema tu vrstu resursa, i zbog svoje veličine i zbog svega onoga što je karakter crnogorskog društva“, istakla je Pejović.

Ona je dovela u pitanje i održivosti određenih rješenja koja se donose i koja su vezana za proces integracija.

„Da li mi znamo sa kojom EU pregovoramo? Da li se EU mijenja sama po sebi? Nisam sigurna da smo toga svjesni“, navela je Pejović.

Pejović se zapitala „da li smo svjesni problema EU i može li se nekada Crna Gora pojaviti kao jedna vrsta kolaterala upravo te realnosti koju EU živi“.

„Crna Gora ima dva ozbiljna izazova. Mislim da politički i lično manipulišući ili improvizujuću crnogorsku realnost trošimo nešto što je jedino nesporno, a to su crnogorski kvaliteni resursi u ljudima koji ne pripadaju i partijama, ni interesnim grupama ni organizovanim kriminalnim grupama, nego pripadaju sebi i suvereni su svom znanju i profesionalizmu“, navela je Pejović.

Izvršna direktorka CRNVO-a i članica Radne grupe za Poglavlje 23, Ana Novaković, ocijenila je da nevladin sektor ne vjeruje vlastima, navodeći da su razlozi za to „vrlo realni i objektivni“.

„Vlast nam je pokazala, posebno u posljednje tri, četiri godine, da ono što je nama primarno – poštovanje zakona, jednakost svih pred zakonom i potreba uspostavljanja vladavine prava – da to nije isti sistem vrijednosti i za vladajuću partiju koja je te zakone, u zakonodavnom tijelu, u posljednje tri četiri godine nemilosrdno kršila“, istakla je Novaković.

Ona je navela da je sigurna da ni vlasti nemaju povjerenje u nevladin sektor. Navela je da postoje predulosvi da predstavnici civilnog društva učestvuju u radu nekih radnih i savjetodavnih tijela.

„Ali, činjenica je da će iz tih tijela biti isključeni protivzakonito onog trenutka kada ono što oni govore ili rade ne ide na ruku vladajućoj partiji“, naglasila je Novaković.

„Uglavnom se to nepovjerenje ili etiketiranje nas kao neprijatelja države vezuje za neki naš stav koji je suprotan trenutnom političkom stavu ili opredjeljenju vladajuće partije. A što se tiče ocjene ili prihvatanja našeg rada, ono postoji do određene mjere“, navela je Novaković.

„Mislim da smo došli u fazu kada su prijedlozi i sugestije značajnog dijela nevladinog sektora u odnosu na pregovaračku fazu u kojoj smo, dijametralno suprotni od onoga što su stavovi vlasti. Dijalog između NVO i vlasti će biti teško upostavljen“, zaključila je Novaković.

Tokom diskusije, Perović-Vojinović je na pitanje kakvu poruku Sudski savjet šalje prihvatanjem treće kandidature Vesne Medenice za funkciju predsjednice Vrhovnog suda kazala da je taj postupak u toku i da ga ne želi komentarisati. Međutim, izrazila je i mišljenje da je to pitanje isuviše personalizovano u javnosti, iako je priznala da se o njemu može stručno polemisati.

Na to je Radunović replicirao da je Medenica kandidat za tu funkciju po treći put „jer je partijski vojnik“.

Na pitanje gdje je odgovornost poslanika vladajuće većine za nezakonito donešene odluke u Skupštini, a prije svega na u odnosu na nezakonite smjene nepodobnih članova Savjeta RTCG, ASK i viceguvernerke Centralne banke, Pejović je navela: „Nigdje ne piše poslanicima da moraju glasati po zakonu, nego po svom osjećaju. Postavlja se pitanje ako sudska vlast treba da se miješa u zakonodavnu, o čemu mi to pričamo i u kojoj podjeli vlasti govorimo. Ja ovo doživljavam kao problem“.

Novaković smatra da je vlast odgovorna što drugu godinu za redom Crna Gora ima negativnu ocjenu kad je u pitanju sloboda medija u izvještaju. Ona je ukazala da su kandidature članova javnog servisa bile suprotno zakonskim preduslovima.

Perović-Vojinović je, komentarišiću to što Sudski savjet ne objavljuje odluke o disciplinskoj i etičkoj odgovornosti sudija do okončanja upravnog spora, pojasnila da se princip privatnosti mora poštovati dok odluka ne bude pravosnažna.

Radunović je ocijenio da je na Crnu Goru „stidljivo“ počela da se primjenljuje klauzulu balansa. „Na mala vrata je uvedena, jer Crna Gora je spremna u administrativno-pravnom smislu za otvaranje poglavlja 8. Mislim da je to vrsta prećutnog odgovora da se Crnoj Gori pošalje signal da mora nešto da mijenja“, naveo je Radunović.

Pejović je, komentarišući ocjene koje su stigle na račun Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i nepostupanje u aferi „Koverta“ i još uvijek nerasvijetljenoj aferi „Snimak“, kazala da je čudi to interesovanje EK za aferu „Snimak“ naglasivši da je za nju „politički priča oko afere „Snimak“ završena“.

„Što se tiče pravosudnog dijela, jedinu informaciju koju sam dobila jeste da se radi u postupcima koji su u toku, koji su ili su nedokazani ili će se dokazati.“, istakla je Pejović. Ona je kazala i da su procesuirani svi u aferi „Koverta“, „22 ili 23 osobe“, kao i da se „niko nije žalio na odluku ASK-a“ vezano za ovaj slučaj.

Novaković je u osvrtu na studiju koju su objavile četiri nevladine organizacije (CGO, CRNVO, IA i CEMI) prije godinu dana ocijenila da i danas treba razmotriti da se crnogorskim vlastima zaprijeti klauzulom balansa zbog izostanka suštinskog napretka.