Popis pitanje svih pitanja: Ne čude strahovi od pokušaja etničkog inženjeringa

U sređenim državama popis stanovništva je jedna od običnih aktivnosti, ali u Crnoj Gori je to jedno od najvažnijih političkih pitanja. Vlada u tehničkom mandatu planira da se popis održi od 1. do 15. novembra, iako je država u dubokoj političkoj krizi. Više partija zatražilo je odlaganje popisa. Iz Uprave za statistiku MONSAT kažu da nema zakonskih mogućnosti da se popis u ovom trenutku odloži. Da tajming održavanja popisa nije najsrećnije određen smatraju i u Centru za građansko obrazovanje CGO jer upozaravaju da imajući u vidu izraženu zainteresovanost nekih od država u regionu za popis u Crnoj Gori ne čude mnogo rezerve i strahovi od pokušaja etničkog inženjeringa kroz ovaj proces.

<<<U susret Popisu: Na koja pitanja će se odgovarati, šta ako građani odbiju da se popišu, zbog čega popisivači mogu biti kažnjeni…<<<

„Stiče se utisak da se pripremne aktivnosti odvijaju ubrzano. Vidjeli smo da su prije nekoliko dana popisne komisije objavile javni oglas za instruktore i popisivače, a najave su da ćemo do sredine oktobra dobiti spisak kandidata za instruktore i popisivače. Iz Uprave za statistiku navode da očekuju angažovanje između četiri i četiri i po hiljade učesnika popisa“, kaže za CdM Nikola Mirković, saradnik na programima u CGO-u.

On naglašava da mobilizaciju ljudskih sredstava prate i značajna finansijska sredstva, a kako u Monstatu tvde, to neće koštati manje od tri miliona eura.

„Ta logističko-tehničko-finansijska ravan je jedna, ali druga i mnogo važnija je vremenski okvir u kojem se popis treba sprovesti, a znamo da je to dinamična izborna godina, kao i ambijent koji karakterišu duboke političke polarizacije i nestabilnosti a što nisu uslovi koji u demokratskom društvu mogu da obezbijede kredibilne rezultate, a posebno imajući u vidu da će set ključnih pitanja biti onaj koji se odnosi na identitetske karakteristike, odnosno etničko-religijske karakteristike“, napominje Mirković.

Znači, naglašava sagovornik CdM-a, popis je izuzetno važan, podaci koji se tom akcijom dobijaju u svakom društvu treba da služe kao osnov planiranja politika i strategija u raznim oblasitma, ali opravdana je bojazan da će kod nas to biti zloupotrijebljeno u ovom kontekstu u borbama za političku moć a što može imati dalekosežne i negativne posljedice.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje da popis produbi podjele u Crnoj Gori Mirković ističe da je u uobičajenim okolnostima, popis jedna tehničko-stručna aktivnost čiji je cilj da obezbijedi objektivne podatke o strukturi stanovništva u državi po mnogo različitih parametara.

„Međutim, mi ne živimo u uobičajenim okolnostima i to stvari komplikuje, a posebno kad su u pitanju ovakve aktivnosti koje otvaraju veliki prostor za manipulaciju. Zato je veliki rizik zloupotebe popisa u političke svrhe, a naročito i kada, pored svih ostalih i trajućih tenzija očekujemo odlazak Vlade koja je duže od godinu bez legitimiteta, i u tom kapacitetu je pripremala popis, i izglasanje nove Vlade. Imajući u vidu i izraženu zainteresovanost nekih od država u regionu za popis u Crnoj Gori ne čude mnogo rezerve i strahovi od pokušaja etničkog inženjeringa kroz ovaj proces“, napominje za CdM Mirković.

Na pitanje da li bi s obzirom na političku situaciju u državi popis trebalo odgoditi Mirković naglašava da bi popis stanovništa trebalo da bude biti redovna i objektivna aktivnost u svakoj državi.

„U Crnoj Gori je posljednji popis održan 2011. godine, i imajući u vidu da se po pravilu održava na svakih 10 godina, jasno je da smo već dvije godine u zaostatku, a za to su postojali i ozbiljni razlozi u političkoj situaciji, ali je to imalo i posljedice na procese planiranja“, kaže on.

<<<Živković: Tražimo odlaganje popisa, spremni za dogovor o evropskoj budućnosti Crne Gore<<<

Prema njegovim riječima sve to ukazuje na više stvari.

„Prvo, svjedočimo nesposobnosti, ali i velikoj neodgovornosti, donosioca odluka i političkih aktera da ovo pitanje stave izvan svojih partikularnih interesa i obezbijede politički povoljan ambijent za sprovođenje popisa u skladu sa najboljim standardima i praksama. S druge strane, izuzetno je opasno što politički akteri popis vide kao alatku koju koriste u partijsko-političke svrhe“, smatra on.

Zato, ističe sagovornik CdM-a, mi danas imamo dvije oprečne potrebe – na jednoj strani su nam potrebni podaci koje popis treba da donese, a na drugoj presudno nam je važno i da ti podaci ne budu kontaminirani dnevnom politikom.

<<<SD: Odložiti početak popisa, opoziciju uključiti u proces<<<

Mirković podsjeća da su neka od kompromisnih rješenja uključivala izbacivanja seta pitanja koja se odnose na etničko-religijski identitet, što bi relaksiralo atmosferu i koliko toliko obezbijedilo da se sačuvaju podaci koji će se prikupljati od neprimjerenih uticaja.

„Na žalost, i to je propušteno. Znači, nesporno je da će se popis, ukoliko se u konačnici sprovede, odvijati u uslovima koji ne garantuju kredibilnost podataka a na drugoj strani, čini se da nema ni većine koja to može da odgodi“, zaključio je Mirković u razgovoru za CdM.

<<<Rastoder: Razmotriti odlaganje Popisa stanovništva<<<

Odlaganje popisa tražili su DPS, SD, Bošnjačko vijeća, predsjednik Opštine Tuzi i popisne komisije za tu opštinu Nik Đeljošaj…

<<<Đeljošaj traži hitnu reakciju Vlade: Odložiti popis za 30 dana, zamijeniti rukovodstvo Monstata…<<<

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović tvrdi da odlaganja popisa neće biti.

Iz MONSTAT-a smatraju da trenutno nema zakonskih mogućnosti da se odloži popis stanovništva.

Naglašavaju da je na snazi i podzakonski akt koji je donijela Vlada da se popis održi od prvog do petnaestog novembra.

Iz Centra za demokratsku tranziciju CDT pozvali su MONSTAT da javno saopšti metodologiju na osnovu koje će biti sprovođen popis – najvažnija statistička akcija.

<<<Kovačević: MONSTAT da javnosti predstavi metodologiju na osnovu koje sprovodi popis<<<

Na to je pomoćnica direktora MONSTAT-a Snežana Remiković rekla da to ranije nije bila praksa, ali da će, u cilju transparentnosti procesa, metodologiju objaviti čim se steknu tehnički uslovi za to.

“Stigli su nam i komentari Evropske komisije o metodologiji, tako da ćemo taj nalaz pregledati narednih dana”, saopštila je Remiković.

Ona je najavila da će popisni upitnik biti štampan i na albanskom jeziku, što je, kako kaže, predviđeno i ugovorom sa štamparijom. Kada taj materijal bude odštampan, biće distribuiran na onim područjima gdje većinski žive Albanci.

Srpski nacionalni savjet uputio je juče dopis direktoru MONSTAT-a Miroslavu Pejoviću i pomoćnici direktora Snežani Remiković u kojem traže da tokom sprovođena popisa stanovništva obezbijede popisnice na ćiriličnom pismu.

Aleksandra Obradović