Krivokapićevo svjedočenje pod znakom pitanja

Sudbina presude Višeg suda kojom su visoki funkcioneri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Slaven Radunović oslobođeni optužbe da su 24. oktobra 2015. godine pozivali na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, još je nepoznata.

Kako su Dnevnim novinama kazali u Apelacionom sudu, spisi predmeta dostavljeni su im 9. avgusta ove godine, nakon što je viši državni tužilac uložio žalbu na oslobađajuću presudu kojom je sudija Vladimir Novović funkcionere DF oslobodio krivice za oktobarske rušilačke demonstracije.

Za predmet je zadužena sudija Seka Piletić.

Odgovor Apelacionog suda na pitanja Dnevne novine prenose integralno:

„Spisi predmeta Višeg suda u Podgorici poslovne oznake K.br.23/16, u krivičnom predmetu protiv okrivljenih Andrije Mandića i Slavena Radunovića, su dana 09.08.2017. godine dostavljeni ovom sudu radi odlučivanja po žalbi Višeg državnog tužioca. Spisi su dobili poslovnu oznaku Kž.br.82/17 i sa istima je zadužena sudija-izvjestilac Seka Piletić. Predmet je još uvijek u radu kod ovog suda, a javnost će biti blagovremeno obaviještena o svakoj odluci koju donese vijeće Apelacionog suda Crne Gore u postupku po žalbi“, navedeno je u odgovorima DN.

Od odluke Apelacionog suda zavisi da li će ovaj predmet biti vraćen na ponovno suđenje ili će biti potvrđena presuda sudije Novovića.

Ovaj slučaj izazvao je dosta komentara u javnosti, a posebnu pažnju privukla je odluka sudije da ne dozvoli svjedočenje tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, ministra u Vladi izbornog povjerenja Raška Konjevića i aktuelnog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića, čije je svjedočenje tražila tužiteljka Ljiljana Lakić.

Novovićeva odluka da odbije zahtjev tužiteljke izazvala je dosta komentara, naročito nakon što su u javnost isplivali detalji o tome gdje je bio Krivokapić u oktobarskoj noći kada je pokušana nasilna promjena vlasti. Ispostavilo se da bivši predsjednik parlamenta nije rekao istinu kada je u svjedočenju pred sudom tvrdio da je u vrijeme demonstracija pred Skupštinom bio u svom stanu, odnosno da je „bio krenuo prema Skupštini, ali da se vratio kući kada je čuo detonacije“. Bio je tamo gdje je bilo i logično da bude – zajedno sa Đukanovićem, Konjevićem i Peruničićem, u zgradi ANB. Zašto je Krivokapić imao potrebu da to prećuti sudiji i svojim partnerima iz DF, posebno je pitanje.

Šef parlamenta je, inače, pred sudijom izjavio kako je imao obećanje lidera Fronta da neće silom da upadnu u Skupštinu, da neće silom da preuzmu vlast, te da njega lično nemaju namjeru da ruše, što je, moguće, odlučilo da sudija Novovića procijeni da su lideri Fronta pozivali na dijalog.

Na oktobarskim protestima povrijeđeno je bilo 29 policajaca i 26 građana. Odgovornost za održavanje javnog reda i mira snosi organizator, u ovom slučaju Demokratski front.

Oktobar 2015: “Stvar mora biti dovedena do kraja”

Mandić i Radunović su, podsjetimo, optuženi da su 24. oktobra od 20 do 22.30 časova na javnom protestu koji je organizovao DF, „u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja Crne Gore, pozivali da se silom promijeni ustavno uređenje“.

Tužiteljka Lakić je tražila osuđujuću presudu podsjećajući u završnoj riječi da je DF prijavio „mirni protest zbog materijalne situacije građana“, ali da na skupu, koji je završio rušilačkim demonstracijama, nije bilo ni riječi o tome kako građani žive.

„Uz zvuke pjesme „pada vlada“, Mandić je kazao da „stvar mora da se dovede do kraja“.

Okrivljeni Radunović je riječima: “još 10 minuta i mi više ne preuzimamo odgovornost”, bio je upravo poziv da protest pređe u konflikt građana sa policijom”, rekla je u završnoj riječi tužiteljka Lakić.

Sudija je, međutim, ocijenio da su ovi navodi istrgnuti iz konteksta, te da nema osnova da se akteri oktobarskih protesta, koji su završeni sukobom sa policijom i neredima na ulicama Podgorice, proglase krivim.

U obrazloženju presude navedeno je da se riječi koje su Mandić i Radunović uputili prilikom protesta ne mogu protumačiti kao pozivanje na nasilje, već ih je okarakterisao kao poziv na dijalog, navodeći da je sa posebnom pažnjom bilo uzeto u obzir svjedočenje bivšeg predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića.

Vjerodostojnost Krivokapićevog iskaza, međutim, nije bilo moguće provjeriti, budući da sudija nije dozvolio da svjedoče Đukanović, Konjević i Peruničić.